Žrnovo

Žrnovo danas broji vise od 1000 žitelja, a isprave ga spominju u ranom srednjem vijeku. Od grada Korčule je udaljeno širokom asfaltiranom cestom 4 kilometra. Ona prolazi sredinom naselja smještenog po okolnim brežuljcima, a čini ga nekoliko zaseoka: Prvo Selo, Kampuš, Postrana i Brdo. Uza stare kamene kuće s trijemom i popločanim dvorištem su male staje građene u suhozidu, a pokrivene kamenim pločama. Tu je i nekoliko ljetnikovaca kaštela korčulanskog plemstva i posjednika. Podalje od središta naselja i ceste na stjenovitoj uzvisini okružena borovima, nalazi se župna crkva sv. Martina iz 14. stoljeća pregrađena u novije vrijeme.

U zaseoku Postrani na padini brežuljka crkva je sv. Roka, pred njom popločani trg na kojemu rastu stara stabla "Koštili". Tu se tradicionalno odrzava mačevalacka igra Moštra. Udaljeno od naselja je i groblje s crkvom sv. Vida iz 13. stoljeća, a u mjestu je jos nokoliko malih, starih kapela. Kaštel Baničević poznate plemicke obitelji u Postrani dobro je
očuvan. Na pročelju je ploča s grbom i latinskim natpisom o najistaknutijem članu te obitelji Jakovu koji je živio u 16. stoljeću i bio poznati europski humanist.

Stanovnici Žrnova u prošlosti su se bavili poljoprivredom (vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo) te kamenoklesarstvom. Sada su mnogi zaposleni u građevinarstvu i turizmu. U obližnjim uvalama (sjeverna obala) Žrnovskoj Banji, Medvidnjaku, Vrbovici niz je obiteljskih suvremeno uredenih pansiona i kampova uza samo more.
U mjestu djeluje kulturno-umjetničko društvo Mišnice koje njeguje dramski amaterizam i folklor, a Bratska sloga prvenstveno se bavi mjesnim tradicijama i folklorom. U Žrnovu su rođeni i suvremeni hrvatski umjetnici slikari i kipari (Radoslav Duhović, kipar, Nikola Skokandić, grafičar, Ante Radovanović, Frano Cebalo, Abel Brčić, slikari) a svakako najistaknutiji je veliki hrvatski književnik akademik Petar Šegedin.

Privatni smještaj možete pronaći u obližnjoj Žrnovskoj Banji.