Najveće selo bivše Juge živi bez minusa i kredita

Svatko tko otvori obrt jednokratno dobije 20 tisuća kuna, nepovratno, i još 20 tisuća kuna ako zaposli osobu s visokom stručnom spremom. Obrtnicima u kreditu subvencioniraju kamatu do deset tisuća kuna godišnje, a jednako tako i mladima koji su uzeli stambeni kredit. Gdje to ima? U Blatu.

U moru loših priča u Hrvatskoj jedna svijetla dolazi s Korčule, iz Blata – nekad najvećeg sela u Jugoslaviji. Za današnje vrijeme Blato je pravo čudo – općina dvadeset godina nije imala minusa na računu, nije ulazila u kredite, puni proračun zahvaljujući svome gospodarstvu, troši onoliko koliko za trošenje ima, a milijun kuna svake godine vrati u džep mještana.
Radež – kičma mjesta

“Od 3.700 stanovnika općine Blato, zaposleno ih je 1.400. od toga više od 900 u gospodarstvu. Naša je anketna nezaposlenost tek oko šest posto, što znači da većina ljudi nešto radi. Ovdje ne možete naći nezaposlenog ‘manovala’, svi su zauzeti”, kaže za Novi list Ivo Gavranić, prof. kineziologije, blatski načelnik, koji je 2004. godine na tom mjestu zamijenio Branka Bačića, bivšeg ministra. Generacija su, i, zajedno s još desetak zagrebačkih studenata, “ekipa” koja se, odmah nakon diplome 1983., vratila kući, u Blato. HDZ je u ovoj općini na vlasti od 1993. godine, prvo Bačić, a onda Gavranić, koji je na zadnjim lokalnim izborima dobio 75 posto glasova.

Blato do sada krizu nije osjetilo. Kičma mjesta je Radež, malo blatsko brodogradilište, koje radi od 1954. i u kojem prosječna plaća iznosi 5.500 kuna. Radničko je dioničko društvo, u kojem ničiji udio ne prelazi jedan posto. Imaju Blato 1902 za proizvodnju vina i ulja, još stotinu malih obrtnika koji zapošljavaju više od 400 mještana.

Godinu dana općina za novozaposlenog daje polovicu plaće

Svakome tko otvori novo radno mjesto, općina godinu dana za tog zaposlenika plaća polovicu bruto plaće, kolika god ona bila, uz uvjet da radnik posao ima i još dvije godine nakon toga.

Svatko tko otvori obrt jednokratno dobije i 20 tisuća kuna, nepovratno, i još 12 tisuća kuna ako zaposli osobu s višom stručnom spremom, 20 tisuća kuna za zapošljavanje radnika s visokom stručnom spremom. Obrtnicima u kreditu općina, nadalje, subvencionira kamatu do deset tisuća kuna godišnje, jednako tako mladima koji su uzeli stambeni kredit. Općinski proračun njima, ujedno, subvencionira trošak jaslica i vrtića, dok se za rođenje prvog djeteta dobije pet tisuća kuna, za drugo deset, za treće 60, četvrto sedamdeset tisuća i tako redom.

“Trebaju konkretni potezi da bi ljude vratili i zadržali na otoku. Nama nisu problem kuće, stanovi, toga ima, već radna mjesta”, zaključuje načelnik. Dosad je bilo dobro, no sve je pod upitnikom”, zaključuje načelnik Ivo Gavranić.

Besplatni prijevoz

Izdvajanje novca za mlade urodilo je plodom, jer se broj novorođenih izjednačio s brojem umrlih, što znači da se mjesto i demografski oporavlja. Osim jaslica i vrtića, imaju svog liječnika i zubara, pedijatra i ginekologa, to, nekad najveće selo u Jugoslaviji, ima sva obilježja grada – komunalnu službu koja čisti ulice i održava park s fontanom, imaju gimnaziju i strukovnu srednju školu s 205 učenika iz cijele Korčule, koja je, zahvaljujući besplatnom prijevozu po otoku, zadržala 80 posto svojih srednjoškolaca.

Danas.hr

Pošalji dalje: