Otpadne vode su problem Korčule

Na razmjerno malom prostoru i u malom gradskom tkivu izgrađen je prilično veliki broj stambenih objekata uz svekoliku funkcionalnu organizaciju pratećih ustanova.

Zbog konfiguracije terena na kojem se nalazi grad Korčula i susjedna naselja, odvod otpadnih voda predstavlja specifičan problem, koji je nametnuo potrebu izgradnje suvremene kanalizacijske mreže.

Godinama se pokušava riješiti problem, ali rješenje se ne nazire, kaže vijećnik Grada Korčule Vicko Ivančević, koji je na protekloj sjednici Gradskog vijeća pitao gradonačelnika koliko će se još vremena čekati rješenje spomenutog problema s kanalizacijskim sustavom i oborinskim vodama.

Gradonačelnik Korčule Mirko Duhović je u odgovoru istaknuo da Korčula ima tehničku dokumentaciju, koja je kao neodgovarajuća stvorila čudnu situaciju i spriječila ući u Projekt Jadran 5, iz prostog razloga što je došlo do nužnosti sređivanja postojeće kanalizacije, uz podatak da su se tada pojavili slični elementi kao u Gradu Ploče, s idejom da naša županija zajedno s ministarstvom i njemačkim partnerom napravi pilot projekt rješenja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda putem bioloških pročistača na razini 98%. Naveo je kako u našim projektima imamo obično mehaničko pročišćavanje, s naznakom da je moguće u budućnosti biološko pročišćavanje, ali su ta dva sistema bitno različita.

– Održalo se na tu temu nekoliko sastanaka, s predstavnicima Županije,ministarstva, i predstavnicima Hrvatskih voda,ali sve ovo ide puno sporije nego se mislio – zaključio je svoj odgovor Mirko Duhović,s tim više što Hrvatske vode obvezu preprojektiranja nisu riješile, pak se rasprave vraćaju na početak u smislu koncepcije rješavanja svih otpadnih voda.

Vicko Ivančević ističe nezadovoljstvo, usporedivši stare izreke: Da se na Gradskom vijeću mlati prazna slama, ili umjesto vrapca u ruci, mi gledamo goluba na grani.

Ivančević tvrdi da je Korčula među prvima ušla u Projekt „Jadran 5“ i nismo ništa napravili radi 100 m,koje je trebalo preprojektirati. Prenio je i dio razgovora s ljudima iz Hrvatskih voda koji su mu rekli da zapravo Grad Korčula ne inicira i ne želi sve to pokrenuti.Spomenuo je primjer općine Blato, koji su dobili 7 milijuna kuna i rješavaju sličan problem, dok Grad Korčula tapka na mjestu, i ako se ovakvo nastavi i sljedećih će se 10 godina tapkati,poručio je Vicko Ivančević, upozoravajući da su dijelovi obale Grada Korčule iznimno ugroženi i nisu daleko od podatka da u Korčuli postoje prvi počeci izgradnje kanalizacijske mreže još u Srednjem vijeku, dok je danas prirodna i društvena sredina utjecala na organizaciju prostora.

Inače, održavanje i pogon postojeće kanalizacijske mreže obavlja Javno komunalno poduzeće “Hober”, iz dva sustava: zapadno područje do zaljeva Luka,te Dominče na istočnom području.

Navedenim sustavima otpadne vode se nepročišćene ispuštaju u obalno more Pelješkog kanala.U planu rada je izgradnja sustava kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u radnim zonama i na svim mjestima gdje se javljaju veći onečišćivači.

Nikola Perić – Dubrovački vjesnik

Pošalji dalje: