Predavanje o maloj barci tipa Gajeta Korčulanka

U organizaciji korčulanskog Centra za kulturu održano je večeras ( subota, 4.veljača 2012.) u Domu kulture u Korčuli predavanje pod nazivom „Gajeta Korčulanka,Savršenstvo umijeća gradnje malog drvenog broda“.

Predavač je bio prof. dr. sc. Roko Markovina profesor FESB-Sveučilišta u Splitu, koji je govorio o počecima plovidbe na Jadranu, kao i nastanku korčulanske drvene brodogradnje u kojoj se gradila i čuvena mala barka Gajeta, kojoj smo svi iz ovog podneblja dužni pokazati njezinu vrijednost i zaštitu,

kazao je uvodno Roko Markovina,koji je i rođen u Lumbardi na otoku Korčuli gdje se i danas čuva i koristi nekoliko legendarnih plovila. Po njegovim riječima Hrvatska je zemlja s najvećom flotom drvenih brodova u Europi, a većina tih brodova u službi je turizma. što bi trebao biti poticaj da se sačuva i zaštiti povijesna kulturna baština gradnje drvenih brodova.

Uz pomoć video projekcije i lakoćom objašnjavanja Roko Markovina je na pregledan i slikovit način prikazao nastanak, razvitak i značaj brodograđevne djelatnosti u gradu Korčuli koja je više stoljeća držala vodeće mjesto u Hrvatskoj brodogradnji,od prvih početaka grčkih naseobina na otoku što je dodatna pretpostavka iz 6.stoljeća prije Krista.

Gajetu Korčulanku je usporedio s damom koja ima lijepu liniju, prepoznatljiva po zaobljenom trupu uz šiljati pramac i krmu s jedrom.Obično je građena u dužini od 6 do 12 metara .Na sebi je imala i vesla s kojima se veslalo stojeći na nogama. Dokazao je i čuđenje kako je netko prije 10 tisuća godina na ovim prostorima bez ikakvog poznavanja navigacije znao graditi takve brodove. Po njegovim podacima korčulanski su graditelji sagradili i čuvenu Komišku falkušu.

Za gajetu korčulanku je kazao da je ona tipičan model pravog univerzalnog broda koji je udovoljavao svim zahtjevima od prijevoza robe i stoke do ribolova,i svrstana je u jedinstveni razred mnogih građenih brodova. Svojim višegodišnjim istraživanjima predavač je zainteresirao posjetitelje,koliko o povijesnom pregledu drvene brodogradnje u Korčuli,uz organizaciju rada,alatima i uređajima koje su koristili korčulanski protomeštri i svojim radom proslavili korčulansku brodogradnju.

Pouzdana pisana svjedočanstva pojavljuju se tek u 13 stoljeću dok najbolji podatak datira iz 15 stoljeća gradnjom broda tipa karaka.1420 g.Korčula pripada Mletačkoj republici a već tada ima 65 brodograditelja.koji su imali dobru sirovinsku osnovu bor,česvinu i murvu.Svojim su znanjem bili traženi po cijeloj Europi. Najveći uspjeh je bio u 19.stoljeću kada se u korčulanskim brodogradilištima izgradilo 9.752 broda razne veličine, i preko dvadesetak jedrenjaka od 30 do 550 tona nosivosti.

S posebnim su zanimanjem korčulani primili podatak kako je u to vrijeme bio sagrađen najveći brod s 550 tona nosivosti. Zvao se Fratteli Fabris, u vlasništvu braće Fabris koji su živjeli na otočiću Vrniku. Brod je plovio punih 17 godina do brodoloma u Nizozemskoj kada je nestao brod i posada, kao i vrijedan teret korčulanskog kamena.

Velikom sjetom i emocijama, ne skrivajući stručnost, dr.Markovina se požalio kako se dva puta obraćao Ministarstvu znanosti RH,tražeći financijsku potporu za njegov projekt o svim brodovima koji su od presudne važnosti za našu kulturno povijesnu baštinu u koju se i ubraja pomorstvo i brodogradnja, kao jedan od stupova hrvatskog gospodarstva, i zaštitni znak povijesnog i suvremenog identiteta Hrvatske. Poseban segment u ovoj domeni predstavljaju drveni brodovi i drvena brodogradnja.Ovaj segment nacionalne baštine potpuno je prepušten propadanju,rekao je Roko Markovina.Kad ne može Hrvatska,mogu sam uz pomoć prijatelja i studenata da upoznamo i Europsku komisiju, pod pokroviteljstvom UNESCO-a za zaštitu pomorske povijesti i tradicionalnih brodova, zaključio je svoje predavanje s podatkom kako je dogovorena suradnja s općinom Lumbarda na rekonstrukciji jedne gajete.

Uz to će se organizirati škola brodogradnje, ljetni kulturno-zabavni program kao Festival mora u kojemu bi bio i pomorski mimohod uz veslanje najstarijih gajeta s ovog područja,kao i izbor Miss Gajeta, dok bi se spomenuta,uređena,s natpisom Korćula –Lumbarda prijavila i na regate. Dr.Markovina je iznio i veliki broj imena i prikupljenih fotografija svih zaslužnih korčulana koji su dali svoj doprinos gradnji, izučavanju i čuvanju drvene brodogradnje.

Tekst i snimak: Niko Perić

Pošalji dalje:

Jedan komentar za “Predavanje o maloj barci tipa Gajeta Korčulanka

  1. Bartul Petković (Uredi)

    Bartul Petković • Prigradica, Dubrovačko-Neretvanska, Croatia
    Tu se priča i piše o leutu izgrađenom 1944 god.i kojega treba obnoviti svaka čast na toj inicijativi isvaka pohvala. A sada ću vam ja iznjeti još neke podatke o jednom leutu.IZGRAĐEN je 1889 god. također u Korčuli JOŠ do dana današnjega uredno se održava i plovi a o tome (starcu) nitko da se zainteresira i da napiše nešto pohvalno jer ako govorimo o povijesti drvenih brodova i brodogradnji te teškom životu naših pradjedova na otocima ja smatram da je taj isti brod ispisao jednu stranicu u toj istoj povijesti.TJ povijesti hrvatskog pomorstva i moje obitelji. Ako vas nešto interesira uvezi toga ili hoćete više informacija o tome
    javite se na e-mail / petkovic.bartul@gmail.com / HVALA!!!!

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0

Komentari su zatvoreni.