Lavanda

Lavanda već više od 2000 godina ukrašava mnoge vrtove svijeta. Pretpostavlja se da je riječ lavanda izvedenica od latinske riječi lavare koja znači: prati, budući da su Rimljani imali naviku svoje kupke obogaćivati lavandom. Trošili su mnogo novca na ritualne obrede sa lavandom, te losione od lavande u javnim kupeljima. Također su koristili sušenu lavandu kod religijskih obreda, te kod poroda djece.

I stari Grci su mnogo poštivali lavandu, no više su je koristili u medicinske svrhe. Grčki liječnik i botaničar Dioscorides uvidio je i njezine prednosti kao laksativa i stimulansa kod problema s disanjem. U srednjem vijeku su redovnici bili ti koji su imali i čuvali znanje o biljnoj medicini. Mnogi samostani tog doba su uzgajali razne ljekovite biljke, među kojima i lavandu. Lavanda je tako oduvijek bila važna za biljnu medicinu. Služila je u ublažavanju mnogih bolesti, tako da su mnoge njene prednosti dokazane i u modernim znanstvenim testiranjima.


Lavanda je tijekom londonske kuge u 18. stoljeću korištena kao zaštita od infekcije tako da su je ljudi stavljali na nos i na taj način disali. Lavandino ulje bilo je široko u upotrebi tijekom oba svjetska rata u 20. st. U nedostatku ostalih lijekova i opreme ona je korištena u previjanju rana da spriječi infekcije, kao i za ublažavanje boli.

Za bočicu eteričnog ulja lavande s pravom se kaže da je ‘prva pomoć’ u kući, a neizostavna je u aromaterapiji.

Lavanda se u Dalmaciji počela uzgajati poslije Prvog svjetskog rata, u vrijeme poznate vinske krize. Postojale su kulture prave lavande, ali i križanaca na otocima Hvaru, Braču i Visu, te dalmatinskom zaleđu.

Ugodni za oko, opojnoga mirisa, nasadi lavande polako nalaze mjesto u krajolicima Hrvatske ali još je nema u znatnijoj količini na otoku Korčuli. Osim estetske vrijednosti, lavanda ima važnu industrijsku primjenu, što je glavni razlog širenja uzgoja te aromatične biljke.

Hvar, koji je uvijek znao izreklamirati sebe, simbol je za uzgoj lavande u Hrvatskoj. Rijetki znaju da je upravo jedan naš otočanin nakon što nije bio shvaćen na svom otoku (to zaista nije teško zamisliti), otišao na Hvar i uvjerio Hvarane u ljekovite i financijske koristi od uzgoja Lavande.

Pretpostavljam da je bio Hvaranin ne bi uspio, (možda bi na Korčuli). Na Hvaru, čiji je krajobraz nekad bio prepoznatljiv upravo po velikim ljubičastim poljima lavande, jer je prije tridesetak godina imao 10 posto svjetske proizvodnje lavande na gotovo tisuću hektara, proizvodnja je pala na dvije do četiri tone.

Problem je, kažu rijetki otočni proizvođači lavande, što nema konstantnog otkupa. Uz to, otkupna cijena je mala, oko 200 kuna za kilogram mirisne i eterične lavande, što ne može pokriti troškove proizvodnje. Primjerice, nekad se za jedan kilogram lavandina ulja na Hvaru moglo dobiti 100 kilograma brašna. Proizvodnja lavande trajala je dva mjeseca u godini, a sada je pala na dva do tri dana. Proizvođači lavande na otocima, uz turizam, okrenuli su se vinogradima i maslinicima koji su gotovo istisnuli lavandu s otoka, što je šteta, jer mjesta ima za sve koji hoće obrađivati zapušteno zemljište.

Također rijetki znaju da je okolica Pupnata idealna za uzgoj Lavande, i da su tu još uvijek prisutni „divlji“ stari nasadi Lavande koji su se oduprili požarima, bolesti i zapuštenosti.
Za uzgoj kultivara lavandne osobito su pogodni topliji sunčani položaji jugoistočnih i jugozapadnih ekspozicija brežuljkastih terena.

Svjetlost je jako važan čimbenik. Pri nedovoljnoj svjetlosti cvatnja stagnira, a time se znatno smanjuje sadržaj eteričnog ulja u cvatu te količina estera sadržana u eteričnom ulju. O izloženosti suncu izravno ovisi kvaliteta i kvantiteta eteričnog ulja. Oblačno vrijeme može utjecati na smanjenje količine eteričnog ulja za 30-50 %, a količine estera u ulju mogu se smanjiti i za 20-30 %.

Zanimljiva je  činjenica da lavanda voli i hladnoću zimi, otporna je do -20 C, pa nije ni čudo da joj gode padine i brežuljci u predjelu između Žrnova i Pupnata.

Preporučljivi razmaci za sadnju lavande (teško primjenjivih za naše podnevlje) jesu 180-220 cm između redova, a unutar reda 110-130 cm. Tako za jedan ha nasada treba 4200-5000 presadnica.

Za podizanje nasada lavande mogu se ostvariti državni novčani poticaji od 14.000 kn/ha, čime se može pokriti veći dio investicije. Minimalna poticana površina jest 0,25 ha, a godišnja plaćanja za uzgoj lavande iznose 1250,00 kn/ha.

Osim u mediteranskom području lavanda se uspješno uzgaja i u kontinentalnim krajevima, na nadmorskoj visini do 1200 m. Navodnjava se u vrijeme podizanja nasada, u početnoj fazi rasta biljka, a kasnije dva puta godišnje: krajem svibnja i u prvoj dekadi lipnja.

Lavanda dobro podnosi sušu, a suvišak vlage može dovesti do odumiranja korijena i propadanja biljke. Jake kiše, kao i već spomenuta naoblaka, mogu smanjiti i do 50 % udio eteričnog ulja u cvatovima, dok suša kod hidrodestilacije može smanjiti udio eteričnog ulja za 60-80 %.

U prvoj godini nakon podizanja nasada ne može se očekivati cvatnja karakteristična za nasade stare 3-5 godina, kad se dostiže puna cvatnja. Zato je u tim početnim etapama uzgoja nasada potrebno orezivanjem jačati grmove.

Da bi se dobilo kvalitetno eterično ulje, kultivar lavande se kosi u punoj cvatnji, u mediteranskom području između 1. i 15. srpnja, a u kontinentalnom između 15. srpnja i 1. kolovoza. Moguće je žeti i drugi put između rujna i listopada, pri čemu se dobiva 20-30% cvijeta u odnosu na prvu žetvu. Žetva se može obavljati ručno i strojno. U nas se žetva najčešće obavlja ručno jer su strojevi dosta skupi.

U trećoj-četvrtoj  godini uzgoja lavande  može se očekivati puni urod. Tada se od jednog grma dobiva 1-1,5 kg cvijeta. Za litru ulja potrebno je oko 30-40 kg cvjetova.

Otkupna cijena kilograma cvijeta lavande na tržištu kreće se od 30 do 50 kuna, ovisno o kvaliteti. Na 100 kilograma cvijeta destilacijom dobije oko 3,5 litara ulja. Jedna litra ulja lavande stoji 500-600 kuna plus PDV.

Među važnijim otkupljivačima lavande jest i tvrtka IREKS-AROMA iz Jastrebarskoga, koja sklapa ugovore s proizvođačima na području Republike Hrvatske.

Destilacija je proces u kojem se pomoću vodene pare izdvaja ulje iz cvijeta, te se zatim ta mješavina pare i ulja hladi. Tako ohlađenu mješavinu vode i ulja na kraju razdvajamo pomoću dekantera (ulje je lakše te pliva na vodi).

Na poslovnom planu ovdje dolazi do slične situacije kao i sa drvnom industrijom kod nas. Naime kvalitetan slavonski hrast sa ponosom izvozimo u Italiju, a zatim uvozimo kvalitetne talijanske kuhinje. Sa lavandom se događa nešto slično, kvalitetno ulje ide u Francusku, a zatim uvozimo kvalitetne parfeme i druge proizvode jer Francuzi znaju to bolje upakirati od nas.

Poanta je da mi moramo na našem području obnoviti uzgoj autohtone sorte lavande, ubrati ljubičaste cvijetove, dobiti kvalitetno ulje i zatim proizvesti kvalitetne proizvode. I da bi to opstalo mora biti povezano sa turizmom, a potencijala imamo. Uvjeren sam da bi mnogi astmatičari dolazili da pomognu kod berbe lavande, mnogi turisti bi rado kao suvenir kupili originalan korčulanski proizvod od naše lavande.

U Istri i na kontinetalnom dijelu Hrvatske, gdje je manje sunca, slabija kvaliteta eteričnog ulja već naveliko niču nasadi lavande. Cijela proizvodnja i prodaja su zaokruženi na istom imanju. Dokazano je da financijske osnove ima, da se od lavande može živjeti.

Pogledajte primjere na
http://www.lavander.hr/index.htm
www.lavanda.hr
http://www.lavanda-zec.hr/

Trenutno na Korčuli nitko ozbiljnije ne uzgaja lavandu, osim nekoliko zanesenjaka sa nekoliko stotinjak sadnica svaki, prvi su korak ka obnovi naše proizvodnje, ove prelijepe i dragocjene biljke. Nadam se da će ovaj članak potaknuti i ohrabriti još osoba da nam se pridruže.

I.A.

Pošalji dalje:

2 komentara “Lavanda

  1. lava (Uredi)

    Zanimljiv članak,ALI nedovoljno istražen.Naime,meni je pala ta ideja na pamet prije par godina,čitao sam dosta o tome na netu i našao neke kontakte
    otkupljivača.Normalno prije realizacije ideje kontaktirao sam ih.Stvar je u tome da se dosta ljudi time bavi u unutrašnjosti,da u unutrašnjosti i da oni nemaju potrebe za novim suradnicima,jer od ovih imaju dovoljno sirovine.Tako da bi to bilo predivno za vidjeti na otoku,ali para tu nema,nažalost.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  2. frana (Uredi)

    Nije sve u šoldima. bilo bi lipo vidit malo više ovega kolura po škoju.
    Ipak virujem da u unutrašnjosti ima dovoljno sirovine, ali mi imamo turiste. Turiste koji žele otočni proizvod, a lavanda iz ovih krajeva di je više sunca mora biti bolja. Triba stvorit svoj proizvod.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0

Komentari su zatvoreni.