Uništavanje Jadrana, Srdele love dinamitom, a hobotnice deterdžentom

Uništavanje Jadrana, Srdele love dinamitom, a hobotnice deterdžentom

Način na koji se lovi i količina ribe koja se izlovi iz Jadrana nema veze s održivim ribarstvom, pa bi nam se, upozoravaju stručnjaci, vrlo brzo moglo dogoditi da nam nestane ova važna gospodarska grana, koja je lani zabilježila izvoz od 144 milijuna dolara.

More je jedina njiva na kojoj se niti sije niti sadi, ali je sve više onih koji grabežljivo beru morske plodove: od ribe i mekušaca do svega drugoga što ne uspije pobjeći, a može se dobro prodati. Da je ta eksploatacija ribljeg fonda u hrvatskom moru već godinama preintenzivna, svjedoče sve mršaviji ulovi bijele ribe, a sad je došlo i do prelova male plave ribe, što pokazuju smanjenje veličine (pecature) srdele i inćuna.

Tako se trenutačno za kilogram inćuna ulovi od 60 do 120 komada, a na tržištu se najviše traži kad je u kilogramu 45 komada te ribe. Kilogram prvoklasna svježa inćuna talijanski veletrgovci plaćaju 1,30 eura, a na talijanskim ga ribarnicama prodaju po 12 eura.

Hrvatsku ribarsku flotu čini oko 200 plivarica, među kojima je njih 130 duže od 18 metara, te oko 300 koća, među kojima ih je stotinjak duže od 12 metara.

Viški kanal kao Las Vegas

Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Vladan Bojić u razgovoru za Vjesnik ustvrdio je kako skoro pola hrvatske flote plivarica u ribolovu koristi dinamit. Naime, jata srdela i inćuna eksplozijom se tjeraju iz morskih dubina prema mreži plivarici, a kad uđu u nju, ribarima preostaje samo da zapašu ulov i izvuku ga na brod. U podmorju gdje se koristi dinamit dugo nakon eksplozije nema nikakva života, a najbolji je primjer morska udolina Tara, udaljena šest nautičkih milja od Biševa, nekad bogata florom i faunom, a danas beživotno područje opustošeno uporabom dinamita.

Hobotnice se nerijetko love tako da se u rupu ubrizga deterdžent, što ih istjera van pa postaju lak plijen. Zbog toga u Podvelebitskom kanalu u rupama uz obalu više nema hobotnica.

Uz to, većina hrvatskih plivarica u ribolovu koristi višestruko jaču rasvjetu od dopuštene, što ne čine čak ni grabežljivi talijanski ribari. Zato su noću, primjerice, Viški kanal ili Kvarnerski zaljev rasvijetljeni kao Las Vegas.

Bojić navodi primjer Turske u kojoj je najprije zabilježen pad veličine sitne plave ribe, što je prvi znak prelova, da bi potom ta riba skoro iščezla.

Prevelika flota

Hrvatska je svoju ribolovnu flotu počela modernizirati i povećavati 2003. jer se tad računalo da ćemo u sljedećih nekoliko godina ući u Europsku uniju. Međutim, ulazak u Uniju oduljio se na cijelo desetljeće, pa smo s 28 novih i novijih ribarskih brodova 2006. dogurali do 70 brodova 2011. godine. Sad se pokazuje da nam je ta flota prevelika i premoćna za ribolovni resurs u našem moru.

Prije desetak godina hrvatski su ribari na godinu lovili između 15.000 i 20.000 tona male plave ribe, a posljednjih nekoliko godina love i više od 50.000 tona. To svjedoči o povećanju flote, a ulov se prijavljuje i zbog isplate državnih poticaja.

Danas.hr
12.03.2012.
Pošalji dalje: