Boris Marelić: Zanimljivo otkriće o korčulanskoj Moreški

Zanimljivo otkriće o  korčulanskoj Moreški

U knjizi ,,Venecija i Slaveni,, na starani 73. nalazi se ilustracija 4.čina ,,La dalmatine,, Opere teatrali venecijanskog komediografa iz vremena prosvjetiteljstva Carla Godonija. Ilustracija je objavljena u Veneciji 1792. od strane Antonija Zattija, čitavih 34 godina nakon što je drama izvedena 1758.god. a čuva se u O Neill biblioteci u Boston koleđu SAD.

Tekst na engleskom govori o Dalmatincima u europskim odorama, kako se bore za ,,istinsku slavu,, Europe, protiv njenog protivnika, orijentalnog islama,,

Ako prihvatimo da slika predstavlja neku verziju Moreške onda je ona jedna od prvih ilustaracija Moreške uopće, te je čitavih 100 godina starija od za sada prve poznate slike Moreške iz 1892. god.objavljene u publikaciji ,,Die oesteraiche und ungarische Monarchie in Wort und  Bild ,,Wien 1892.**

Moreškanti i poznavaoci korčulanske Moreške lako će uočiti frapantnu sličnost sa korčulanskom Moreškom. Položaji, stavovi plesača na slici, odjeća, mačevi, očito ukazuju na elemente drugog, četvrtog šestog, te sedmog kolpa sadašnje korčulanske Moreške.

Stav mogućeg crnog Moreškanta sasvim desno mogao bi predstavljati prijetnju mačevima iz  trećeg takta 3. kolpa nakon dva udarca ili ,,reversun,, 1 kolpa. Drugi plesač sa desna, kojeg možemo protumačiti kao ,,bilog,, očito se priprema za udarce prvog ili šestog kolpa. Mogući crni u sredini o priprema za 1. udarac 4-tog kolpa ili zauzima stav za udarac u drugom kolpu. Četvrti plesač na  nogama u vanskom krugu ima desnu ruku u položaju probijanja protivnika odozdo u trbuh kao u sadašnjem četvrtom kolpu Moreške.

Osoba na podu mogla bi prikazivati elemente sedmog kolpa – poraza i pada crnih .

Borba se odvija ispod stabala, koji podsjećaju na palme, a u lijevom dijelu slike nadzire se jedrenjak, koji po krmenom nadgradju podsjeća na ratni brod.

Odore dvaju vojnika sasvim lijevo, predstavljaju europejce, vojnike tadašnjih europskih vojnih postroji.T reća osoba (drugi s desna) nosi odoru nižeg časnika (trorogi šeširi, kožni naramenik za držanje sablje, cipele sa kopčom). Četvrta osoba (treći s lijeva) mogla bi predstavljati lokalnog stanovnika.Vunena na glavi mu,prsluh, obuća u vidu opanaka, hlače kao domaća verzija turskih dimija, slične su u odorama dubrovačkog lindja, sinskih alkarskih momaka, te otočkih korčulanskih kumpanjola. Hlače takodjer podjećaju na hlače koje ispod podsuknje i ,,kotule,, nose današnji Moreškanti. Čarape ,dokoljenice na slici takodjer su slične ,,gamašama,,  današnjih Moreškanata.

Unutar kruga koji bi mogao predstravljati 3, 4, 6 i 7-mi, kolap vidimo 3 plesača, te jednog van kruga u odorama osmanliskih vojnika, sa čalmama i fesovima na glavi. Odjeća pak orijentalno islamskih protivnika vrlo je slična odori na slici 6. Prizora iz Moreške koju s igrali naši iseljenici u SAD oko 1900, objavljenoj u knjizi na str.46 ,,Moreška Korčulanska viteška igra**

2.

Mačevi na  slici  sliče zakrivljenim sabljama ,,dimiskinjama,, tadašnjeg uobičajenog hladnog oružja Mediterana, Balkana i zapadne Europe. Veoma su slični današnjim mačevima Moreške po dužini i balčaku, za razliku od sablji ,,sciavona,, kojima vitlaju Moreškanti iz gore pomenute ilustracije Moreške iz 1892.

Ako sadržaj i ilustarcije Goldonijeve ,,Dalmatine,, te djelove sadržaja knjige ,,Venecija i Slaveni ,,stavimo u konekst vremena, povijesnih i političkih okolnosti ,te djelovanja čuvenog venecijanskog prosvjetiteljskog komediografa i libretiste Carla Goldonia (1707  Venecija-1793 Paris) može se tvrditi  je da je Goldoni Morešku, koja se tada izvodila u Veneciji ****   u svojom djelu , Dalmatina,, uveo kao scenski predložak zbog popularnosti u Veneciji ,te kako bi kroz  simboliku tradicionalnog slavljenja španjolske rekonkviste po čitavom tadašnjem Mediteranu  naročito naglasio značaj venecijanske pobjede nad Osmanlijama  u Venecijansko –Turskim ratovima iz kojih je Venecija izišla kao pobjednik mirovnim ugovorima izmedju Turske,Austrije i Venecije u Karlovacu (1699 god.) i Požarevcu ( 1718  )

Ovim ugovorima Venecija  učvrstila je svoj gospodarski utjeca trajno riješila nemirnu granicu sa Otomanskim carstvom na zapadnom Balkanu, te dobila Ravne kotare, Klis, Knin, Sinj,Vrliku i Imotski  .

Osigurana je takodjer tampon zona izmedju Dubrovačke republike i Venecije kod Kleka i Sutorine, koju je Dubrovačka Republika umješnom diplomacijom ishodila uz pomoć Porte.

Moreška kao pučka ratničko viteška igra sa simbolikom slavljena pobjede nad islamom bila je idalna, za tadašnju medjunarodnu političko promidžbu Venecije i slavljenje pobjede,poznatu u historiografiji kao ,,aquisti nuovi,, čemu je Carlo Goldoni svojim djelima svojoj ..Serrenissimi,, vjerno doprinosio, služeći se i Moreškom, koju smo sačuvali danas jedino u Korčuli.

Korčula,13.03.2012.

Npomene :

*str- 73 ,,Venice and the  slavs,,- The discovery of Dalmatia in the age of enlighment ,Larry Wolf ,Stanford University Press ,Californija USA 2001.

**  str.46,,Moreška Korčulanska viteška igra ,, srpanj 1974. Izdvač RKUD Moreška-Odbor za proslavu 30.godišnjice obnove Moreške, Grupa autora, Redaktor Prof.dr.Ante Lešaja

*** str.49 ,,Moreška Korčulanska viteška igra ,,srpanj 1974. Izdvač RKUD Moreška-Odbor za proslavu 30. godišnjice obnove Moreške, Grupa autora, Redaktor Prof. dr. Ante Lešaja

****str. 328 ,, Korčulanska Moreška ,,Barbara Sparati: An analytical and comparative study of 18th century Venetian Moresca –proceedings Symposium Moreška: Past and present 2001. Izdavač Turistička zajednica grada Korčule 2006 uredila Elise Ivancich Duninijest Hrvata u srednjem vijeku

Ostali izvori :
1. Povijest Hrvata ,Nada Klajić  Izdavač :Globus Zagreb 1990.
2.Hrvatski prinosi  mletačkoj kulturi ,Lovorka Čoralić Izdavač :  Dom i svijet 2003
3.Dubrovnik a history ,Robin Harris Izdavač :Saqi London 2003.

 Boris Marelić

Pošalji dalje: