Korčulanska Vela setemana

Korčulanska Vela setemana = Veliki dani velikog tjedna

Veliki dani Velikog tjedna (korčulanskim izgovorom Vela setemana) koji su sve korčulane proželi posebnim osjećajem duhovne i bratimske pripadnosti, svečano se približila kraju.Svaki su dan korčulani provodili te dane u posebnom raspoloženju prateći sva zbivanja kao da ih doživljavaju prvi put, i oni koji žive izvan Korčule došli su doma da bi još jednom proživjeli Veliki tjedan, posebno večernjom procesijom na Veliki petak, koja je potvrdila molitve i želje puka da bude lijepo vrijeme.

To se i dogodilo, jer je sunčani dan Velikog petka uveo u večernju procesiju oko tisuću ljudi, dok su među njima korčulanske bratovštine obilježile ovu svečanu procesiju noseći sve vrijednosti liturgijske opreme, kao velike svijeće od čistoga voska ,kandelabre, cereferale, križeve.

Najstarija je bratovština Svih Svetih (Sasvetani) osnovani 1301 godine, bili su odjeveni u bratimsko odijelo od dragocjenog platna, u žućkastim vunenim tunikama s kukuljicama i opasani kordunom. Posebna im je vrijednost u opremi gotički srebrni iz 15.stoljeća, djelo dubrovačkog zlatara Ivana Progonovića. Uz nekoliko velikih voštanih svijeća ističe se jedna visoka 2,5 m i teška 70 kg. Iz svojih bratimskih kuća prema crkvi su krenuli Sasvetani,za njima Rokovci i na kraju Mihovilci.

Bratovština sv.Roka (Rokovci) je utemeljena 1575.g. Lako se prepoznaju u bijelim platnenim tunikama s kratkim žutim ogrtačem. U liturgijskoj opremi se ističu drveni i metalni kandelabri iz 18.st.kao i drveni barokni križ.

Najmlađa je bratovština Blažene Djevice Marije od utjehe – pojasa ( 1603.g.) s prepoznatim nazivom Mihovilci (po njihovoj crkvi sv.Mihovila). Bratimi su odjeveni u bijelim platnenim tunikama s modrim ogrtačima. Nose veliko poli kromirano raspelo iz 18.st.i teške torce,među njima se posebno pokazuje najveći i najljepši težak 75 kg. Ističe se i svijeća visoka 2,5 m, teška 50 kg, novi primo četveropaverac, dar Sašenka i Tanje Oreb.

Ova bratovština ima čast da prva izlazi iz crkve i predvodi svečanu procesiju,poslije njih su Rokovci pa Sasvetani. Popularni torci, voštane svijeće su se do nedavno pravile u Italiji, a zadnjih godina u Makarskoj, i one su upaljene davale posebnu svijetlost, koliko vizualnu kroz gradske ulice, toliko i onu duhovnu.

Jutros rano na Veliku subotu uz molitve i poklon bio je obilazak “Božjih grobova” koje su tkz. preko gora posjetili bratimi uz poklon po crkvama i kapelama u Korčuli. Navečer,u noći između Velike subote i Uskrsa organizira se Uskrsno bdijenje uz bogoslužje kada će se svečano slaviti Isusovo uskrsnuće.

Tekst i snimak :Niko Perić

Pošalji dalje:

10 komentara “Korčulanska Vela setemana

  1. Miriam (Uredi)

    E, a da nam jos nije najstroze zabranjeno iza procesije ici u salu bratovstine na prikle i druzenje … Cini mi se da je onom koji nam je to zabranio stvarno vise smetalo druzenje od svega ostalog.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  2. Partija nikad ne spava (Uredi)

    Sa vam smeta što nema prikala i drugarskog “druženja”. A što van je smetalo do 90.-te ka niste ni dohodili?

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
    1. Miriam (Uredi)

      Tko Vam je, gospodine, rekao da nisam dohodila? I ne samo 90-tih, kad su se odjedamput pojavili “novopeceni” vjernici(vjerojatno ciljate na to), nego i 80-tih, i 70-tih, i 60-tih. I 50-tih. Od najranijeg djetinjstva pamtim kako se iza procesije odlazilo prvo u vlastitu salu, a onda i u druge, svi smo imali prijatelje u drugim bratovstinama i medjusobno smo se posjecivali. I to kako je Dumivo posjecivao sve bratovstine nakon procesije, on je razumio da se tu ne radi o nekom “slavlju”, nego o korculanskoj tradiciji. I kasniji svecenici koji nisu, kao on, bili Korculani, postovali su nase tradicije. Sve do sada.

      Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  3. Replay (Uredi)

    Neznan kako su bratimi to uopče dozvolili ,ako če se nakon procesije počastit s malo prikala i popit čašu vina ko in to more zabranit…

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  4. nikolas (Uredi)

    Prvo, zelim svim korculanima i korculankama Sretan i Blagoslovljen Uskrs!
    Moram se osvrnuti na ove prijasnje komentare o priklama. Meni od malena to je mozda i jedna od onih dogadjaja koji nosis cili zivot i ne zaboravlja se – prikle poslin procesije na Veli Petak. Ali, moram rec i da ova “zabrana” ima svoj opravdani teoloski i krscanski temelj, a to je ne moze se slavit – tj. jest prikle i pit vino kad smo pokopali Isusa i kad bi u tisini trebali razmisljat o zrtvi koju je Bog podnio za nase spasenje. Kao primjer toga je i procesija na Velu Subotu ujutro rano – priko gora. Sto zelim reci, i meni prike falu, ali mislim da Veli petak kao dan muke i smrti Gospodinovi nije prikladan za prikle, ne zato jer je tako odluci don Frano kontra korculanskih obicaja, nego iz cisto vjernickog postovanja prema nasem Spasitelju. Mislim da bi se trebalo dogovorit i prikle stavit recimo na Veli Cetvrtak ili u Veliku Subotu poslin vecernje mise ili na Uskrs, to bi bilo logicno slavlje i ne bi se ukinula tradicija prikala. Znam da ce neki rec da je procesija oko grada na Veli Petak najveca i da je to tradicija i da se skupi puno svita, ali razmislimo malo o ovim teoloskim razlozima, i ne mislim time branit odluku don Frana, ali teoloski i vjernicki gledano ima pravo. Mislim isto tako da znamo ko je uve prikle i zasto, i nigdi na svitu, a posebno ne na Mediteranu Veli petak nije dan za takva slavlja vec dan tisine, razmisljanja koji su nasi stari uvik postivali, a uostalom zato su bratovstine i osnovane, ne za paradiranje po gradu u tonigama, nego za pokoru i krscansko slavlje vele setemane. Ukratko, nisam da se prikle skroz zabranu jer povezuje ljude i trebalo bi bit nesto nase korculansko, ali jesam da se promini dan, jer Veli petak i prike ne idu skupa. I nije to tradicija, jer nasi stari prije polovice 20 stoljeca nisu sigurno imali prikle juer su postivali pokoru na Veli Petak, zna se dobro zasto i zbog cega su uvedene i kad su vec tu, dogovorimo se ko ljudi da svi budu zadovoljni,i da veliki tjedan bude izraz i pokore, ali i izraz Uskrsnog slavlja Korcule.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  5. kukumica (Uredi)

    A meni cijela ta priča o Uskrsu, don Frani i priklama liči na neku Čehovljevu priču:)

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  6. nikolas (Uredi)

    Miriam, na Veliku Subotu navecer slavi se vecernja misa,pali se Uskrsnja svica, piva se Exultet Uskrsnjoj svici, citaju se 6 citanja iz Staroga Zavjeta, pale se svitla i sluzbeno pocinje Uskrs. Naime po zidovskom obicaju novi dan pocinje kad padne mrak, tako da nakon liturgije na Veliku Subotu navecer se cestita Uskrs. A da ne bude zabune predlozi sam i Veliki cetvrtak jer se slavi Posljednja vecera, svecenicki dan i utemeljenje euharistije, pa bi i to bio prigodan dan.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0

Komentari su zatvoreni.