Uništavanje knjiga zvali su otpisom i podržavali iz Sabora

Foto: PIXSELL

Ante Lešaja istražio je sustavno uništavanje knjiga u Hrvatskoj devedesetih godina prošlog stoljeća, a Viktor Ivančić smatra da uništavanje knjiga nije bilo ekscesno nego plansko

ZAGREB – Iako je sredina srpnja, Novinarski dom u Zagrebu bio je prepun zbog predstavljanja opsežne knjige sveučilišnog profesora u miru Ante Lešaje “Knjigocid”. U knjizi punoj dokumenata i citata govori se o uništavanju nepoćudnih knjiga u devedesetima u Hrvatskoj, bilo da je riječ o knjigama srpskih pisaca, onima na ćirilici ili pak knjigama komunističke i partizanske ideologije.

Spaljivanje knjiga

Na istraživanje ove teme potaknuo me poznati slučaj s Korčule gdje je na smetište bačeno 400 knjiga, čak devetnaest knjiga Branka Ćopića jer zagađuju naš lipi jezik – rekao je Lešaja, podsjetivši da su se u Hrvatskoj neke knjige i spaljivale, ali da je bibliotekarska struka postupala uglavnom profesionalno. Uime Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac istaknuo je da se uništavanje knjiga službeno nazivalo otpisom, a poticano je i sa saborske govornice. No, ističe da je Lešaja demantirao tvrdnje da je u Vukovaru uništeno 70.000, a u Karlovcu 60.000 knjiga.

Urednik Žarko Domljan

Aleksandar Milošević zapitao je Velimira Viskovića je li točno da je samo u Leksikografskom zavodu uništeno 40.000 primjeraka Enciklopedije Jugoslavije?

– Iako sam sugerirao da se te knjige potiho prodaju, kamionima su otpremljene na mljevenje. Protestiralo se i protiv Opće enciklopedije, a problem je bila i Likovna enciklopedija Jugoslavije čiji je glavni urednik bio Žarko Domljan, tadašnji predsjednik Sabora. Iz trećeg toma potom su izvučeni samo hrvatski umjetnici – rekao je Visković, zaključivši da smo danas ipak sazreli kao društvo.

S time se ne slaže Viktor Ivančić, čiji je Feral nazvan najotvorenijim novinama.

– Feral je devedesetih satima spaljivan u Splitu. Petnaest su nas godina bojkotirali oglašivači, a prestali smo izlaziti s nakladom koju danas nema ni jedan politički tjednik. Uništavanje knjiga u Hrvatskoj nije bio eksces, radilo se planski i sveobuhvatno. Uništavanje je dobilo status kreacije. Kulturna javnost danas uživa u tekovinama zločina jer u Hrvatskoj danas nigdje nije moguće kupiti knjigu iz Srbije ili Bosne i Hercegovine. Nekada smo te knjige mogli kupiti u Konzorovoj knjižari, u Booksi ili Prosvjeti, a danas te knjižare više ne rade. Danas više ne bismo imali što poslati u rezalište – istaknuo je Ivančić.

Denis Derk – Večernji list
Pošalji dalje:

8 komentara “Uništavanje knjiga zvali su otpisom i podržavali iz Sabora

  1. KORKYRA (Uredi)

    e moj lešaja da su bar ****************** nebi danas kad si izaša iz rupe piskara

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  2. gojko (Uredi)

    Ne želim komentirati tu sitaciju,ali upozoravam sve što pišete to Vam se provjerava i prati,sve je to lijepo objavio Večernji List prije dva dana,koliki je nadzor na internetu.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
    1. pokojni kukalo (Uredi)

      lesaja je jedan veliki legalista i humanista kad su u pitanju srbi i njihove knjige a u kako voli svoju drzavu vidi se kad gradi kucu bez dozvole!!

      Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  3. MAFO (Uredi)

    Da mi vidit tu računicu to jest izračun koliko je knjiga popaljeno??
    Odmah neka svoj “cjeneni rad” pošalje za Nobelovu nagradu na polju matematike!
    Ludilo on točno zna broj knjiga a mi neznamo više od dvadeset godina
    koliko imamo građana u državi?? i neznemo tko što ima ??

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  4. afer (Uredi)

    Lako je to saznati koliko je knjiga uništeno. Kad je KPH čistio svoja skladišta sam je dao na otpad svoje ”publikacije” koje nije mogao ni darovat ni prodat. DA SE ZNA. Neke publikacije ni antikvari ne otkupljuju jer nemaju prođu a štampane su u visokim brojevima. Treba pitati bibliotekare kako se otpisuju primjerci koji se ne čitaju.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0

Komentari su zatvoreni.