Lastovci ne popuštaju, Korčulani će u blokade

Ribari s Korčule, kojima su podršku dali i kolege iz Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, kao krajnju mjeru u borbi za svoja prava ribolova u lastovskom arhipelagu najavljuju i građanski neposluh, odnosno blokiranje luka u Splitu i Veloj Luci.

Proglašenjem Parka prirode Lastovo, podsjetimo, osim lastovskih, svi su ostali ribari, prije svega korčulanski, ali i viški koji su oko Lastova lovili desetljećima, zbog ograničenog broja koncesija ostali bez prava eksploatacije tog akvatorija.

Pomaka u rješenju ovog problema nema ni nakon drugog sastanka s ribarima koji je organizirao župan Nikola Dobroslavić.

Za razliku od prvog sastanka, Lastovci su se odazvali na drugi sa županom i kolegama s Korčule te predstavnicima ribarskih cehova. Ipak, sve što su ponudili jest da od 45 predviđenih koncesija samo ih pet bude za profesionalne ribare “sa strane”.

− Ne možemo pristati na to. Pa samo na Korčuli ima 55 profesionalnih ribara. Kako će netko uopće odrediti kome od njih ide tih pet koncesija, koje nam tako “velikodušno” daju? A gdje su još Višani, Makarani, Splićani, svi koji su tu lovili − ogorčeno govori predsjednica Udruženja obrtnika Lastovo – Korčula i jedina žena koja se profesionalno bavi ribarstvom Jolanda Lipanović iz Lumbarde.

− More oko Lastova ne pripada samo Lastovcima, to je hrvatsko more i svi imamo jednaka prava na njega. U svojim nastojanjima da svi imaju jednako pravo na ribarenje u lastovskom arhipelagu imamo podršku 3800 profesionalnih ribara, 15 tisuća “dopunaca”, te 40 tisuća sportskih i rekreativnih ribolovaca.

Očekujemo da se kolege iz Splita u petak sastanu s državnim tajnikom za ribarstvo Tončijem Božanićem kako bi pronašli rješenje da ne moramo kao krajnju mjeru blokirati luku u Splitu i Veloj Luci. Očekujemo i pomoć predsjednice Vlade i predsjednika Josipovića − kazala je Jolanda Lipanović, dodavši da podržavaju Lastovce u zaštiti svog otoka i proglašenju parka prirode, ali da se to ne može odnositi na golemo morsko područje.

− Oni su proglasili park prirode u kojem se samo 30 posto površine odnosi na kopno, a ostatak na more − napomenula je Lipanović.

S druge strane, načelnik općine Lastovo Miro Maričević također kaže da neće popustiti te da je sve po zakonu.

− Park prirode proglašen je na 500 metara od kopna i to je samo dvadesetina ukupnog ribolovnog područja oko lastovskog otočja. Do sada su svi intenzivno ribarili i bilo je zaista puno ribara, a pravilnikom je određeno 45 koncesija jer je to maksimalni broj da se ne ugrožava riblji fond. Dalje od 500 metara od kopna nema nikakvih ograničenja − kazao je Maričević.

No, Jolanda Lipanović uzvraća da su u pitanju čak 143 četvorna kilometra mora u koje neće moći pristupiti ribari bez koncesije.

Davor MLADOŠIĆ/EPEHA

Kamenolom, a ne riblji fond

U cijeloj priči o pravu ribarenja u lastovskom arhipelagu, koje je izbilo u prvi plan, u zapećku je ostao pravi razlog proglašenja Parka prirode Lastovo. Apsurdno je upravo to što je inicijativa za proglašenje Parka prirode Lastovo krenula iz posve drugih razloga, a ne radi zaštite ribljeg fonda, da bi na kraju “buletu” platili profesionalni i drugi ribari koji nisu s Lastova.

Naime, još 2002. godine investitori iz Italije zainteresirali su se za otvaranje kamenoloma na Lastovu, na što su brojni otočani negodovali te je pokrenuta inicijativa o proglašenju zaštićenog parka prirode, na osnovi koje je poslije i proglašen PP Lastovo.

Pošalji dalje: