U Splitu predstavljeno izdavaštvo otoka Korčule

Na nedavno održanoj “Knjizi Mediterana” u Splitu uspješno se predstavilo izdavaštvo otoka Korčule. O knjigama su govorili Tonko Barčot, Nikolina Borovina, Anita Borovina, Zvonimir Maštrović i Sani Sardelić.

Organizator  otočkog predstavljanja je Gradski muzej Korčula, a zastupljene su sve općine, odnosno njihove vodeće kulturne institucije. Ukupno je predstavljeno 27 publikacija. Predstavljanje je bilo popraćeno video projekcijom starih razglednica iz knjige Tee Marinović “Korčulanske kartuline – Zaustavljeno vrijeme, izlet u prošlost “, a tom publikacijom je i započelo predstavljanje.

Fotomonografija od ukupno 140 razglednica u vlastitom izdanju, uglavnom iz bogatog arhiva obitelji Marinović svjedoči o  urbanističkom razvoju grada ali i o lijepom građanskom običaju slanja razglednica i njihovog čuvanja kao svojevrsne obiteljske, pa i društvene kronike. Knjiga je izazvala veliko zanimanje publike uz zaključak kako nam je autoričina ljubav prema baštini učinila dostupnijim razumijevanje prohujalih vremena. U nizu publicističkih naslova Korčulanina i zaljubljenika u Korčulu, Duška Kalogjere,  ističe se predstavljena knjiga “U potrazi za izgubljenom Korčulom”. Nakladnik je Europrint Dubrovnik. Broji preko 670 stranica, bogato je opremljena fotografijama i predstavlja monografiju grada, preciznije monografiju gradskog života prve polovice 20 stoljeća, koje je dovoljno daleko da nam bude prava prošlost, ali i dovoljno blizu da ga se stariji još mogu sjećati iz vlastitog iskustva.

Jedanaest poglavlja knjige „U potrazi za izgubljenom Korčulom“ pokušava to vrijeme, kada su se znale i regule i užance , makar na trenutak, zaustaviti. Knjiga je to u kojoj je okom vještog promatrača i autentičnog sudionika zabilježena svakodnevica, javna ali i ona skrivena, manje poznata, stvarajući jedinstvenu pulsirajuću sliku grada na mediteranskom otoku. Ovo je  knjiga koju rado imaju i Korčulani u Korčuli, ali isto tako i mnogi koji su se raselili, blizu ili daleko.

Tonko Barčot je o monografiji “Sveta Cecilija” naglasio kako autor, Franko Oreb piše o prvom, najstarijem društvu u Dalmaciji s hrvatskim predznakom osnovanom 1883. u Korčuli,  te kako izborom teme, monografija uvelike nadilazi otočki okvir i postaje važan segment dalmatinske i hrvatske historiografije, stvarajući ideal zaokruženog, sveobuhvatnog, izbalansiranog štiva. Aktualna je, daje poticaj za budućnost, ozbiljna i na distanci, a opet pisana zanosom i ljubavlju Korčulanina. Nadalje, Barčot je govorio o otočkim godišnjacima, “Luškom libru” br.18. i 19. u izdanju “Društva Vela Luka” sa sjedištem u Zagrebu te “Godišnjaku grada Korčule 13”, produktu rada otočke institucije – Gradskog muzeja Korčula, koji je po svom profilu znanstvena publikacija s nizom jakih pera hrvatske historiografije i povijesti umjetnosti, ali i nizom otočkih pera, što je čini snažnom otočkom znanstvenom tribinom. No, kako je naglasio, neizostavno se nameće i potreba za časopisom koji bi integrirao razlomljene i pretjerano udaljene male otočke svjetove, a širi interes ukazuje na mogućnost  zajedničkog projekta lokalnih kulturnih institucija.

Predstavljajući zbirku novela “Povratak” i roman “Žudnja” autorice Mare Margaritoni iz Smokvice naglasio je kako pripadaju epistularnoj romanesknoj književnosti. Sve njezine priče, inspirirane stvarnim likovima i događajima iz djetinjstva, prepričane i doživljene, nose u sebi veliku tugu, neostvarene snove i ljubavi, smrt.

Zbornik „Dani Petra Šegedina“  objedinio je znanstvene radove trećeg susreta u čast znamenitom hrvatskom književniku, koje od 2005. bienalno organizira Grad Korčula. Na temu “Hrvatska književna tradicija i modernost u djelu Petra Šegedina” svoje radove objavilo je 15 autora, urednik je akademik Dubravko Jelčić, a posebnost ovog  zbornika jest u tome što je objavljen u suizdavaštvu organizatora manifestacije Grada Korčule i Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, nagovješćujući dugotrajniju suradnju. Tijekom spomenute manifestacije, u Gradskom muzeju Korčula predstavljena je grafička mapa – art knjiga akademskog grafičara Nikole Skokandića „Sreća“ motivirana upravo tom pripovijetkom Petra Šegedina, a  koja ujedno sadrži i njen cjeloviti tekst. Spomenuta tek kao kuriozitet, na “Knjizi Mediterana” izazvala je veliko zanimanje. “Korčula Entdecken” – vodič kroz prirodne znamenitosti Korčule na njemačkom jeziku autorice Ruth Gajić, u vlastitom izdanju, novost je u kulturno- turističkoj ponudi otoka. Autorica  je neposredno i s velikim zanimanjem prišla sadržaju kojeg je odlučila osobno istražiti te o njemu pisati na način koji će šetačima omogućiti pouzdan i ugodan boravak odluče li se odmaknuti od uobičajenih turističkih ruta.

Račišće je predstavljeno autobiografskim romanesknim tekstom  Branke Antice Bavčević. “Anitin račiški tanac”, u vlastitoj nakladi,  na 160 stranica donosi priču o odrastanju u Račišću, radostima i tugama otočkog života. Lepršavost i lakoća ovog “ženskog pisma”  u suprotnosti je sa životnim izazovima koji su sustizali autoricu, a sav tekst nosi optimistična i dobronamjerna poruka o važnosti neodustajanja. Knjiga je obogaćena fotografijama iz obiteljskog života,te  vedutama Račišća, Korčule, Dubrovnika i Splita. Prevedena je i na engleski jezik, a autorica će je uskoro predstaviti i u Australiji i Novom Zelandu. “Priče iz dva škafetina” autorica Sande Hančević i  Valerije Jurjević iz Lumbarde izrazito je zanimljivo štivo, sigurnog tempa i suvremene poetike. Pa iako se kroza nj suptilno provlači iskustvo življenja na otoku, ono nije dominanta kao kod mnogih otočkih autora. Nakladnik Bošković prepoznao je suvereni izraz obiju autorica, te ih s pravom predstavio najširoj čitalačkoj publici. Nikolina Borovina iz Ustanove u kulturi “Blatski fižuli” predstavila je publikacije općine Blato, među kojima je navela monografiju “Dobrovoljno vatrogasno društvo Blato: 1949-2009” autora Jakova Petkovića, niz brojeva časopisa “Tebi majko”, katalog manifestacije  “Dani smiha 10”,  katalog izložbe Nataše Cetinić , te publikacije “Blato u srednjem vijeku” i “Sv. Juraj u Potirni” autora Vinicija Lupisa. Anita Borovina iz Narodne knjižnice “Šime Vučetić” govorila  je o izdavaštvu Vele Luke, ističući  “Ričnik iz Luškega govora- Luške riči” autora Branka Žuvele Doda, zatim knjige  “Hod prema sebi” Zvonka Maričića, “Vela Luka-  wake, haikui i haibui” Franka Stipkovića, “Didina molitva” Petrica Marinovića. Predstavila je rezultate recentnih arheoloških istraživanja objavljenih u publikaciji  “Reader 2 – Muzej 21+ Vela spila Arhiv simultanih  vremena” te nagrađivani list učenika OŠ Vela Luka “Lapis”. Za kraj, monografiju “Lumbarajski grk – Od psefizme do naših dana” autora Nikole Miroševića i suradnika predstavio je njen nakladnik Zvonimir Maštrović, ujedno i vlasnik nakladničke kuće Nova Stvarnost.

Istakao je kako je ova monografija ogledni primjer dobro koncipirane i izvedene knjige o nečem tako specifičnom kao što je autohtona sorta vinove loze i njen temeljni proizvod – vino. Nagovijestio je kako je u pripremi monografija o pošipu. Govorio je emotivno i sugestivno, uz zaključak kako dobro vino može napraviti samo dobar čovjek, u što su se posjetitelji mogli uvjeriti kušajući lubarajski grk  kojeg su darovali vinari Branimir Cebalo i Frano Milina Bire. Akademik Nenad Cambi i prof. dr. sc.Ivo Grabovac u ime organizatora, “Književnog kruga Split” izrazili su svoje zadovoljstvo predstavljenim publikacijama, kako njihovom kvalitetom, tako i brojnošću.

(Sani Sardelić)

Pošalji dalje: