Tjedan prirodoslovlja u Korčuli od 15. do 21. ožujka 2010. godine

U organizaciji Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD) pod pokroviteljstvom Grada Korčule u periodu od 15. do 21. ožujka 2010. odvijat će se ekspedicija “Pišurka 2010″. U sklopu ekspedicije će se održati okrugli stol vezan uz prirodne resurse na području Grada i TJEDAN PRIRODOSLOVLJA s nizom popularno znanstvenih predavanja.

Otok Korčula u svijetu biološke raznolikosti zauzima posebno mjesto. Tome doprinosi bogatsvo biljnog i životinjskog svijeta, posebno onog podzemnog. U preko 160 do sada utvrđenih speleoloških objekata na Korčuli i susjednim otočićima, od kojih je gotovo polovica još neistražena, pronađeno je i opisano čak 17 vrsta špiljske faune, redom endema otoka Korčule.

Istraživanjima HBSD-a u proteklih dvadeset godina znanstveno su utvrđene brojne nove vrste, čiji je opis u pripremi ili za opis treba sakupiti još primjeraka ovih korčulanskih endema.

Špilja Pišurka u Korčuli svojim obiljem života izborila je mjesto na postolju bioraznolikosti podzemnog svijeta u Republici Hrvatsk oj postavši, uz špilju Šipun iz Cavtata, drugi najvažniji speleološki objekt  u našoj zemlji.

Ovogodišnja ekspedicija, usmjerana upravo na Pišurku, težnju će staviti na nastavak istraživanja bogatog podzemnog života otoka Korčule.

Sva dosadašnja istraživanja, kako prirodoslovna tako i povijesna, činjenično nas uvjeravaju u posebnost našeg grada i otoka.

Poznato je da je grad Korčula izrastao na racionalnom i održivom korištenju svojih prirodnih šuma. Korčula je svojim statutima upravljala šumom i kroz stoljeća izgrađivala brodogradnju kao najvažniju granu privrede.

Takvo razumno gospodarenje smješta nas među rijetke urbane sredine sa dugoročnom vizijom razvoja čije plodove danas baštinimo. Vođeni tom vizijom u Korčuli će se u srijedu, 17. ožujka 2010. u 19.00 sati u Gradskoj vijećnici održati okrugli stol na temu Kamo se Grad Korčula treba usmjeriti, s ciljem podizanja standarda i održivosti gospodarstva kroz razvoj okoliša iz kojeg Grad već stoljećima izrasta?“.

Okruglom stolu će prisustvovati gradonačelnik i  zamj. gradonačelnika te vijećnici Gradskog vijeća grada Korčule, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković, ravnatelj JU za upravljanjem zaštićenim područjima DNŽ Ivo Stanović, ravnateljica  Prirodoslovnog muzeja u Dubrovniku Marija Crnčević, te voditelji Ekspedicije Pišurka 2010. Roman Ozimec i Milan Vojinović.

Glavna pitanja koja će biti razmatrana na okruglom stolu su:

  • Može li se turizam Korčule razvijati bez razvoja destinacije?
  • Da li je za lokalnu samoupravu upravljanje prirodom mogućnost razvoja i najbolja zaštita ili teška obveza?
  • Treba li  Gradu Korčuli Javna ustanova za upravljanje prirodom, prirodnim resursima i zaštićenim prirodnim objektima?

Kako je u uvodu već rečeno u sklopu ekspedicije će se održati i niz predavanja. Otok Korčula kao sastavni dio Mediterana pripada jednom od najvažnijih centara bioraznolikosti na Zemlji. Tijekom Tjedna prirodoslovlja predavači će nas upoznati sa tom činjenicom.

Prvo predavanje „Živo špiljsko blago – špiljska fauna otoka Korčule“ održat će se u Domu kulture u Korčuli u utorak, 16. ožujka 2010., u 19.00 sati. Predavač mr.sc. Roman Ozimec upoznat će korčulansku javnost sa ljepotom i raznolikošću podzemnog života Korčule. Koristeći podatke i fotografije iz svojih brojnih istraživanja na otoku ispričat će nam priču o životu stanovnika naših špilja i jama.

Slijedi radionica za djecu „Šišmiš moj susjed i prijatelj“ koju će voditi biologinja Norma FresselOŠ Ante Curać Pinjac Žrnovo u četvrtak, 18. ožujka 2010., u 11.00 sati. Predavanje je prilagođeno školskom uzrastu i ima za cilj približiti djeci tu važnu i korisnu skupinu sisavaca koja se nalazi pred izumiranjem.

Istog  dana, u četvrtak, 18. ožujka 2010., u 19.00 sati predavačica Marina Trpčić će u dvorani Vatrogasnog doma u Korčuli održati predavanje  na temu „Voda u Kršu“. Naglasak predavanja stavlja se na zaštitu vode u kršu kao značajnog prirodnog resursa, njenu izrazitu osjetljivost na štetni utjecaj ljudskog djelovanja te mogućnosti i principe zaštite. Predavanje je prilagođeno širem slušateljstvu – stručnog je sadržaja, ali vrlo jednostavno uz ilustrativne primjere, grafičke prikaze i fotografije s motivima površinskih oblika u kršu, pojave vode u speleološkim objektima, krških vrela te nekoliko primjera onečišćenja vode u speleološkim objektima. Cilj predavanja je podizanje svijesti stanovništva o važnosti očuvanja kvalitete vode u kršu kao značajnog resursa sadašnjosti i budućnosti te kao medija nužnog za opstanak mnogih vrsta podzemne faune.

U petak, 19. ožujka 2010., biologinja Norma Fressel ponovno će održati predavanje „Šišmiš moj susjed i prijatelj“, ovaj put u Domu kulture u Korčuli za učenike četvrtog, petog i šestog razreda OŠ Petra Kanavelića iz Korčule.

Istog dana, u petak, u 19.00 sati u dvorani Vatrogasnog doma u Korčuli predavač Neven Matočec održat će predavanje „Gljive dalmatinskih otoka, osvrt na askomicete (gljive mješinarke)“. Uvodni dio predavanja prikazat će ukratko značaj i ulogu koju gljive imaju na Zemlji te opisati askomicete kao jednu od najznačajnih njihovih skupina. Potom će se ukratko prikazati zemljopisni i ekološki prostor dalmatinskih otoka koji udomljavaju izuzetno velik broj različitih staništa koncentriranih na malom prostoru, što i karakterizira mediteransko područje kao jedno od biološki najraznolikijih dijelova na Zemlji. Na kraju upoznat ćemo se s nekim vrstama askomiceta karakterističnim za naše prostore, koje su razvile najraznolikije životne strategije.

Uz predavanja HBSD će u suradnji s korčulanskim vatrogascima u subotu, 20. ožujka 2010., demonstrirati tehniku penjanja i spuštanja po užetu koristeći speleološku opremu. U suglasju sa gradskom upravom odabrat će se lokacija prikladna za takvu vrstu demonstracije, o čemu će javnost naknadno biti obaviještena.

(Tekst: Milan Vojinović, dipl ing šum.)

Izvor i fotografije na: http://www.korcula.hr/1752/tjedan-prirodoslovlja-u-korculi-od-15-do-21-ozujka-2010/

Pošalji dalje:

3 komentara “Tjedan prirodoslovlja u Korčuli od 15. do 21. ožujka 2010. godine

  1. Sv.Nikola (Uredi)

    Gradu Korculi prvenstveni cilj mora biti da omogući svojim Građanima egzistencijalni razvoj, biti pokretac razvoja gospodarstva i pomoci ljudima kako zivot na otoku uciniti boljim.
    Dakle, razvoj okoliša i zaštitu prirode treba uklopiti u razvoj i širenje Grada, a ne da “pretjeranom” zaštitom okoliša sputavamo taj razvoj. Zaštititi Pišurku i druge vrijednosti DA, ali NE zaštititi na takav način da ostanemo u okovima te zaštite koja bi onemogućavala daljni razvoj gospodarstva i stanovanja u Gradu Korčuli.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  2. runja (Uredi)

    Oduševljena sam kad je rič od Pišurki, bravo naša biološka vridnost je izvanredna, a speološka nije manje važna.
    Što se tiče zaštite okoliša nikad nije pretjerano niti to može bit.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  3. kukumica (Uredi)

    Preci su stoljećima sačuvali prirodna blaga otoka (drvo, kamen, loza, bogat biljni svijet izvor mnogih medicina, maslinike itd..). Sacuvali i prenijeli nama. Gradili su mudro i lijepo i po coveka ugodno. Kuce stoje stoljećima. Mi smo im dodali antene, satelite, erkondišne i ne znam sto vec jos. Tko misli da gospodarski razvoj prethodi prirodnoj zaštiti dobara, pogresno i kratkorocno misli. Ako svojoj djeci i unucima i praunicima hocemo da ostavimo cist zrak, zdravu vodu i hranu, zdrave stanove i prosperitet, onda moramo cuvati prirodne ljepote i blaga, a time ce i gospodarstvo dugorocno profitirati. Ako otok zivi od turizma, onda je zdrav okolis privredna grana zlata vrijedna. Zato cuvajmo i štitimo sve sto nam je u bascinu dano. Vise kamena, manje betona, vise drveta, manje plastike, vise sardela manje pica i sve ce se to vratiti i svi ce biti bogatiji. Uzgred, kilo sira od mlijeka tovarice kosta 700 eura! i trazena je roba na trpezi bogatuna. Mlijeko tovarica skupo je i otkupljuju ga skupe kozmeticke kuce za izradu krema itd. Koliko je tovara ostalo na otoku? Ima li ijedne farme i ijednog otocana koji je zatrazio subsidiju, europsku, jer spasava vrstu koja polako nestaje? Itd. Toliko bi se uz malo pomoci znanja dalo unaprijediti. Ja tako mislim.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0

Komentari su zatvoreni.