Kreće li izvoz smeća u Švedsku?

I dok je zatvoreno odlagalište smeća na Kokojevici od strane Inspekcije Ministarstva zaštite okoliša, u Korčuli je naravno, na svim lokacijama kontejnera hrpa sve veća.

O problemu sa otpadom u Hrvatskoj danas piše i T-portal koji se osvrće i na Lumbardu:

“Nakon što se nedavno zapalila i gorjela danima, u protekli četvrtak okolišna inspekcija zatvorila je Kokojevicu. Pritužbe ljudi išle su u pravcu smrada, što je prilično estetska, turistička kategorija, kad se zna da je Lumbarda preko dima svakodnevno bila intoksirana dioksinima, ponajjačim otrovima koja je čovjek kadar proizvesti. No inspekcija nije zatvorila smetlište ni zbog jednog ni zbog drugog, nego, javljaju mediji, zbog neriješenih vlasničkih prava.”

Slična situacija već se događala proteklog travnja, i više puta zadnjih godina. Sanacija pretrpanog smetlišta, na koje se odlaže čak 60 posto smeća s cijelog otoka, dogovorena je prije više od četiri godine te je, javljaju mediji, potpisan ugovor vrijedan 20 milijuna kuna, ali realizacije nema.

Konzultanti koje je ranija vlast rado koristila u politici otpada, savjetovali su, prema lokalnim izjavama, da se smetlište svakodnevno zatrpava pijeskom. Ta sanitarna predostrožnost, koja simbolično širi krajolik plaža, kao metaforu tepiha pod koji će se sakriti svi korčulanski problemi, nije provođena. Ni ona. Naime, Kokojevica je sve vrijeme ilegalno odlagalište pa nije jasno što je uopće ovdje u skladu s propisima. No lokalna tvrtka puna optimizma moli građane da nekoliko dana ne odlažu smeće dok se stvar ne riješi.

Bajkovita Lumbarda, čiju je šizofrenu politiku teško shvatiti, nije jedina, nego je upravo ilustrativna. Aktualno upravljanje otpadom nema trenutačno ni odlagališta, niti alternative.

Usput, jedna zanimljivost, 24 sata piše da u Švedskoj imaju problem jer se većem dijelu zemlje ne može pronaći smeće, pa su Šveđani primorani uvoziti ga kako bi nastavili sa procesima reciklaže kojima proizvode električnu energiju i goriva.

A mi u Korčuli, na pragu ulaska u EU (mada premijer Milanović tvrdi da je dosadašnja izolacija prednost) već godinama uživamo u rješenju osmišljenom u Korčuli – građani otpad odvajaju na kontejnerskim lokacijama – ovisno o otpadu (npr. papir, plastika, staklo itd…) a onda tako sortirani otpad KTD Hober odvozi i odlaže na Kokojevici na istu hrpu…

Mi, ipak praktičniji od Šveđana, otpad koristimo za grijanje atmosfere oko otoka, što je brže i učinkovitije. Kako se nitko nije sjetio da brodogradilište Leda prilikom isporuke broda “dobaci” koju tonu sa Kokojevice Šveđanima?

T. A.

Pošalji dalje:

Jedan komentar za “Kreće li izvoz smeća u Švedsku?

  1. kukumica (Uredi)

    U mnogim zemljama resavanje otpada pocinje recikliranjem iako odpad ide na isto smece. Kada se izgradi kompletna infrakstruktura (od kontejnera za recikliranje do fabrike za unistavanje ili iskoristavanje smeca) onda sve pocinje ODMAH jer ljudi imaju naviku recikliranja. Recikliranje je ok, odlagaliste: uzas jedna. p.s. U Korculi, srami se Hober! sramimo se i mi, se ni ne reciklira.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0

Komentari su zatvoreni.