Strategija razvoja turizma DNŽ 2012-2022

Danas je u gradskoj vijećnici Korčula na inicijativu župana Nikole Dobroslavića održan sastanak na kojemu su bili pozvani svi predsjednici i direktori TZ našeg otoka i svi oni koje su oni pozvali sa namjerom da pomognu sa svojim prijedlozima u stvaranju plana strategije razvoja turizma u našoj županiji 2012-2022.

Sastanak su vodili  direktor TZ DNŽ gosp. Vladimir Bakić i gđa. Pave Župan Rusković savjetnica za razvoj turizma u našoj županiji i gosp. Mirko Duhović gradonačelnik Grada  Korčule i ujedno predsjednik TZ Korčula.

Naime, naša županija je naručila studiju od tvrtke Horwat Konzulting sa namjerom da se turizam u našoj županiji i Gradu ne odvija “stihijski” kao do sada, već da se odrede smjernice razvoja, kako struka, u ovom slučaju Horwath Konzulting predlaže.

Naša županija je podjeljena na klastere, tako imamo Konavle, Dubrovnik, Pelješac, Korčula, Mljet, Lastovo i dolina Neretve. Svaki klaster je posebno obrađen, opisano njegovo trenutno stanje u turizmu, potencijal i prijedlog razvoja.

Ovaj nacrt strategije razvoja turizma sadrži 310 stranica, a pokušao bih izdvojiti ono najvažnije i citirati izlaganje nekolicine prisutnih na današnjoj prezenaciji.

Za naš otok Korčulu stoji sljedeće,

Strateška polazišta: Integracija otočke agrikulture sa turizmom, potencijal nasljeđene imovine prirodne i kulturne baštine, pozitivno stanje faktora, što znači da je stanovništvo otoka Korčule u stanju samo iznijeti gospodarsku i turističku transformaciju. Sa gore navedenim se potpuno slažem.

Klaster Korčula-Model rasta

Podizanje kvantitete i udjela hotelskog smještaja, izgradnja 2-3 nove marine kapaciteta ukupno 300-400 vezova, smanjenje privatnog smještaja za 25 %

Naglasak je na izgradnji novih hotela 4* i 5* sa čime bi se broj kreveta sa 3028 na našem otoku popeo na 4000, izgradnja nekoliko manjih obiteljskih hotela i tako smanjiti privatni smještaj sa ukupnih 8051 kreveta i udjelom od 59 %  na 6000 kreveta tj. udjelom od 42 %.

Želi se postići da se ukupni ostvareni broj noćenja od 669 302 i zauzetosti smještaja od 13 % popne na brojku od 1 120 000 noćenja tj. zauzetost od 22 %.

Gospodin Vjeran Filippi smatra da to nije dovoljno ako želimo održivi turizam. Investitori nisu zainteresirani u ulaganja ako nema većeg broja kapaciteta.

Gospodin Ante Curać zalaže se za oživljavanje sela i malih obiteljskih objekata.

Gospoda iz TZ Vela Luka , nisu zadovoljni sa ovim nacrtom jer Vela Luka nije na adekvatni način definirana kao centar zdravstvenog turizma.

Gđa. Pave Župan uvjerena je da otok Korčula ima ogroman kulturni potencijal i da bi između ostalog trebalo “oživiti” priču o Marku Polu.

Predložio sam joj da ću je nakon sastanka otpratiti do kuće Marka Pola i pokazati joj smeće unutar sramotne ruševine, na što je bila šokirana te upitala tko ima ključ od dotične kuće. Odgovorio sam da Grad Korčula, nakon što je naš gradonačelnik odgovorio da nije istina. Pitam se tko je onda kupio kuću Marka Pola ?

 

Sve u svemu ovaj nacrt plana na žalost  “ne drži vodu”. Smatram da prvo trebamo obnoviti postojeće smještajne kapacitete, podignuti nivo usluge, dobro se namučiti da bi bolje povezali otok sa kopnom, promijeniti određeni broj ljudi koji su odgovorni za trenutno stanje u našem turizmu i koji nas ne mogu odnijeti u bolje “turističko” sutra.

Razvoj mora biti održiv, ne smije negativno utjecati na okolinu. Otok Korčule ima savršeni položaj. Nalazimo se u neposrednoj blizini Dubrovnika, ( koji se često ljeti “optereti” turistima, te Korčula nudi savršenu alternativu), nalazimo se u neposrednoj blizini Nacionalnog Parka Mljet, Parka prirode Lastovo, ogromnog prirodnog bogatstva poluotoka Pelješca i predivne doline rijeke Neretve.

Na tom prirodnom potencijalu čije smo samo središte naše županije moramo graditi održivi razvoj.  U ovom prijedlogu razvoja nedostaju odgovori na pitanja poput,

Ako povećamo broj noćenja na 1.120.000, izgradimo nove hotele… koliko Kokojevica trebamo kada sada nemamo nikakvo riješenje za otpad. Koliko fekalija će plivati u gradskoj luci ako nemamo sređeni sistem kanalizacije? Koliko vode i struje imamo da bismo osigurali kvalitetnu uslugu? Koliko radne snage trebamo da bismo poslužili sve te turiste ?

Svi želimo razvoj, svi želimo ekonomsku stabilnost i sreću, to nije upitno, ali sve ima svoje nuspojave, a mi nismo spremni raspolagati sa ovim što imamo, a kamoli sa nečim mnogo većim.

Mi se moramo okrenuti sebi, moramo sačuvati prirodni potencijal, staviti plaže u funkciju, revitalizirati i zaštititi naše škoje, približiti goste ruralnim područjima, proizvoditi što više hrane na našem otoku, nuditi Korčulu kao zdrav obiteljski otok sa bogatom kulturnom i prirodnom bašćinom. Mi se ne smijemo sramiti sebe, gosti koji žele “sterilni” turizam bez kontakata sa lokalnim stanovništvom, ionako ne dolaze kod nas. Kvalitetni gosti ne traže crveni tepih ispred svoje milijunske jahte, oni upravo bježe od toga, bježe u oaze gdje se vrednuje kvaliteta života, a mi to možemo ponuditi i osigurati financijsku dobit bez da narušimo ravnotežu.

Na kraju sastanka, kao rezume nakon svega što je bilo predloženo i kritizirano na sastanku, direktor TZ DNŽ gosp. Vladimir Bakić upitao je sve prisutne koliko to mi želimo rasti i razvijati se.

Gospodin Aljoša Milat kao još nekolicina vjeruju da bi to bilo u okviru 600-800 novih kreveta.

Upitao sam direktora TZ DNŽ gosp. Vladimir Bakić-a, kada će doći vrijeme da TZ prestanu vrednovati turističku sezonu i razvoj po broju kreveta, ostvarenim noćenjima ili broju posjetitelja  već početi vrednovati uspjeh i razvoj u ostvarenom profitu. Vidno isprovociran odgovorio mi je da je to već mnogo puta čuo i da želi konkretne projekte za ovaj plan.

Odgovorio sam mu da svi želimo više kulturnih događaja, koncerata, ribarskih fešti, viteških igri, bolju promiđbu… a za to treba novaca. HTP Korčula je dužna TZ Korčula 2 milijuna kuna, a TZ bi te novce mogla utrošiti na fešte i promiđbu. Žalosno je da ti isti neplatiše “drmaju” TZ Korčule i odlučuju kako će se trošiti novac od svih članova TZ pa i mene koji uredno plaćaju svoje obveze, i te neplatiše odlučuju o našoj budućnosti i oni će sprovoditi plan razvoja za sljedećih deset godina.

Gđa. Pave Župan Rusković je na to odgovorila da novim zakon o TZ , koji bi trebao stupiti na snagu početkom sljedeće godine, dolazi do promjene u ustroju i radu TZ, pa će se i neke stvari promjeniti u našoj TZ.

Iskreno se nadam tim promjenama. U svakom slučaju plan strategije razvoja naše županije bi trebao biti usvojen sljedećeg mjeseca na vijeću TZ DNŽ, i on bi trebao odrediti smjer našeg razvoja sljedećih deset godina.

Ivan Andrijić

Pošalji dalje:

6 komentara “Strategija razvoja turizma DNŽ 2012-2022

  1. porto (Uredi)

    Moramo ostat pozitivni i onda kada najmanje virujemo, kao npr u ovom slučaju kad promjene ne izgledaju prilagođene nama (jesu ti koji su činili plan uopće bili na otoku??). Mislin da svako treba početi od toga što može sam učinit da nam bude boji turizam-stavit koji cvit u pitar isprid vrata, ne trubit gostima priko plokate jer gredu kako zamantani cipli, ne podizat cijene prin svake sezone i ulagat u kvalitetu svog smještaja ili onoga sa čim se već ko bavi (a svak se nečim bavi)!

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  2. Miriam (Uredi)

    Izbaciti auta iz grada! Nakon sto je DOBRO organizirano parkiranje izvan grada i evtl. prijevoz u grad. Ljudi koji dolaze na odmor ne zele udisati vise benzinskih para nego sto ih udisu u (vele) gradovima iz kojih dolaze i svake sekunde skakati u stranu ako se zele prosetati po Korculi. I produziti sezonu. Naravno, za to su potrebni i drugi, dodatni sadrzaji.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  3. naivac (Uredi)

    Jadni mi, opet puste priče! Napravit ćemo ovo, napravit ćemo ono…..
    Turizam nije samo tri ljetna mjeseca, to je i način života. Prođite danas starim gradom pretvorenim u skladište i industrijsku zonu!!!!!
    Očito stanari Staroga grada nemaju pravo ni zimi imati uredne okućnice- ostavljeni i napušteni stolovi, netaknuti od zatvaranja restorana, osušeni i izvrnuti pitari, drveni podesti, metalne konstrukcije…..( ne dao bog da se koja sruši na neko dijete dok se igra!) Sve to je slika i prilika brige o izgledu grada u ono doba godine kad se iz turista ne može iščučati i zadnji euro!
    Plaćamo i porez i prirez gradu, a ne možemo odlučiti niti o izgledu prostora oko naših kuća, plaćamo komunalno ,a metemo sami štrade…
    Ima toga još, ali ni ovo neće nikoga od odgovornih potaknuti da nešto urade.
    Pravi turistički radnici reagirali bi i bez nas da taj posao rade od srca!!!!!!!!

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  4. porto (Uredi)

    Naivac danu reci koliko korčulana zimi kroči nogom u stari grad??to je na starograđanima da metu isprid svojih vrata, kako i svi mi drugi koji isto plaćamo pa nam ni liti ni zimi ne očistu! veći je problem oni park za dicu di niko normalan ne bi pusti dite da se igra i pade s broda na one “ukrasne” matune! jer što će dici ljuljačke kad imaju stabla za se ljuljat!!

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
    1. naivac (Uredi)

      Porto, ja u ovom slučaju samo govorim o Starom gradu jer tu živim, a moraš priznat da je Korčula baš po njemu turistički prepoznatljiva. Stari grad je simbol turizma i ne mišaj jabuke i kruške.
      Svatko ima pravo da dobije protuuslugu za plaćene namete, naravno da se slažem! Ali ti i sam odlučuješ tko će ući u tvoj dvor, i sigurno ti liti do tri ure ne revu pijani gosti i konobari potižu katride. Sigurno liti ne čistiš rigotine pod prozorom i ne živiš zatvorenih ponistra zbog fumara u okruženju.
      Turizam je potreban,naravno, i treba malo i istrpit, ali u ovom gradu se sve otelo kontroli, počevši od poštivanja javnog reda i mira( i mi moramo nekad zaspat, zar ne?), pa do estetskog izgleda grada( i naravno, prigradskih naselja).
      mislim da se slažeš da svi zaslužujemo ugodan i zdravi okoliš i način života!

      Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  5. Replay (Uredi)

    i onda…..ko ima ključe od kuće Marka Pola…mogli su pogledat da nisu slučajno ispod tapeta…

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0

Komentari su zatvoreni.