U Lumbardi predavanje o korčulanskoj brodogradnji

roko_markovinaPosjetitelji u kino dvorani Levant u Lumbardi na otoku Korčuli pokazali su zainteresiranost otočana o povijesti korčulanske brodogradnje, koju je u subotu navečer (23. veljače 2013.) svojim predavanjem približio predavač (njihov sumještanin) prof. dr. sc. Roko Markovina profesor na FESB u Splitu na Katedri za brodogradnju. Predavanje je organizirala Općina Lumbarda i Udruga Bašćina iz Lumbarde. Uz prikupljene brojne podatke, snimke i priče, predavanje je bilo podijeljeno kroz 4 glavna poglavlja: Tko smo? Odakle dolazimo i Kamo bismo trebali ići?Kao vrstan govornik, istraživač i poznavatelj brodogradnje,

Roko Markovina je stvorio pažnju kod posjetitelja, kazavši da u brodogradnji dolazimo iz daleka. prije 10. 000 godina, odakle su prema njegovim istraživanjima počeci brodogradnje na otoku Korčuli. Na pitanje Kamo bi smo trebali ići? Odgovor je također bio daleko u budućnost, treba napraviti jedan mali škver, u kojemu bi se svake godine izgradila po jedna drvena gajeta, rekao je dr. Markovina. Sramotno je da najbogatija brodograđevna tradicije u Hrvatskoj nema na Korčuli brodograđevni muzej, iako je Korčula prva u Jadranskoj i Mediteranskoj brodogradnji, koja je naučila čitavu obalu kako se grade brodovi, pa i dalje od Aleksandrije, Carigrada, Malte, Australije, Kanade i sve do Čilea su tragovi korčulanske brodogradnje, čulo se na predavanju.

Dalmacija je zemlja koju su stvarale dvije velike kulture civilizacijske Grčke i Rimske kazao je predavač, kroz priču o nastanku korčulanske brodogradnje i potrebi zaštite njezinog povijesno najvećeg blaga-drvenog broda, iznijevši zahtjev da prvo treba znati, biti privržen i voljeti rad, i biti spreman na odricanje, što je primjer naših predaka. Sve ovo dr. Markovina radi kako bi se prikupila građa, materijali za stvarni i virtualni muzej, jer postoje mogućnosti snimanja filmova o korčulanskoj brodogradnji, što je potkrijepio primjerom HTV koja bi snimila dokumentarac kroz 14 jednosatnih epizoda kroz priču o korčulanskoj brodogradnji, njezinog utjecaja na šest postojećih brodograđevnih škola:Istarsko-primorska, Šibensko-Zadarsko –Splitska, Korčulanska, Neretvanska, Pelješka i Dubrovačka pa i BokoKotorska. Spomenuo je najveći bark ikada izgrađen u malom prostoru, bio je to korčulanski bark braće Fabris s Vrnika, koji je potonuo s teretom 1892 g. od 550 tona, kod Antverpena, s kamenom za Berlinski parlament.

To sve naši ljudi moraju znati, poručio je dr. Markovina. Kako ćemo u buduće nekome pokazati našu baštinu, ako je i naše djeca ne znaju. Ipak, prema njegovim podacima zadnjih se nekoliko godina posvećuje veća pažnja spomenu drvenog broda kao kulturno blago neprocjenjive vrijednosti. U Lumbardi je prošle godine radila Mala škola brodogradnje u kojoj su djeca učila osnove brodogradnje, i uspjeli su izgraditi manju barku za njihove igre i učenje plovidbe. Bila je provedena i za turiste atraktivna priredba izbora najljepše barke gajete, kojih srećom još uvijek ima u Lumbardi preko 20. Sada se prikuplja novac za obnovu i zaštitu posljednjeg jadranskog leuta-trajte iz  Lumbarde, izgrađenog 1944. godine, znanjem i umijećem protomeštra Vicka Sesse-O’rajta iz Korčule, koji će biti u funkciji,  sudjelovao bi na regatama drvenih brodova, a ljeti bi na njemu

djeca mogla učiti o brodogradnji i brodovima, kazao je Roko Markovina. Spomenuo je Općinu Lumbarda koji su uspostavili načelni dogovor s Jasenom Boko za prikaz njegovih istraživanja pod nazivom Odisejeve noći. Bio bi to scenarij koji bi ovoga ljeta s desetak sačuvanih gajeta i obnovljenim leutom Vicka Sesse plovili od Mljeta do Lumbarde potvrđujući Bokovu priču kako je Odisej nimfu Kalipsu susreo na Mljetu, a Kirku našao na Korčuli, a Polifema na Hvaru. Tu će se iskazati i mještani Lumbarde s dobrim vinom i ribari s pečenim sardelama, uz klape.

Roko Markovia se zauzima i za priredbu Putovima Marka Pola, te Lumbarajski festival mora.

Tekst i snimak : Niko Perić

Pošalji dalje: