Problem broj 1.

IMG_8280  IMG_8282

Kamo sa komunalnim otpadom?

Dugogodišnji nerad i ignoriranje problema u svezi odlagališta smeća od strane vladajućih dovelo je Grad Korčulu u veoma tešku situaciju. Od 1. ožujka Općina Blato više neće dozvoljavati da Hober dovozi smeće na deponij smeća u Blatu.

Za pelješke će općine ovaj problem kulminirati sljedećih mjeseci, jer ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja prestaje “izvoz smeća” u Neum.

Situacija s Kokojevicom nije ništa obećavajuća. Kako saznajemo od gospodina Bartula Batistić-Zure, predstavnika građanske akcije, pokušavalo se političkim putem zaobići određene zakonske odredbe ali građanska akcija je spremna tužiti RH ako se smeće nastavi odlagati na Kokejevici, bez prethodne sanacije kako to zakon nalaže.

Da bi se sanirala Kokojevica treba raspisati natječaj koji iziskuje određeni rok i proceduru. Bageri moraju razgrnuti otpad da bi izgasili dubinski požar, pa tek onda nasuti šljunak koji je u međuvremenu dostavljen (cca. 1000 m3). Kada sve bude po “PS” tvrdi Bartul Batistić-Zure, odlaganje se može nastaviti.

Naime Općina Lumbarda je morala do 31.12.2006 donijeti Plan gospodarenja otpadom, a to je tek napravljeno u prosincu 2012.  Provedba tog plana izuskuje određena financijska sredstva, koja su uvijek problem.

Grad Korčula tj. Hober  ima ugovor s općinom Lumbarda u svezi odlaganja smeća , ali po povlaštenoj cijeni, što godišnje iznosi oko 270.000 kuna. Vrijedi napomenuti da samo ACI Marina u Korčuli plaća godišnje više od 220.000 kuna za odvoz smeća. Cijena je 100 kuna po kontejneru, a ugostiteljski objekti i kućanstva u blizini Marine bacaju smeće u ACI kontejnere, a ujedno plaćaju odvoz smeća Hoberu. Tako Hober naplaćuje dva puta isto smeće.

Procijenjuje se da bi Hober Lumbardi trebao plaćati između 1.200.000 i 1.500.000 kuna godišnje.

Otpada je svake godine sve više a nije ništa napravljeno u svezi recikliranja. Cilj RH je da do 2020 godine svaka općina reciklira 20% otpada. U Korčuli i na Pelješcu je trenutno 0%.

EU nalaže da do 2018. godine odlagališta smeća dovedemo u red, ali do 2015. godine moramo solucionirati problem organskog otpada. Upravo je organski otpad pod dubokim naslagama smeća na Kokojevici fermentirao, stvorio plinove i uzrokovao požar.

Mi bacam NOVCE, otpad je budućnost i to bi ljudi iz Hobera i gradske vlasti trebali znati. Zašto mi ne recikliramo? Zašto u posljednjih 12 godina vlasti nisu uspjeli otvoriti reciklarno dvorište?

Hober i gradske vlasti ne trebaju izmišljati toplu vodu, neka se ogledaju na otok Krk.

U lipnju 2005. godine na otoku Krku uveden je ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja komunalnoga otpada, popularno nazvan Eko otok Krk koji predstavlja cjelovit model zbrinjavanja otpada, prvi takav u Hrvatskoj, a omogućava zbrinjavanja svih vrsta otpada.

Otok Krk ima i sedam POSAM-a, posebnih sabirnih mjesta na kojima građani besplatno odlažu glomazni kućni otpad (elektronički otpad, stari namještaj, bijela tehnika, automobilske olupine, automobilske gume) i opasni otpad. U suradnji s tvrtkom Metis d.d., na posebnom sabirnom mjestu u Krku organiziran je otkup metala (bakar, mesing, bronza, aluminij, cink, olovo, željezo, pleh,…)

Na posebnim sabirnim mjestima od građana se otkupljuje i ambalaža za koju im se isplaćuje naknada od 0,50 kn po komadu (PET, staklo, aluminij). Na otoku Krku se na godinu prikupi oko 18.000 tona komunalnoga otpada, od čega se oko 11.000 tona prikupi tijekom četiriju ljetnih mjeseci. Odvojeno se prikuplja oko 35% otpada.

U suvremenom reciklažnom dvorištu razvrstani se otpad obrađuje i priprema za recikliranje, dok se nerazvrstani dio otpada prema najsuvremenijim metodama zbrinjava na odlagalištu Treskavac. Cilj je svake godine povećati udio razvrstanoga otpada za 2-3 posto.

Više informacija na http://www.ponikve.hr/sustav-prikupljanja-zbrinjavanja-otpada.php

Pogledajte web stranicu njihovog komunalnog poduzeća i usporedite sa Hoberovom.

Vrijedi pogledati i film na

http://www.ponikve.hr/player.html?1&file=eko_otok_krk_2011_480x360.flv

Računica je jednostavna, što se više reciklira veća je zarada a manje otpada!

Možda niste znali ali prema nekim procjenama elektronski otpad sadrži 40 do 60 puta više zlata u odnosu na rudu zlata, odnosno, tona čipova sadrži oko 200 grama zlata, a tona mobitela oko 300 grama zlata, prema samo pet grama u toni rude zlata.

Što napraviti?

s  index

Naši sugrađani trebaju pod hitno mijenjati svoje navike i dati svoj doprinos zaštiti okoliša. Počnimo s platnenom vrećicom u samoposluzi, smanjite broj plastičnih vrećica ili napravite obiteljski kompost u kantunu vrtla gdje ćete odlagati organske tvari ( kore krumpira, trulo voće…) i sami proizvoditi svoj eko kompost.

Naši sugrađani moraju shvatiti da drugog načina nema. Gradske vlasti trebaju osigurati građanima da žive ekološko osviješćeni u skladu sa okolišom.

images8 images9

Molimo vas da problem odlaganja smeća shvatite ozbiljno i da date vaš doprinos, tj. počnete sa promjenom životnih navika za dobrobit svih nas.

Malim promjenama u svakodnevnim životnim navikama i davanjem primjera djeci, u kratkom vremenu bi mogli puno napraviti.

U protivnom, pojavit će se sve više ilegalnih odlagališta otpada, bacat će se sve više smeća u more, živjet ćemo u nezdravom okolišu, postat ćemo neatraktivna turistička destinacija i pospješiti broj iseljavanja mladih sa otoka.

.images

Posljednji trenutak je da se probudi ekološka svijest Korčulana.

999

I.A.

Pošalji dalje:

6 komentara “Problem broj 1.

  1. Tino (Uredi)

    Zbog tehničkih problema jedan komentar je izgubljen, ispričavamo se komentatoru.

    Problem otklonjen, evo komentara

    Korkyra

    Nas je prvi prioritet postavit vise tj.bar koji kos za smece.Grad koji ce se bavit turizmom a ima 3 kosa za smece.Dosta nan je MEGA projekata Grada od kojih su in puna usta,nama samo treba koji kos za smece za pocetak

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  2. bi (Uredi)

    i ovo je točno.što mi vrijedi da odvojim stako papir i ostalo kada se sav ti odvojeni materijal na kraju uspe u isti kamion.pod hirno nam trebaju reciklažna dvorišta.ne treba izmišljati toplu vodu.zbog otkupa boca i one su nestale sa ulica i dvorišta.ne plutaju više po moru.ako se to može pa može i ostalo

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  3. Ndaga (Uredi)

    Nažalost prvo će proći koja godina da se stvore politički podobnici koji će prat porezni novac kao i u svemu do sada!

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  4. Zakrjan (Uredi)

    Dobro korkyra piše,broj i funkcionalnost koševa za smeće je stvarno problem koji treba riješiti.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  5. Replay (Uredi)

    Na području grada ih ima sve skupa koliko u Blatu u onemu parku….i manje…sramota

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0

Komentari su zatvoreni.