Korčula ispred Splita po razvojnim šansama

korcula_danasKostrena je prva, a posljednji je Ervenik. Odnosno, 556. − a točno je toliko općina i gradova u Hrvatskoj. Među prvih 10 našlo se čak šest dalmatinskih mjesta (Korčula, Dubrovnik, Konavle, Solin, Baška Voda i Dugopolje), a među posljednjih deset iz Dalmacije su nesretni Ervenik, Unešić i tek nešto manje nesretna Biskupija. Popis je, uvjerava nas jedan od njegovih kreatora, vjerodostojan, a označava “ljestvicu razvojnog potencijala hrvatskih gradova i općina” koju je načinila londonska tvrtka “Adcore Corporation LTD”.

Uglavnom, vrijedni ljudi iz “Adcorea” dobili su od Državnoga zavoda za statistiku podatke koji ih zanimaju, pa su ih potom ubacili u računalo, a ono je, vođeno programom koji se oslanja na suhu statistiku, izbacilo − ljestvicu. Pa je tako Korčula drugi najpotentniji grad u državi, dok Split, recimo, ne gleda u leđa samo Zagrebu, nego i Dugom Selu. Imotski je, zanimljivo, bolje plasiran od razvikane Koprivnice, Omiš se tuče za poziciju s Trnovcem Bartolovečkim, Sinj je ispred Bjelovara, Podstrana je iza Sinja, Vrgorac i Ploče bolji su od Umaga, a Rijeka je samo jedno mjesto ispred Dicma.
− Model za izračun usavršavali smo godinama, a sadrži čak 135 parametara uzetih za razdoblje od 2007. do 2011. godine − rekao nam je Milan Krajnc, “strategy coach” u tvrtki “Adcore”. Parametri su bili različiti, od broja novorođene muške djece do broja razvedenih brakova, te od broja poljoprivrednika do broja izdanih građevinskih dozvola. I tako za svaki grad i za svaku općinu.
− Slična istraživanja provodimo već 10 godina, a prošle smo godine počeli i s jugoistočnom Europom, pa smo tako, uz Hrvatsku, obuhvatili i Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju, Albaniju, Grčku, Bugarsku i Rumunjsku − objašnjava Krajnc.

Korčula

− Pokušat ćemo grad pripremiti za turističku sezonu. Stavit ćemo u funkciju jedinu prilaznu cestu gradu koja je trenutno raskopana. Od dugoročnih planova pokušat ćemo naći investitora koji bi uložio u najveće gospodarsko bogatstvo grada, u hotelsko poduzeće “Korčula”. Korčula ima tradiciju škverova i, temeljeći se na tome, namjeravamo povećati broj vezova u nautičkom turizmu, a još bi nam važnije bilo izgraditi trajektno pristanište na kojem bi se mogli privezati kruzeri.
Najveća nam je želja izgradnja zračne luke, koja bi se gradila u suradnji s ostalim općinama − kaže Vinko Kapelina, novoizabrani gradonačelnik.

Konavle

− U listopadu je najavljen početak izgradnje prve vjetroelektrane u Konavlima, vrijedne 200 milijuna eura. Općina Konavle pionir je u uvođenju obnovljivih izvora energije u kućanstvima. Međunarodni plinovod Dubrovnik − Prevlaka − Dobreč u Crnoj Gori u srednjoročnim je planovima Plinacroa. U planu je i obnova Zračne luke Dubrovnik, vrijedna 130 milijuna eura.
Do kraja godine većina kućanstava u Konavlima dobit će priključak na tekuću vodu. Predstoji revitalizacija Konavoskog polja, kao najplodnije neiskorištene površine Dubrovačko-neretvanske županije − veli Luka Korda, načelnik Konavala već punih 20 godina.

Dubrovnik

− Dubrovnik će i dalje biti najveće gradilište u Hrvatskoj jer Dubrovnik ima sreću da ga kriza ne pogađa toliko. Dubrovnik ide svojim putem. Već 15. rujna počinju veliki radovi na gradskim prometnicama − najavio je gradonačelnik Andro Vlahušić.
Njegovi zamjenici najavili su otvaranje preuređene tržnice u Gružu, gradnju putničkog terminala i gruški akvatorij s rekonstrukcijom obale, te podršku Dubrovačkom sveučilištu kao izvorištu dubrovačke pameti. Što se tiče projekata, nekoliko je prioritetnih. To su golf na Srđu, marina u Lapadu i akvarij u Gružu, te zahvati vezani uz povijesnu gradsku jezgru. Golf će se naći na prvoj sjednici Gradskog vijeća, ili najkasnije na drugoj.

Solin

− Uistinu ne znam koje je kriterije imala tvrtka koja je provela istraživanje, ali iz našeg kuta gledanja riječ je prije svega o turizmu, i to specifičnom: arheološkom, povijesnom i vjerskom, koji pruža perspektivu razvoju cijelog ovog bazena. Prepoznata je i vjerodostojnost rada gradske uprave te suradnja s potencijalnim investitorima, ali iznad svega ekspeditivnost u rješavanju administrativnih predmeta koji dolaze od investitora. Prednost Solina jest i blizina Splita, u kojemu se mogu rješavati sadržaji koje Solin nema, a u svakodnevnom životu nema užurbanosti velikoga grada − kaže gradonačelnik Blaženko Boban.

Baška Voda

− Uspjeli smo jer smo napravili ono što je Općina mogla: vrhunski smo riješili plaže (tuševi, kabine, ugostiteljski sadržaji), šetnice i rivu. Baška Voda dobitnik je pet “Plavih cvjetova”, nagrade Turističke zajednice Hrvatske za uređenost mjesta. Riješili smo ambulantu, ljekarnu, zapravo smo dobili mini bolnicu. Izgradili smo i Omladinski dom, kojim se koriste svi naraštaji. U Bastu smo obnovili staru osnovnu školu i napravili školu učenika u prirodi, a bit će i planinarski dom. Jedini smo koji u prostornom planu imamo tri luke nautičkog turizma (Baška Voda, Promajna i Krvavica), a pritom nigdje nismo ugrozili plaže − objašnjava Josko Roščić, koji je šesti put izabran za načelnika.

Dugopolje

− Ključ je uspjeha Dugopolja osnivanje općine 1. listopada 1997. godine. U vrijeme osnivanja općina je bila bez gospodarskih resursa, prostora za rad, sredstava, bez prostornoplanske dokumentacije. Budući da je Dugopolje druga zona zaštite Jadra, u razvoju se nije moglo računati na tešku proizvodnju, pa se krenulo u izradu planske dokumentacije za poduzetničke zone. Prioritet su bile zone i gospodarstvo, kako bi se iz nečega mogli financirati sadržaji poput sporta i kulture.

Danas imamo 84 gospodarska objekta u kojima djeluje 220 tvrtki i svi su ti investitori u kupnju zemljišta i izgradnju objekata uložili gotovo devet milijardi kuna. Dio je išao i u općinski proračun, iz kojega smo 70 posto sredstava ponovno ulagali u nove parcele i urbanističku pripremu. Danas imamo sustav od pet integriranih poduzetničkih zona. Imamo sportski centar “Hrvatski vitezovi” (izgrađen stadion s nogometnim igralištem, u gradnji su bazen i teniski tereni, u planu je i polivalentna sportska dvorana).

Narodna knjižnica prva je kulturna ustanova u Dugopolju, a posebna joj je zadaća njegovanje zavičajnosti i prikupljanje, obrađivanje i čuvanje zavičajne građe. Kulturno-umjetničko društvo “Pleter” ima 130 članova koji djeluju u različitim sekcijama − rekao nam je Stanko Balić, novoizabrani načelnik.

JADRANKA MATIĆ, VINKO VUKOVIĆ, GABRIJELA BIJELIĆ,
MAJA RILOVIĆ-KOPRIVEC, ANTONIO VOJVODIĆ
DUBROVAČKI VJESNIK

Pošalji dalje: