Digitalizacija kina u Korčuli

Hrvoje Hribar (2) - CopyUGOVORENA DIGITALNA OPREMA ZA 29 HRVATSKIH KINOPRIKAZIVAČA

U zagrebačkom muzeju Mimara danas je održano svečano potpisivanje ugovora projekta Digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača. Zahvaljujući projektu Digitalizacije od jeseni će stanovnici 27 gradova diljem Hrvatske moći uživati u tehnički opremljenim dvoranama te u kulturno vrijednim filmskim sadržajima.

Zagreb, 8. srpnja – U zagrebačkom Muzeju Mimara danas je održana konferencija za medije povodom Javnog potpisivanja ugovora projekta Digitalizacije nezaivsnih kinoprikazivača. Na konferenciji za medije prisustvovali su ministrica kulture Republike Hrvatske Andrea Zlatar Violić, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar i voditeljica projekta Digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača Tina Hajon te 30-ak predstavnika gradskih uprava i kinoprikazivača iz svih dijelova Hrvatske.

Digitalizacija nezavisnih kinoprikazivača dio je Nacionalnog programa audiovizualnog stvaralaštva 2010. – 2014. i strateški projekt koji su zajednički pokrenuli Hrvatski audiovizualni centar i Ministarstvo kulture uz podršku lokalnih gradskih uprava s ciljem osnaživanja nezavisnih kinoprikazivača, povećanja gledanosti europskih, hrvatskih i nezavisnih svjetskih naslova u kinima te obogaćivanja raznolikosti kulturalne ponude u gradovima i malim sredinama.

Konferenciju za medije otvorila je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić. Nalazimo se u konačnoj fazi realizacije projekta na kojem se radi dvije godine: projekta stvaranja neovisne nacionalne mreže art-kina. U prvome krugu digitalizacije tehnički ćemo opremiti 28 kina u 18 županija i 27 gradova. Riječ je o projektu koji osim tehničkog može imati sasvim emotivni kontekst – svi volimo pogledati dobar film, ali u svojim mjestima možda nemamo kino u kojem u njemu možemo uživati. Kino je mjesto sazrijevanja i upoznavanja svijeta s jedne i druge strane ekrana. Kino je mjesto okupljanja grada i mi ga vraćamo u tome pravcu.

Često se govori da su nove tehnologije uništile kino. Ovaj projekt temelji se na obratu – iskorištavamo nove tehnologije kako bismo ljude ponovno vratili u kina, a to možemo jedino ako im u njihovim mjestima pružimo tehnički kvalitetnu i financijski dostupnu uslugu i, što je najvažnije, kvalitetan program.

Ministrica Zlatar Violić nastavila je: Javnim natječajem za opremanje kinodvorana postigli smo tri cilja. Uspjeli smo financijski pomoći gradovima i lokalnim upravama da uspostave kulturnu ponudu na razini koju njihova sredina i zaslužuje. Drugo, zajedničkom nabavom i jedinstvenim natječajem troškove smo ukupno smanjili za trećinu nominalne cijene te tako uštedjeli dovoljno sredstava za novih sedam ili osam digitalnih sustava, koji će biti aktualni na sljedećem natječaju. I ono što je najvažnije, u ovaj smo projekt krenuli istovremeno i zajedno, čime smo pokazali da pripadamo jedinstvenoj mreži, a to je mreža koja se zasniva na ideju da svatko ima kino u svome mjestu.

„Radi se o projektu kakav u Hrvatskoj još nije bio proveden. Ovi ugovori nisu rađeni po špranci – oni postavljaju neke programske uvjete i omogućuju nam da uđemo u budućnost kakvu smo sami kreirali. Zato vam svima zahvaljujem što ste pokazali odlučnost i strast za posao koji radite te velikoj brizi i ljubavi ne samo prema kinu, nego i prema svima onima koji će postati ovisnici o dobrim filmovima,” zaključila je ministrica Zlatar Violić.

Ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar osvrnuo se na kontekst digitalizacije u okviru Nacionalnog plana za razvoj audiovizualne industrije. Prije dvije godine Hrvatski audiovizualni centar promovirao je Nacionalni program razvoja hrvatske audiovizualne industrije. Sjećate li se našeg tadašnjeg slogana? Glasio je: “Popravimo Hrvatskoj sliku i ton!” Ovaj tehnološki poklič nije bio doslovan. Naprotiv, bio je namjerno šaljiv. Slika i ton koju smo tada kanili mijenjati nisu bili tehničke, nego u prvom redu kreativne, finacijske i ustrojstvene naravi. Danas slogan stoji najdoslovnije: Popravljamo Hrvatskoj sliku i ton!

Ovaj tehnički korak naprijed ima svoju radikalnu stranu: s promjenom tehnologije u vašim kinima, mijenja se puno vise od tehničkih uvijeta. Što se mijenja? Mijenja se sve: način rada, način razmišljanja, način postupanja. Ministrica Andrea Zlatar i njezina ekipa u potpunosti je preuzela odgovornost za ovu akciju i operativno je provela do točke u kojoj smo danas. Ministarstvo kulture time je odstupilo od svojih uobičajenih obrazaca i krenulo u nepoznato. MInistrica i njezini suradnici – gospoda Žilić, Šipuš, Jelić i drugi zaslužuju veliku zahvalu. Ne samo zato što su vam omogućili tehnološku donaciju, već zato što su vama, dragi kolege iz lokalnih zajednica, dali primijer. Bili su spremni na promjenu. Nadam se da ste i vi spremni na promjenu. Zahtijevi digitalne tehnologije, programski zahtjevi HAVC-a, repertoani zahtjevi publike, puno toga valja ispuniti. Da li je korak predugačak, da li je zadaća preteška? Kako zadovoljiti tehnologiju, kako okupiti repertoar, kako privući publiku? Kako utemeljiti mrežu suradnje i koordinacije? Kad se oko toga dogovorimo, posao je gotov. Znam da ste na to spremni, jer u protivnom ne biste danas bili ovdje. Na tome vam srdačno čestitam. Vidimo se najesen, na otvaranju hrvatske neovisne kinomreže,“ objasnio je Hrvoje Hribar.

Voditeljica projekta Digitalizacije nezavisnih kina Tina Hajon stavila je projekt digitalizacije u europski kontekst. Realizacijom ovog projekta Hrvatska postaje jednim od najboljih primjera europske prakse. Dok mnoge zemlje i dalje nemaju razvijenu nacionalnu strategiju digitalizacije i potpore nezavisnim kinima, Hrvatska će do kraja rujna biti 90% digitalizirna. Ovaj je projekt jedinstven u Europi, jer se radi o kombinaciji tehnološkog unaprjeđenja, ali istodobno i implementacije filmskog programa te razvoja djelatnosti. Izrada HAVC-ovih programskih obaveza inspirarana je programskim načelima međunarodne organizacije Europa Cinemas i programa MEDIA, a temeljena je na analizi konkretnih podataka hrvatskih kinoprikazivača. Digitalizacija zahtjeva nove modele rada i pruža nove mogućnosti. Možemo biti kompetitivniji, imati raznolike i bogate filmske programe i pritom koristiti europske fondove za razvoj djelatnosti i prikazivanje europskih filmova. Sustavno ćemo raditi na osnaživanju i promociji kinoprikazivačke djelatnosti koja je najvažniji sektor filmske industrije. Dakle, ovo nije kraj ovog procesa: već u jesen nastavljamo s okruglim stolovima, diskusijama i programima edukacije na temu diversifikacije, distribucije i umrežavanja. Sigurna sam da zajedno možemo još puno dobrih stvari napraviti, zato ovo smatram sjajnim početkom.

Ovim projektom obuhvaćeno je 28 od ukupno 43 nezavisna kina u Hrvatskoj, a tehničko opremanje njihovih dvorana trebalo bi završiti na jesen ove godine.

Prilog iz HTV-ovih “Vijesti iz kulture” možete pogledati na:

http://www.hrt.hr/index.php?id=enz&tx_ttnews%5Bcat%5D=564&cHash=5d0080a481

Pošalji dalje: