Kapelina: “Zbilja bih pohvalio prijašnju vlast”

kapelina

Kao jedan od najvećih uspjeha proteklih lokalnih izbora, HDZ smatra pobjedu Vinka Kapeline za gradonačelnika Grada Korčule. Posve je to razumljivo, budući je nakon 12 godina vladavine lijeve opcije predvođene SDP-om, Korčula ponovno u rukama desnih, HDZ-a i koalicijskih partnera. Vinko Kapelina koji, dakle, unatrag dva i pol mjeseca sjedi u fotelji gradonačelnika Korčule, kazuje kako se u njegovom slučaju, politika zainteresirala za čovjeka takvog profila, a da joj je on odgovorio potvrdno budući mu je to izazov na rodnom otoku.

Razgovarala: Lidija Crnčević http://www.dubrovniknet.hr/

Kao gospodarstveniku, osnovna motivacija bila mu je pokretanje gospodarstva koje je odumrlo na otoku. Na pitanje čime je osvojio birače, odgovara nepretenciozno – “teško je reći, pobjeda je bila “tijesna”, ali se sada valja dokazati”. Vjeruje da je presudilo “zasićenje” istima, te da novi uvijek donesu svježu energiju, zamah u kojemu se onda dosta toga može i napraviti. I na pitanje u kakvom je stanju “zatekao” stanje u gradu odgovara bez floskula koje bi mu mogle “olakšati” ili dati “alibi” za eventualne poteškoće, jer kaže – “posve uredno, stoga bih zbilja pohvalio prijašnju vlast koju sam naslijedio na čelu grada”. I o promjenama koje se, uobičajeno, očekuju od nove vlasti, kaže na nešto drukčiji način: Korčula je mala sredina i kadrova nema u tolikom izoblju da bismo se u polarizaciji HDZ – SDP, strogo držali podjela na lijeve i desne. Promjena dosad nije bilo, iako ćemo nastojati malo “osvježiti” gradsku upravu, ali vjerujemo, rastom, a ne restrikcijama”.

Kapelina je, poput mnogih rođenih na otoku, odlaskom na fakultet, “trasirao”  karijeru i život izvan otoka. Danas pedesetdvogodišnjak diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1983., a od 1985. je bio zaposlen u “Plivi”, na više rukovodećih mjesta, u predstavništvima u Moskvi gdje je bio zadužen za rusko i tržište ostalih zemalja nastalih na području bivšeg Sovjetskog saveza. Od 1997. do 2006.godine osnivao je i rukovodio predstavništima Plive u više zemalja Europe. U veljači 2006. postaje predsjednik Uprave Dubrovnik Riviere Invest d.o.o., a od studenog 2007. član Uprave Adriatic Capital d.o.o. Godine 2010. Uprava Hrvatske Agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) odobrila mu je obavljanje funkcije člana Uprave društva za upravljanje investicijskim fondovima. Otac je četvero djece, a u znaku četiri je i broj jezika koje govori, engleski, njemački, ruski i talijanski.

Odmah na početku razgovora dotičemo se središnjeg problema otoka. Prometne izoliranosti.

– Korčula je najudaljeniji grad od središta države, i po vremenu potrebnom za dolazak na otok i po trošku putovanja, unatoč trudu kojega i mi i Vlada ulažemo da budemo povezaniji s kopnom. Korčula, naime, u srcu sezone ima 41 vezu s kopnom, preko Vela luke prema Splitu, te Dominče prema Orebiću, ali za cijenu prijevoza trajektom za automobil i putnike, može se provesti skoro tjedan tjedan u Istri. To mi ne možemo iskompenzirat nikako. Nekad su postojale dužobalne linije s kojih se četrdesetak posto automobila iskrcavalo na Korčuli. Svjesni smo da su one nerentabilne i da je promet pao osobito izgradnjom Dalmatine, ali mi našu svakodnevicu moramo rješavati i ublažavati na najoptimalniji mogući način. Gostu iz srednje Europe treba manje vremena da stigne od svoje kuće do Dubrovnika, nego od Dubrovnika do Korčule.

Prometna izolacija koje je, osobito nakon ulaska u EU, i te kako svjestan čitav hrvatski jug, ne odražava se pozitivno ni na gospodarski rast ni na percepciju i želju investitora o ulaganjima na takvim područjima. Stoga bi novi korčulanski gradonačelnik sebe smatrao uspješnim kada bi pokrenuo projekte, vezane upravo za prometnu infrastrukturu. Stoga upitan na tu temu, bez okolišanja, odgovara:

– Obzirom da je Korčula prometno poprilično izolirana, bio bih sretan i smatrao bih se uspješnim kada bi krenuli s realizacijom izgradnje pomorske luke koja bi nam omogućila dolazak većih brodova, ali to je veliki projekt kojemu treba oko milijun eura za samu dokumentaciju, dok bi sveukupno ulaganje bilo između 35 i 40 milijuna eura. Njena lokacija bi bila na oko dva kilometra cestom od grada Korčule prema zapadu i korespondiralo bi joj pristanište na poluotoku Pelješcu koje je već u fazi realizacije. Drugi projekt koji bi puno značio za razvoj otoka bila bi izgradnja aerodroma na području Smokvice, kao što je već zacrtano u županijske i neke planove većeg reda.

Time bi se iznimno povećala vrijednost materijalnih dobara, roba i usluga na Korčuli. Evo primjera. Pred Hotelskim Korčula je proces privatizacije i zasigurno bi na svakog investitora posve drukčije utjecala činjenica da na otoku postoji aerodrom. To bi stvorilo posve drukčiju sliku o Korčuli. Svaki ulagač i poslovni čovjek računa na povrat sredstava, a prometna povezanost je kategorija kojom bi ova destinacija “porasla”, jer sada ovisi o transferu iz Dubrovnika i vremenu. U Europi je registrirano 300 tisuća privatnih aviona i svakako bi bilo izvrsno da postoji aerodrom na kojega bi mogli slijetati, samim tim bi se otvorila i mogućnost za marine. Već ima dosta zahtjeva imućnijih brodovlasnika koji bi dolazili s većim i skupljim jahtama, budući je Korčula svojim zemljopisnim smještajem vrlo pogodna za izlete u južni i srednji akvatorij, na vikend bazi. Ako bi nam uspjelo produžiti sezonu s 15 dana predsezone i 15 posezone, postigli bismo značajan financijski efekt. Sama zračna luka možda ne bi mogla profitabilno poslovat, ali bi nas njeni efekti na gospodarstvo i turizam vratili u stara vremena.

S iskustvom gospodarstvenika, što kanite učiniti na gospodarskom buđenju otoka, izuzev turističke branše koja je ipak izrazito sezonalnog karaktera?

– Korčula je osjetila svu težinu kriznog, recesijskog vremena u kojemu je gospodarstvo gotovo izumrlo. Imamo brodarsku kompaniju u stečaju, hotelsku kuću na “niskim granama”, s dvije i tri zvjezdice pred privatizacijom, brodogradilište je nekada zapošljavalo tisuću, sada svega stotinu ljudi… S druge strane, Korčula je brend Marka Pola, prirodne ljepote, nemamo zagađivačke industrije koja bi utjecala na čistoću našega mora. Nije sve crno. Hotelska kuća je pred privatizacijom, brodogradilište “Leda” kreće u novi investicijski ciklus u korporaciji Peters Shipyards, potpisan je ugovor za izgradnju novog broda, za čije potrebe će se, uz građevinske radove na navozu, postaviti temelji za ugradnju nove dizalice vrijedne 6 milijuna eura, kakvu ima jedino “3,maj” u Rijeci. U tom najavljenom novom investicijskom ciklusu “Leda” će zaposliti 70-tak novih radnika, što za otok nije malo, a i prednost je što nije riječ o poslu sezonskog karaktera. Osim ovoga što sam spomenuo, smatram da su potencijali Korčule poljoprivreda i proizvodnja autentičnih proizvoda i hrane i pića. Korčula je poznata po svojim vinima, po završetku sustava navodnjavanja stvorit će se uvjeti za eko-proizvodnju hrane čiji bi plasman na turističkom tržištu ovdje definitivno značio korak naprijed.

Grad Korčula ima urbani štih koji je čini nam se uspjela sačuvati iz jednostavnog razloga jer nije podlegla “histeriji” masovnog turizma. Dosta se radi na organizaciji manifestacija u kojima podjednako uživaju i domaći i strani posjetitelji. Kao gradonačelnik, a funkcijom i predsjednik Turističkog vijeća TZ Grada Korčule, kako vidite razvoj ove najizraženije gospodarske grane?

– Orijentacija korčulanskog turizma bi trebala biti u smjeru visokokvalitetnog  “butik turizma”. Mi smo mali, ali imamo nevjerojatnu kulturu, evo, sada se možemo pohvaliti s baroknim festivalom koji se održava u Korčuli, a čime smo, dozvolite, uzeli primat i Dubrovniku, nakon prestanka Rachlina. Na otoku su vrhunska imena ozbiljne glazbe. Zadnjih godina u Korčuli se otvorilo nekoliko vrhunskih, skupih  restorana u kojemu ne možete pronaći mjesto bez rezervacije. Imamo smještaj u starom gradu, gdje se noćenje plaća preko tisuću eura, a bilježi porast potražnje od skoro 40 posto. To je smjer kojim valja ići.

Dozvoljava li vam proračun ikakve nove projekte?
– Proračun grada se puni iz gospodarstvene djelatnosti, a ona je kod nas niska, stoga moj prioritet i jest usmjeren na projekte o kojima sam govorio. Uzet ću za primjer Općinu Konavle koja je tek desetak posto veća po broju stanovnika, a proračun im je veći za 4 do 5 puta. Naš izvorni proračun se kreće između 12 i 15 milijuna kuna, a njihov 70 milijuna kuna, što im u startu pruža mogućnosti za bolji i brži razvoj. Pokušat ćemo stvoriti dobru klimu kako bismo privukli adekvatne investitore, imamo potporu Županije i države, a potrudit ćemo se doći i do sredstava iz EU fondova.
KAPELINA U SVOM PROGRAMU PLANIRA
• Putem strukturnih i kohezijskih fondova EU financirati infrastrukturne objekte javne namjene, i to u zaštiti okoliša, energetici, poslovnoj infrastrukturi, prometu, turizmu, obrazovanju, zdravstvu, socijalnim uslugama, kulturi, informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji itd…
• Staviti Liburnu u službu građana
• Planira oživljavanje turističkih zona
• Raditi na stvaranju branda Grada Korčule i podržavati programe koji produžuju turističku sezonu
• Gradskim kotarima i mjesnim odborima delegirati ovlasti i sredstva
• Realizirati projekt Korčula – na listi UNESCO-a
• Organizirati čišćenje i održavanje svih plaža na području Grada Korčule
• Plansko i transparetno raspolaganje sredstvima za šport
• Ulagati u dječja igrališta i športske terene
• Izgraditi spojnu cestu «Dječji vrtić – Novi puti»
• Staviti u funkciju zgradu «Stare škole» na Dominču
• Osnovati Savjet za prostorno planiranje i promet
• Realizirati projekt Nove luke Korčula
• Organizirati službu za pomoć starijim osobama
Njegovi ciljevi su i:
• Rekonstrukcija Gradskog muzeja
• Rekonstrukcija i održavanje cesta do turističkih uvala
• Realizacija gospodarskih zona
• Poduzetnici kao generator razvoja
• Gospodarenje gradskom imovinom podignuti na višu razinu
• …ostvariti navedeno, i još puno toga uz više rada i manje priče

Pošalji dalje:

4 komentara “Kapelina: “Zbilja bih pohvalio prijašnju vlast”

  1. www (Uredi)

    Ala da! Lipo. Bože daj da barem trećina ovoga bude realizirana. 😉

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  2. Muto (Uredi)

    E moj Vinko…ulizuješ se oporbi, ali će ti se rebatit, iskoristit će te jadno. Pametan si, ali ne i mudar za politiku-to je posebni zanat.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
    1. Muto (Uredi)

      Boje bi bilo reć, HDZ je s Vinkoton dobi -maška u vriči- ! A sami su ga krivi…loše su procjenili čovika, njemu vridnosti malo znače, sempre soldi…******************. Krivi su oni koju su ga predložili, on hi je lipo iskoristi!

      Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0

Komentari su zatvoreni.