130 godina rada svjetionika Glavat

P1010681

Glavat, otok, lanterna, a za mnoge  nešto mnogo više. Smješten istočno od Lastova,  na „vrhu“ akvatorija Vrhovnjaka, kojeg mnogobrojne pličine, seke i hridi čine posebnim, a podmorski pejzaži su priča za sebe.

1 P1010621

Početkom 19. stoljeća Austrougarska donosi stratešku odluku o izgradnji mreže svjetionika koja bi bile temelj buduće sigurne plovidbe. Započeti su radovi na izgradnji jednokatne zgrade od 220 četvornih metara, sa vlastitom cisternom ( koja nikad nije presušila) , i tako 15.XI.1883 završava se izgradnja svjetionika Glavat.  Podatak iz Austrougarske arhive, govori da je svjetionik počeo sa radom na današnji dan prije točno 130 godina, tj. 17.XI. 1883. Njegovo svjetlo i danas neumoljivo dominira cijelim arhipelagom.

Vrhovnjaci su prepuni hridi, pličina i grebena te nisu sigurni za plovidbu, što je i opravdalo razlog gradnje svjetionika smještenog na  45 metara nadmorske visine.

P10106351

Bez obzira iz kojeg smjera plovili prema Glavatu, promatran iz daljine ostavlja impresivan dojam, nešto poput kamenog broda usidrenog na pučini.

Uz ribare i pomorce, mnogi umjetnici, muzičari, fotografi, glumci i režiseri, nisi se mogli oduprijeti tom zovu sa pučine.

Udaljen devet nautičkih milja od Lastova, dvanaest od Korčule i osam od Mljeta, prepušten je na milost i nemilost pučine koja ga okružuje.

P1010670P1010667

Glavat je jednostavno uvijek „tu“, nikad vas neće iznevjeriti, bilo to kao orijentir, pučinski ukras ili zov za bjegom.

Morsko dno priča je za sebe, lagano ponire na svojoj sjevernoj strani, dok na južnoj plitki priobalni dio strmo pada do dubina iznad sto metara. Mnošto grota i kamenih procjepa idealno je stanište velikih ugora i dubinskih kirnji.  Otvorena pučina, jaki kurenti, pličine i podmorske litice stvaraju savršene uvjete i za plavu ribu, pokoju tunu, orhana ili igluna. Također kornjače i dupini rado navrate, a sve to prate jastozi i ostale rakovice sa dna . O kanjcima i lignjama bolje ne spominjati sada.

Kao i svi svjetionici, Glavat krase mnoge legende, a najpoznatija je ona vezana za nastanak otoka. Prema toj legendi Glavat je nastao zahvaljujući prepirci bogova sa Olimpa. Naime bogovi su raspravljali koji je otok najljepši, Lastovo, Mljet ili Korčula.

Konačno Posejdon odluči  poslati svog pobočnika da isto ocijeni na licu mjesta. Izronivši na mjesto gdje se danas nalazi Glavat  danima je neodlučno promatrao sva tri preljepa otoka, nemogavši odlučiti se koji je najljepši.. Za kaznu ga bogovi pretvore u kamen, tj. mali otočić Glavat.

Vjetrovi ovdje postižu veču snagu, a more  izaziva strahopoštovanje. Valovi nošeni vjetrom često zaplakuju ulazna vrata svjetionika, ovdje se može u potpunosti osjetiti snaga prirode. Svjetioničarima tada nitko ne može pomoći, nema broda koji će se u neveri približiti otoku , nema letjelice koja će sljetjeti na ovaj otok. Osjetiti svu tu snagu prirode, rijetkima se pruža mogučnost.

U početku su ovdje živjele četri obitelji svjetioničara, dva svjetioničara u smjeni. Vremenom su se svjetla modernizirala i od 1994 god. sve je automatizirano uz pomoć solarnih čelija. Danas je Glavat u fazi restauriranja i Plovput uskoro namjerava postaviti domara-svjetioničara, a vjerovatno u skoroj budučnosti osposobiti Glavat za robinzonski turizam, poput mnogobrojnih svjetionika na Jadranu.

P1010673 P1010682

Glavat je nešto posebno, kada se iskrcate na taj otočić, prožima vas sva ta ogromna ljepota i energija. Pogled koji oduzima dah, zvukovi koji se ne daju opisati.

Zore i buđenje dana, zalazci sunca i pogledi prema nebu tokom vedrih ljetnih noći dovode čovjeka u nedoumicu dali je stigao već u raj.

P1010681P1010683

Glavate, na bonaci i u večeri punog mjeseca proslavi svoj rođendan…

Text:  IA.

Foto: P.A.K.

Pošalji dalje:

2 komentara “130 godina rada svjetionika Glavat

  1. Smrkinić (Uredi)

    Ivane Andrijiću, hvala ti na ovoj lijepoj vijesti.
    Glavate naš sretan ti rođendan!! s tobom su sada svi oni naši stari, koji su te pohodili uvik kad bi vrime to dozvolilo.
    A večeras na tvoj rođendan je upravo to vrime, uz feral napit se iz juhe od lešade i nakon ćakule umoran poć leć pod provu.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0

Komentari su zatvoreni.