Blato na Korčuli postalo Zelena dolina

Poput Zelene doline  iz poznatog mjuzikla “Jalta Jalta”, po svemu sudeći, Blato na Korčuli je danas najljepši kutak i komadić zemaljske kugle, gdje nema pesimizma, depresije, recesije, nezaposlenih, zlovolje, nesreće…

Novorođenčad odmah po dolasku na svijet zarade pet, deset, šezdeset, sedamdeset tisuća kuna, Općina stimulira domaće tvrtke koje upošljavaju nove radnike, plaća kamate na kredite mladim obiteljima koje nemaju riješeno stambeno pitanje, vodi računa da se studenti nakon studija vraćaju u Blato, osiguravajući im stalna zaposlenja i što sve ne…

Ispada, onako na prvu, da je Blato kao mali polis, čisto oživotvorenje Platonove Države.

Financije samo kapaju

No, je li baš tako? Krenuli smo provjeriti. Pred ulazom u mjesto dočekao nas je preko dva kilometra dug drvored lipa, kažu – drugi najveći u Europi, koji mjestu u centru otoka daje malo kontinentalnog štiha. Ljudi baš i nema. Pustoš, umjesto vreve i živosti kakve smo očekivali. Kažu da smo odabrali krivi dan. Celzijevci se spustili do nule, zima stisla, hladnoća prikovala sve u kućama. Unatoč tome, bageri uredno raskopavaju mjesto, radnici uređuju centralni park na Zlinjama, mjesto je veliko gradilište!

– Je li Blato doista idealan polis o kakvom je pisao najveći grčki filozof ili je to samo pričin koji lijepo upakirate u celofan i vješto prodajete kao suvenir?

– Ma nee…! – smije se načelnik Ivo Gavranić u svojem uredu. – Mi se samo trudimo učiniti ovaj prostor dobrim i ugodnim za život, a tajna je u tome što se, pored svih različitosti, znamo uhvatiti za jedan štap kada su u pitanju opći interesi. I onda kad je potriba svi veslamo naprid. Kod nas nema svađa kada je opći interes u pitanju, nema HDZ-a i SDP-a, mi smo svi u istoj stranci koja se zove Blato – kaže načelnik Gavranić.

To se i vidi. Dok druga otočna mjesta vječito kukaju za kapitalnim investicijama, u Blatu financije samo kapaju. Unatoč recesiji, ovog su trena otvorena tri velika gradilišta. Gradi se prva faza sustava kanalizacije i odvodnje vrijedna 7 milijuna kuna. Projekt se financira iz međunarodnih fondova EU-a. U drugoj fazi gradit će se mjesna kanalizacijska mreža. Otpadne će vode tako za dogledno vrijeme ići kroz tunel u Bristvu, dva kilometra dugi ispust u Hvarski kanal. Ovog trena se kompletno preuređuju Zlinje s parkom.

Vrijednost investicije je također 7 milijuna kuna. Taj se projekt najvećim dijelom financira sredstvima Ministarstva mora. Treći projekt, zaobilaznica groblje-Krtinja, težak 2,5 milijuna kuna, već je završen. Ostaje četvrti kapitalni projekt – županijska cesta Blato-Grščica koji će uskoro krenuti. U općini kažu da su u posljednjih 10 godina asfaltom pokrili 30 km cesta i raznih putova. U Blatu asfalt dolazi do svake “baščine”.

“Filozofija” je jasna: poljoprivredne površine do kojih dolazi asfalt šire se, na njima će se saditi nove masline i nova vinova loza. – Svaki novi čokot loze subvencioniramo s 3 kune. Dajemo 1,2 kune po metru četvornom iskrčenog poljoprivrednog zemljišta. U posljednjih 5 godina posadili smo više od 5 tisuća novih trsova i 20 tisuća stabala maslina. Na području općine sada ima 90 tisuća stabala maslina – kaže Gavranić, dodajući da će Blato ove godine preraditi 110 vagona maslinova ploda.

Množite se i ostajte ovdje

Inače, proračun Blata iznosi ukupno 20 milijuna kuna. Od toga je 12 milijuna kuna izvornih prihoda. Općina je iz izvornih proračunskih sredstava riješila urbanističke planove za sjevernu i južnu obalu površine 150 hektara. Sada imaju kompletno riješenu prostornoplansku dokumentaciju, pa svatko tko hoće ima uvjete za gradnju. Ali, to je samo početak.

Blato je nadaleko poznato po pronatalitetnim mjerama, rijetko viđenima u Hrvatskoj. Plašeći se “bijele kuge” i iseljavanja koje su Blato s 11 tisuća stanovnika s početka prošlog stoljeća svele na svega 3,7 tisuća duša, Općina iz blagajne za prvo dijete u obitelji izdvaja pet tisuća kuna, za drugo deset, treće šezdeset, a za četvrto i svako sljedeće dijete čak 72 tisuće kuna

– No, postoji uvjet: treba živjeti u Blatu minimalno šest godina – kaže blatski poteštat.

– Možemo li s novim mjerama u Blatu očekivati baby boom? – pitamo ga.

– Ne bi bilo loše da se dogodi, ali ovim smo mjerama htjeli prije svega olakšati život mladima na otoku, a možda nekoga tko je “na vagi” potaknuti na treće, četvrto dijete.

Nema pljačke

Doista, u Blatu još nisu prošle traume iz prve polovice prošloga stoljeća, kada se u jednom danu iz sjeverne luke Prigradica iselilo više od tisuću Blaćana. I danas vani živi više Blaćana nego u mjestu. Tako će Gavranić kazati da je on načelnik tek drugog Blata po veličini, jer samo u Australiji živi 6 tisuća Blaćana. Otud tako snažna pronatalitetna politika općine, ali i druge originalne subvencije (vidi brojke u okviru gore ).

Općina vodi računa i o studentima. Izdvaja godišnje 240.000 kuna za njihove stipendije. Brine da studenti nakon završenog studija dođu kući. U posljednjih desetak godina skoro je 300 studenata iz Blata otišlo na studije i čak ih se 90 vratilo i zaposlilo. To nema nigdje, komentiramo… – To drži Blato. Mi se brinemo da se intelektualci vraćaju i svoje znanje i energiju troše na dobrobit mjesta. Oni koji ostaju izvan Blata, cijeli život ostaju vezani za rodno mjesto i pomažu mu – kaže Gavranić i napominje da su sve te subvencije i pomoći moguće zbog dobrog gospodarskog stanja u mjestu.

U Blatu nema afera, nije bilo pljačke u privatizaciji. I “Radež” i poljoprivredna zadruga “Blato 1902”, gdje radi preko 500 radnika, privatizacijom su prešli u vlasništvo radnika, malih dioničara. Posljednjih deset godina posluju pozitivno. Tu su još 104 obrta koji zapošljavaju preko 400 radnika. Na sve to dolazi poljoprivreda i turizam. Blato je u protekloj sezoni ostvarilo 120.000 noćenja, što je prihod od 1,2 milijuna eura. Od poljoprivrede, ulja i grožđa je uprihođeno još toliko.

Ti se novci sada vrte, s njima se investira. I eto odgovora na pitanje zašto je Blato uspješno – kažu nam u Općini koja od osnutka nije imala ni jednu kunu deficita proračuna, niti kredita. Ali, da ne bude sve kao u bajci, Baćane muči problem malog broja sklopljenih novih brakova. Roditelji su djeci stvorili sve i zbog komoditeta mnogo je muških i ženskih neženja, takozvanih muntuna. Iako su pronatalitetne mjere zaustavile pad nataliteta, “muntuni” su razlog zašto u Blatu zasad ipak nema “baby booma”.

Općina smišlja kako i njima “capnuti na rep”. Drugi je problem preko 600 starih ruševnih kuća, većinom iseljenika. Općina je napravila katastar zgrada. Namjerava ih oporezivati kako bi potaknula ljude da ih počnu uređivati. Na ulici smo susreli pretežno starije Blaćane, neke od njih i povratnike. Vratila bi se blajska dijaspora – kažu – i kuće bi obnavljali, ali velika ih birokracija u tome sprečava.

Stari povratnici

Nikola Šeparović Markota vratio se prije dvije godine. – Za nas starije ovde je boje, ali da sad imam 16 godišć, opet bi poša u Australiju. To je uredna država, mi smo još u pelenama prema njima – veli barba Nikola. Podržava odluku Općine da se knjiži na stare kuće ako se ne obnove i u šali dobacuje da uzmu i njegovu. Što će mu – dodaje – kad je na njoj je “intavulano 50 čejadi”. I Markica Franulović Prcalo se vratio sa suprugom.

– Rijetko se tko vraća jer se ne vodi računa o dijaspori. Ona je bila spremna uložiti u Hrvatsku, ali je adminsitracija i birokracija svima ubila volju. Tko želi otvorit biznis, dugo čeka, papirologija je velika. Ljudi su razočarani što je sanaderizam učinio od Hrvatske. Više su voljeli Tuđmana. Marin Žabica Škajko je umirovljenik. On nije otišao iz Blata. – Nema ti bojeg mista od Blata i boje politike od blajske.

Mi smo Blaćani najsličniji Splićanima. Split ima Hajduka, a mi Zmaja. Oni imaju Slobodnu Dalmaciju, a mi Dinka Oreba. Njihov je sveti Duje, a naša sv. Vicenca. A imali smo i najviše članova partije. Za razliku od drugih koji su uz more mi smo boji jer uvik znamo koji vitar puše. Samo razapnemo jedra niz vitar i onda zaplovimo naprid. A oni uz more ne znaju ni upravljat s barkom, pa se utope – smije se barba Škajko. Eto, na kraju, još jednog razloga blatskog uspjeha.

Željan Petković /SLOBODNA DALMACIJA/
snimio Dinko Oreb

Četvrto dijete

» Obitelj Ante i Ivane Šeparović-Granić jedina je u kojoj se ove godine rodilo četvrto dijete. Odmah su tako htjeli, a općinske pronatalitetne mjere samo su pomogle da ne odustanu od svog nauma. Najstarija je Ana s 14 godina, slijede Ela s 12, Toni s 6 i najmlađi Duje ima šest mjeseci. Trideset četverogodišnja majka Ivana veli da su djeca isključivo plod njihove ljubavi, a ne posljedica pronatalitetne politike koju podržavaju. Suprug Ante radi kao brodomonter u “Radežu”. Ivana je nezaposlena. Žive u zajedničkom domaćinstvu s babom Jagodom koja im “zlata vridi”. Nakon rođenja Duje, od općine su primili 22 tisuće od predviđenih 72 tisuće kuna. Preostalih 50 tisuća dobit će u obrocima u pet godina, kako je to predviđeno pronatalitetnim mjerama. Inače, ove su godine rođene 34 blatske bebe. D.O.

Čarobne brojke

10.000 kuna godišnja je subvencija kojom Općina Blato pomaže svakoj mladoj obitelji koja digne stambeni kredit, pa tako pet godina zaredom. Jednakim iznosom godišnje subvencionira i kamate na poduzetničke kredite. Daje istu bespovratnu jednokratnu pomoć svakome tko zaposli radnika s višom stručnom spremom, kao i 12.000 kuna onome tko zaposli radnika s visokom stručnom spremom. Svakome tko otvori obrt daje također 10.000 kuna inicijalne pomoći. Poslodavcu za svako novootvoreno radno mjesto plaća pola bruto plaće u godini dana, s uvjetom da je poslodavac s novim uposlenikom potpisao Ugovor o radu na najmanje dvije godine.

1400 zaposlenih ima Blato, a realna stopa nezaposlenosti je 6 posto, a u mjestu je svega 80 nezaposlenih.

200 radnika je Općina je takvom politikom uspjela izvući iz sivog tržišta.

Pošalji dalje:

14 komentara “Blato na Korčuli postalo Zelena dolina

  1. Vinko Radonic (Uredi)

    Ja san odavna cu sve pozitivno o ton bandi skoja, pa sad se prvi put javjan i pozdravjan sve sto cinu. Zivili i samo naprid 🙂

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  2. Bepina (Uredi)

    Sve je točno što govori Načelnik i kapa doli za to, ma isto je zaboravi napomenut ,luštrišimuša, “Tajnika” koji kao dobar duh sve to nadgleda, pomaže i koordinira. U svakom slučaju evala im. Kad bi barem cila država tako funkcionirala, a da joj “Tajnik” bude Angela Melker.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  3. viva (Uredi)

    Bepina, nije on “tajnik” nego “glavni tajnik” 🙂

    Veliku je istinu reka Škajko na kraju teksta. Citiram: “…..Za razliku od drugih koji su uz more mi smo boji jer uvik znamo koji vitar puše. Samo razapnemo jedra niz vitar i onda zaplovimo naprid…..”

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  4. zz (Uredi)

    svaka im čast, istina uspješno brode naprid, ali isto treba znat i da nije sve tako čisto i bez pljačke
    nek neko postavi pitanje na čijem zemljištu sve je zasadila zadruga Blato 1902 svoje nove zasade i ko predmete dobijene na sudu sad zadržava po škafetinima sudova naših vrlih
    ali i tome će doći kraj kad meni neko da da čuvam crni fond

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  5. korculanin (Uredi)

    Po zadnjemu rebalansu proračuna Općina Blato ima ukupne proračunske prihode: 18.579.000kn od toga potpore iz proračuna 9.730.000kn.
    Lako je sa tuđim ….. gloginje mlatit.
    Još jedno pitanje za Načelnika, koliko je studenata povratnika u Blato koji su članovi HDZ, vjerojatno u istom postotku koliko ih se vraćalo nekad sa knjižicom SKJ.
    Tu barem nemožemo ništa prigovorit našem Gradonačelniku on je prema svima isti…. LOŠ!

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  6. Tino A. (Uredi)

    Po Duhovićevom rebalansu proračuna za ovu godinu (na sjednici Gradskog vijeća će biti 28.12.) Grad Korčula ima ukupne proračunske prihode 32.899.000 Kn od toga potpore iz proračuna 11.042.270 Kn.

    Da dodam tome da je u prihodu Grada i prihod od zaduživanja u visini od 4.820.822 Kn sve postaje jasno.

    Što se tiče studenata povratnika u Blato ne znam detalje, ali ih znam kako se dobivaju poslovi u Korčuli.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  7. Tino A. (Uredi)

    Zaboravio sam. Prema istom rebalansu, “Subvencije trgovačkim društvima i obrnicima” su 20.000 Kn za cijelu 2010. u Gradu Korčuli. Ostvareno do sada je 0 Kn.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  8. ?? (Uredi)

    Što svi grintaju na blaćane, oni se bar bore, imaju manje novaca i manje mogućnosti od korčule, a uspijevaju! Što se tiče mogućeg potencijala mi smo tu svjetlosnim godinama isprid blata, al uzalud nam to. Sad su oni naopaki i svakaki, sad se mi jidimo da im “tajnik” sve potpomaže,…blatu je dobro išlo i dok nisu imali tajnika u vladi, jedina je razlika što dotični tad vodi blato. Stvar je jednostavna, dok blaćani gledaju kako hodit naprit i minjat stvari na bolje, korčulani gledaju kako da stvari ostanu iste, nama je udobno u našoj rutini života kojeg imamo, i svako remećenje u bilo kojem obliku da dođe se dočekuje na nož.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  9. koki (Uredi)

    Ljudi moji autor i novinar ovih lijepih hvalospijeva o Blatu je naš tzv. Korčulani Porijeklom Blaćani koji nikad nijedan tekst o Korčuli nije napisao u pozitivnom smislu nego uvijek negativno i s puno cinizma, iako je bilo i nekih pozitivnih primjera u našoj Korčuli,čak što više radove koji su se izvodili u Korčuli slikama i tekstovima prikazivao je kao da se izvode u Blatu. Nebi želio umanjiti napore koji ulaže Opčina Blato glede kvalitete života pogotovo mladih ljudi u Blatu,ali i u našoj Opčini ima dosta identičnih primjera ako ne izuzmemo neka okolna mijesta koja pripadaju našoj Opčini.Isto tako nemožemo se pohvalit da u Korčuli je tako idilično kao u Blatu ali mi smo to birali i očito vozimo u vitar koji sa sobom nosi crvenu kišu i šporkaje ovi naš lipi grad.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  10. Vinko Prizmić Mediaveli (Uredi)

    Je li onaj koji piše o Blatu porijeklom Blaćanin ili nije, jako mi je malo vazno. Vazno je mozemo li argumentima opovrć ono što on piše. I mozemo li dokazat da je kad piše o Korčuli tendenciozan… da se razumimo – ja ga ne poznan, a iman dojam da bi malo više mogao pisati o Korčuli. Pozitivno ili negativno? Ne, objektivno, za početak bez komentara.. Ako ne mozemo dokazat da laze – tribalo bi poć stat prid zrcalo…

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  11. Marin (Uredi)

    Procitao sam ovaj poprilicno korektan i profesionalno napisan clanak kao i komentare koji ga prate.
    To sto je autor clanka porijeklom( njegovi roditelji) iz Blata nije doprinjelo da se clanak uljepsa ili napise nesto sto ne stoji. Autor je napisao istinu.I dodao je komentare ljudi koji zive u Blatu.Kako onih koji su cijei zivot proveli u Blatu tako i onih koji su se vratili u Blato iz tudjine. I ta vidjenja Blacana su dodatno obogatili temu. Dakle,po sudu moje malenkosti clanak je posteno i kvalitetno napisan.Zamjerati autoru clanka cinjenicu da su mu roditelji porijeklom iz Blata bas nije korektan nacin prilaza ovome clanku.
    Probajmo otvoriti oci i reci posteno ono sto se vidi onoga momenta kada covjek stigne u Blato.
    Cinjenice su da Blato predvodjeno svojom mladom ali vec dobro iskusnom politickom garniturom ide naprijed. I to krupnim koracima. I to treba pozdraviti. I u to se ugledati. Na kraju krajeva Blato je samo mjesto na otoku Korculi. Ako Blato ide naprijed ide i cijeli otok. I u to se oni u gradu Korculi moraju ugledati.Neka i njima Blato bude uzor pa ce i grad Korcula ici naprijed a time opet cijeli otok. Nemojmo biti zavidni. Ako netko dobro i kvalitetno radi ugledajmo se u njega i slijedimo njegov primjer.Zavist,zloba i ljubomora nikuda nas ne vode. Gledajmo otok kao jednu cjelinu. I radimo zajedno.A Blato i Blacani neka posluze kao dobar primjer. Jer Blacani vole svoje mjesto i za njega rade. Sa dusom,znanjem i pozrtvovnoscu. Bez obzira da li bili u Blatu ili Sydneyu.

    Marin Marinovic

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  12. korculanin (Uredi)

    Evo Tino A. proračuni Općine Blato za zadnjih 5 godina: prva stavka je godina, druga prihodi proračuna, a treća potpore iz proračuna RH.
    2009 16.508.116 6.240.000
    2008 21.625.000 10.435.000
    2007 19.488.960 11.109.510
    2006 16.753.899 9.345.502
    2005 18.557.108 11.410.241
    Sad lipo ti izvadi podatke za Korčulu pa čemo vidit komu je što jasno. Sam znaš da postoje projekti koji se ne realiziraju poput arhiva jer netko to “drži u ladici”.
    Ponovo naglažavam da nemam dobro mišljenje o našem Gradonačelniku, ali Blato nije nikakav primjer, osim da je takav način funkcioniranja države nešto protiv čega se moramo boriti.

    Svima čestit Božić i uspješnu 2011.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0

Komentari su zatvoreni.