Palagruža-Diomedov otok meðu zvijezdama

Active ImageU kino sali Liburna u Korèuli  u organizaciji Centra za kulturu i ogranka Matice Hrvatske Korèula održano je predavanje na temu: Palagruža-Diomedov otok meðu zvijezdama, na kojemu je predavaè prof. dr. Branko Kirigin iz Arheološkog muzeja…

U kino sali Liburna u Korèuli u organizaciji Centra za kulturu i ogranka Matice Hrvatske Korèula održano je predavanje na temu: Palagruža-Diomedov otok meðu zvijezdama, na kojemu je predavaè prof. dr. Branko Kirigin iz Arheološkog muzeja u Splitu svojim rijeèima i snimcima prikazao ovaj otok i svjetionik èije more korèulani dobro poznaju po ribi, ali manje na naèin kako je prikazao Branko Kirigin, koji je s ekipom arheologa zadnjih godina istraživao ovaj otok i pronaðeni su mnogi nepoznati ulomci iz vremena od 6 do 8 tisuæa godina prije Krista, i ovaj je otok  na pola puta  s Hrvatske strane prema talijanskoj obali Jadranskog mora najstarije kopno na Jadranu bio presudan u pomorskim putovima, i trebalo bi ga zaštititi kao raritet, dugo oko 1300 m s lanternom 90 m nad morem, rekao je Kirigin, uz podatak da je svjetionik sagradila Austrija 1874 godine.  

Iz povijesti èovjekovog boravka na Jadranu, istraživanja govore da je Palagruža  u vrijeme kada nisu bili instrumenti, bila bitna je bila za pomorce jer su se po njoj ravnali u dužini plovidbe preko Jadrana, bila je važna i za vremensku prognozu odakle je bila veæa preglednost mora i susjednog kopna.  Na Palagruži u predjelu Salamandrija (gdje je koncentracija najveæeg broja nalaza) , ima oko 7 hektara plodne zemlje gdje se sijalo žito, iako je veliko pitanje kako se je moglo živjeti bez vode, naglasio je predavaè.

Intenzivnija Istraživanja su naputila i na mnoge nepoznanice, kao ulomci keramike stare oko 6. tisuæa godina prije Krista, ali nije dokazano kako je dospjela tamo.  Ne zna se sa sigurnošæu ni zašto su ljudi dolazili u davna vremena na Palagružu? Dr. Kirigin je spomenuo uz prikaz na ekranu i ulomke iz Cetinske kulture u treæem mileniju prije Krista , zatim ulomci grèke keramike što potvrðuje da su  Grci kao trgovci oskudijevali žitom. 

Iskopavanja su pronašla i veliki ploènik koji je služio kao naplov za kišnicu i èuvanje u gustirni, te ostaci crkve sv. Mihovila i rimske utvrde, pronaðeno je i svetište Diomeda, na što su posjetitelji posebno emocionalno reagirali kroz znatiželju . 

Diomed je bio jedan od najznaèajnijih grèkih junaka u trojanskom ratu (uz Odiseja i Ahileja) , kada se je znalo da Troja neæe pasti  dok je kip u njoj u akropoli kip Atene , i Diomed ga je (prema Homeru)  uspio ukrasti, i tada je Troja pala. Tada mu se Afrodita  osvetila na njegovoj ženi stvorivši kod nje preljube, kada je Diomed i pronašao a sinom najboljega ratnog druga.

 

Diomed je nestao,  naselio se u južnoj Italiji i kako kažu najnovija istraživanja bio je pokopan na otoku Palagruži, gdje ptice èuvaju njegov grob,  i nalazi potvrðuju prièu iz grèke mitologije jer je pronaðeno i svetište, èiji se nalazi istražuju u Sveuèilištu u Zagrebu.   

Bilo je simpatièno vidjeti i snimke magarca kojega je svjetionièarima 1995. poklonio Hvarski biskup.

Gospodin Kirigin je upozorio da se zadnjih godina oko Palagruže pronalaze veliki ispusti oneèišæenih tekuæina iz brodova i tankera koji prolaze ovim dijelom Jadrana, i prijedlog je da se ovaj otok zaštiti kao prirodni spomenik, što nažalost još nije uèinjeno. Pri sveuèilištu u Splitu se razmišlja da se na Palagruži utemelji Mediteranski opservatorij, gdje bi  znanstvenici i umjetnici, te profesori sa studentima imali smještaj i radionice. Planira se urediti i oltar u ostacima crkve sv. Mihovila gdje bi se mogli održavati i liturgijski sadržaji, pod nadzorom i arheologa i geologa.

 

 Active Image

 

Na slici : Predsjednik ogranka MH u Korculi  Lovro Šteka i tajnica Stanka Kraljeviæ u ime organizatora i posjetitelja zahvaljuju uglednom arheologu Branku Kiriginu. 

Pošalji dalje: