Turistièki barometar?

BitkaKakva æe biti sljedeæa sezona? Pitanje je koje mi èesto upuæuju zabrinuti sugraðani, a na koje mogu odgovoriti pomalo diplomatski sa mješavinom optimizma i zabrinutosti. Možda bi najbolje

Bitka Kakva æe biti sljedeæa sezona? Pitanje je koje mi èesto upuæuju zabrinuti sugraðani, a na koje mogu odgovoriti pomalo diplomatski sa mješavinom optimizma i zabrinutosti.

Možda bi najbolje bilo odgovoriti drugim pitanjem: „Mislite li na hrvatski ili ovaj naš lokalni turizam?,  jer odgovor se može u mnogoèemu razlikovati. 

Ukupno je u deset mjeseci ove godine u Hrvatsku došlo 10,3 milijuna turista, što je rast od 2 posto u odnosu na lani, a oni su ostvarili 57,3 milijuna noæenja, ili 3 posto više nego prošle godine. Znatno je porastao i broj domaæih turista, s 1,4 milijuna dolazaka on je porastao za 4 posto i s time da ima 3 posto više noæenja nego prošle godine (6,3 milijuna).

Najveæi je turistièki promet ostvarila Istarska županija s 2,7 milijuna dolazaka i više od 18 milijuna noæenja, dok najveæe poveæanje broja dolazaka turista ima Splitsko-dalmatinska županija, s porastom od 5 posto u odnosu na prošlu godinu.Kako je prošla Korèula? Možda bismo se prvo trebali upitati što smo uèinili u 2008. godini da poboljšamo našu ponudu?

Marko Polo je ostao tamo gdje je i bio, parking ista prièa, promidžba na sajmovima i javnim medijima ravna nuli. S druge strane, èasopis „Conde Nast Traveler„  objavio  je  èlanak u kojem se spominje Korèula i poslastice u Cukarinu. 

Ali mnogo više je Hrvatska bila prisutna u medijima i na sajmovima. Na žalost skoro ništa o Korèuli. Npr. prezentacije Hrvatske na Olimpijskim  igrama u Pekingu. Turistièki punkt ukrašen motivima Lijepe naše , stoji i slika Korèule, a gdje smo mi? U srcu Pekinga u vrijeme kada su sve oèi svijeta uprte u nas, nismo u stanju promovirati sebe, grad Marka Pola…  

Ipak statistike TZ Korèule govore da je u proteklih deset mjeseci ove godine ostvareno 361761 noæenja što je odlièno u usporedbi sa 360678 noæenja u cijeloj 2007 god. Gdje su sva ona neprijavljena noæenja? 

Damir Bajs, ministar turizma, smatra da æe sezona 2009. biti veoma izazovna zbog utjecaja ekonomske krize.Otvarajuæi WTM njegova direktorica Fiona Jeffery istaknula je kako je sajam ove godine najveæi do sada, ali i najviše do sada posveæen pronalaženju odgovora kako prevladati financijsku krizu.

Turizam se veæ puno puta izvukao iz raznih kriza, ljudi jednostavno moraju putovati iz razlièitih razloga, to æe nastaviti i sada, ali vjerojatno rjeðe, bliže, kraæe i jeftinije, pokazalo je i zajednièko istraživanje WTM-a i meðunarodne istraživaèke kuæe Euromonitor International objavljeno na WTM-u. U tom se istraživanju spominje i moguænost uvoðenja nekih 'free' ili besplatnih usluga u turizmu kojima bi se mogla prevladati kriza poput besplatnog smještaja uz plaæanje samo hrane, ili pak bez dodatnih troškova za više usluga i druge. „Turizam odnosno industrija putovanja neæe moæi izbjeæi posljedice gospodarske krize i suoèit æe se s recesijom u nadolazeæoj godini„ sažetak je govora jednog od vodeæih ljudi ABTA najvažnijeg britanskog udruženja turoperatora i agenata na upravo održanoj godišnjoj skupštini.

30 zrakoplovnih kompanija je otišlo u steèaj tijekom ove godine, a predviða se nestanak još toliko do kraja godine. Najjaèi poput Lufthanse, Air France-KLM, British Airways Easyjet, Ryanair æe preživjeti, a oni su i zadržali Hrvatsku u ponudi za sljedeæu sezonu.  

Ipak HTZ  optimistièki zbog proširenja i poveæanje kvaliteta ponude oèekuje 3% više turista nego ove godine. Uloženi su veliki napori u promidžbu Hrvatske, na sajmovima u Leipzigu i Bilbaou, Hrvatska je „zemlja partner“… Postavlja se opet pitanje gdje je tu Korèulansko-pelješka rivijera? Kakve goste želimo privuæi? Što im ponuditi? U stvari, došlo je vrijeme kada se mora postaviti pitanje da li želimo biti turistièka sredina? Možda odgovore na neka od ovih pitanja možemo dobiti ako se zabavimo prateæi kretanje svjetske turistièke ponude. Lako možemo doæi do sljedeæih zakljuèaka… 

1. Masovna potrošnja više nije  dominirajuæi model i pojedinac se nastoji udaljiti od koncepta potrošaèkog društva. Moderan turista želi dati smisao svojim putovanjima i traži kvalitetu. Valorizacija ekoloških oèuvanih destinacija, porast interesa za kulturnom ponudom i veæa zahtjevnost za kvalitetom, trendovi su koji u velikoj mjeri odreðuju ponašanje potrošaèa. Svijest o oèuvanju okoliša sve je više u središtu kriterija odabira. Jak trend je kod seoskog i kontinentalnog turizma. Sve više turista želi putovati u skladu s poštivanjem okoliša i planeta, živjeti u harmoniji sa prirodom, vratiti se korijenima, miru i izvornosti.  Zeleni turizam… Mislim da je suvišno razmišljati da li može naše podruèje zadovoljiti zahtjeve ovakvih potencijalnih klijenata… 

2. Ravnoteža ekosustava i ljudske djelatnosti. Glavne tematike su pješaèenje  i putovanje u prirodi i na otvorenom. Sve više osoba se opredjeljuje za odmor putem chartera – brodova u najmu, i tako uživaju u onom najboljem, obala i otoci. (Pješaèki i nautièki turizam , što mislite, imamo li sve predispozicije za razvoj ovakve vrste turizma?) 

3. Više od 53% turista odabire kulturnu baštinu, a samo 26% koncept more/sunce. (Kulturne baštine nam ne nedostaje, o moru i suncu da i ne govorimo). 

4. Grupna putovanja ostvaruju se 50% na proljeæe a 30% u jesen. (Savršeno rješenje za produženje turistièke sezone). 

5. Krstarenja su u svijetu segment u porastu  cca. 16%. (Stari grad, vinske ture su IN).

6. Zdravstveni turizam je takoðer u porastu, wellness centri su nezaobilazni te  postaju dostupni svim slojevima stanovništva. Oboljeli od raznih dišnih upala rado odlaze na more. (Što je sa našim Wellness centrom?). 

7. Novi tip zahtjevne klijentele su mladenci u potrazi za  idealnim medenim mjesecom. (Svjedoci smo sve veæeg porasta mladih stranih parova koji žele svoje sudbonosno DA reæi upravo u našem mjestu, vjerojatno zato što ga èesto cijene više od nas samih). 

Što dalje nabrajati osim nadovezati  se na ove trendove èinjenicom, da „Nema nigdi do ovake lipote." 

Gospodo, mislim da je krajne vrijeme da prestanemo optuživati nekog drugog,  bilo to pripadnike drugih politièkih stranaka, gradskih kotara, mjesta i opæina, privatizacijskog fonda… 

Teško je promijeniti druge, ali promijenimo naš pristup prema svakom turisti. Možda je dovoljan osmjeh u prolazu, besplatna informacija, par rijeèi… sve æe to ostaviti bolji utisak na posjetitelje.Možda je došlo vrijeme da se naše „male“ provincijske turistièke zajednice ujedine u Korèulansko-pelješku TZ, te ravnomjerno zastupaju interese svih nas u našoj županiji, kod HTZ te  na najvažnijim turistièkim sajmovima. 

Samo zajedno možemo smanjiti troškove i poveæati uèinkovitost.Samo tako možemo uèiniti da nas netko èuje, sasluša i poštuje, jer smo premali. Poput zrna pijeska, u pješèanoj kuli HTZ na plaži svjetskog turistièkog tržišta. Stojimo i èekamo nekakav plimni val, da ne govorim o tsunamiju – financijskoj krizi. Samo zajedno možemo nešto napraviti. Ujediniti zidine Stona i Zakrjana, kurente Ražnjièa i Proizda, okuse Dingaèa i Pošipa… Da li smo sposobni za ovako nešto? Da li je ova ideja preuranjena i može postati utopijom? 

Možda je i bolje da se „grizemo“ u našim „malim mistima“, kako je i oduvik bilo… tko zna?

Za kraj bih volio citirati neke ozbiljnije osobe,  poput gosp. Jakšiæa-Puko, poglavice udruge Šušur na Braèu, koji nas podsjeæa : „turizam je u stvari izvedenica od turske rijeèi tur- èa znaèi guzica. Ako se od stoke izvodi stoèarstvo, od države državljanstvo, to znaèi da turizam nije  turizam nego guzièarstvo“. 

Samo Vas molim da ne prodate svo ovo blago, da ostavite nešto i ovoj našoj djeci kojoj više nitko ne može reæi što ih èeka! Teško mi je proæi preko nepravde, jer vjerujem da zaslužujemo više.

Na kraju krajeva vjerujem u bolju turistièku sezonu 2009.

Pošalji dalje: