Gospodarska zona, komentar Vice Ivanèeviæ – gradski vijeænik

Moram se osvrnuti na odluke zadnjeg Gradskog vijeæa koji je na prijedlog Gradskog poglavarstva veæinom vijeænika usvojilo odluku o izradi urbanistièkih planova ureðenja gospodarskih zona Lokva i Èesvinica u Žrnovu.

Moram se osvrnuti na odluke zadnjeg Gradskog vijeæa koji je na prijedlog Gradskog poglavarstva veæinom vijeænika usvojilo odluku o izradi urbanistièkih planova ureðenja gospodarskih zona Lokva i Èesvinica u Žrnovu. Ništa od toga ne bi bilo sporno, da se na mala vrata gospodarska zona Lokva od 150.000m2 smanjuje za 130.000m2 dok se gospodarska zona Èesvinica sa 23.000m2 poveæava za cca 100.000 m2.

Izmjene su veæ unijete i u Županijske prostorne planove (www.edubrovnik.org – primjedbe se mogu poslati do 30. ožujka) tako da se Lokva smanjuje na 20.000m2, a Èesvinica poveæa na 200.000m2. Èak nitko ove poteze aktualne gradske vlasti ne komentira. Ako se netko od èitatelja pita, Èesvinica je izuzetno atraktivan predio sa izvrsnim pogledom na more od semafora u Žrnovu prema Korèuli, po mom mišljenju puno bolji za urbane vile ili slièno nego Lokva. Najveæim dijelom je obraðena (masline, kuæice, baštine) nasuprot zapuštenoj Lokvi tako da vjerujem da æe se još teže postizati dogovori sa vlasnicima. Još jedna od mana je što æe buduæe zgrade gospodarske zone i sa mora i sa Kapetana narušiti predivan pogled na gradsku jezgru.

Mislim da je gospodarska zona i te kako potrebna Korèuli, ali, da li je izmještanje I1 i I2 sa Lokve na Èesvinicu pravi potez? Smatralo se i za Lokvu da je izvrsna lokacija (ja to podruèje i dalje smatram puno boljom lokacijom za gospodarske djelatnosti nego za stanovanje), ali se nakon donošenja PPU-a Grada Korèule prije 9 godina ništa dalje nije napravilo. Strah me da æemo za 10 godina imati istu situaciju i sa Èesvinicom.

Nikako ne razumijem zašto se ne primjenjuju pozitivna iskustva gradova koji su svoje gospodarske zone priveli svrsi. "Pametni" gradovi prvo izrade studiju koje je podruèje optimalo za gospodarstvo, zatim javnim pozivom provjere da li i koliko ima zainteresiranih za ulaganje u gospodarsku zonu, nakon toga pokušaju sa vlasnicima zemljišta sklopiti kakav takav dogovor o prodaji i naposljetku donesu odluku o podruèju gospodarske zone te izradi detaljnih planova za istu. Kakva korist od proglašavanja zone ukoliko je vlasnici ne žele prodati (bez obzira na cijenu). U Korèuli se sve radi suprotno. Donese se odluka o gospodarskoj zoni Lokva bez ikakvih konzultacija, dogovora sa vlasnicima i gospodarstvenicima. Nakon 9 godina se netko sjeti da ništa nije realizirano, da smo još uvijek na poèeku, pe se premješta lokacija uz iste poèetne greške. Za 10 godina æemo komentirati da ni na Èesvinici nije uspjela saživiti i da ju je potrebno izmjestiti na npr. Zlopoje.

Zadar je prije godinu dana otvorio 400 ha nove gospodarske zone "Crno-Zadar" koju je sa svim komunalijama gospodarstvenicima prodavao po 35kn/m2 za proizvodnu djelatnost, te 1Euro/m2 godišnje na 30 godina za uslužne djelatnosti. U Blatu se gospodarska zona sa komunalijama prodavala poduzetnicima za 27kn/m2.

Što nam je cilj? U proraèun grada za 2009. od ukupnih cca 43 miljuna kuna predviðeni poticaji malom gospodarstvu u iznosu od 10.000 kn dovoljno govore o (ne)sklonosti gradske vlasti gospodarstvu (nasuprot tome Blato je u 2008 od ukupno 21mil izdvojilo preko 600.000 kn za poticaje poduzetništvu, ostale godine su sliène). Èak i upitna studija za ukidanje brodogradilišta pokazuje interes vlasti za zatvaranjem proizvodnih djelatnosti na otoku. Ako želimo i trebamo dobru bazu onda u proteklom periodu ništa nije napravljeno. Ovdje se postavlja jednostavno pitanje, da li želimo razvijati gospodarstvo ili omoguæiti nekim pojedincima bogaæenje na prodaji terena te ujedno blokirati razvoj grada.

Nisam za to da se tereni otkupljuju u bescjenje. Ali ako nema prethodnog dogovora sa vlasnicima, netko æe prodati za 10 E/m2, netko za 50 E/m2 a netko neæe ni za 200 E/m2. Pa èemu onda trošenje sredstava poreznih obveznika za izradu urbanistièkih planova ureðenja za ta podruèja. Mislim da je jedino rješenje da grad provjeri koliki je interes za gospodarske djelatnosti, dogovori nekakvu razumnu tržišnu cijenu sa veæinom vlasnika (po mom mišljenju izmeðu 20 i 30 E/m2), preko državnih fondova riješi komunalije, te u konaènici subvencionira poduzetnike u cijeni zemljišta.

Jer gospodarstvo, a posebno u ovoj krizi ne može podnijeti visoke cijene zemljišta. Posebno što 30 km dalje na drugoj strani otoka može izuzetno jednostavno i povoljno krenuti sa gospodarskim aktivnostima. A onda æemo se pitati gdje zaposliti mlade ljude i zašto se naši diplomanti ne vraæaju na otok.

Vice Ivanèevæ

Pošalji dalje: