Država kreæe u veliku rasprodaju

Sezona ljetnih rasprodaja poèinje, èini se, i u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP), koji je baš usred turistièke sezone odluèio baviti se traženjem kupca i buduæeg vlasnika u (za sada) pet velikih hotelskih kuæa u Dalmaciji!

 Sezona ljetnih rasprodaja poèinje, èini se, i u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP), koji je baš usred turistièke sezone odluèio baviti se traženjem kupca i buduæeg vlasnika u (za sada) pet velikih hotelskih kuæa u Dalmaciji!

Na prodaju, posve je sigurno, usred ljeta idu “Hoteli Podgora”, “Hoteli Živogošæe”, hotel “Medena”, HP “Korèula” i “Modra špilja” u Komiži. Gotovo nevjerojatno zvuèi informacija da se netko sjetio provoditi prodaju državnih udjela u hotelima baš na poèetku srpnja, kada bi uprave hotelskih kuæa trebale biti koncentrirane na što bolje punjenje polupraznih hotelskih postelja i spašavanje problematiène sezone.

Umjesto toga, oni su u utorak cijeli dan proveli u HFP-u zajedno sa svojim sindikalnim predstavnicima, kako bi saznali da æe HFP još do kraja ovoga tjedna raspisati nove natjeèaje za njihovu prodaju. Na sastanak u HFP-u pozvani su tek na traženje Ozrena Matijaševiæa, predsjednika Hrvatske udruge sindikata i èlana Upravnog odbora HFP-a, koji je ocijenio nužnim da HFP informira uprave tvrtki o planovima države da im naðe kupca, umjesto da oni to saznaju iz medija.

Jer, radi se o tvrtkama s više stotina zaposlenika, a državni portfelj u njima svojedobno je procijenjen na oko 50 milijuna eura, odnosno 383 milijuna kuna, kako stoji na službenim stranicama HFP-a.

No, po kojoj cijeni bi se sada te tvrtke i državni udjeli u njima trebali prodavati, još se ne zna jer je cijena, kažu upuæeni, tajna sve do izlaska natjeèaja. Moguæe je da ona bude jednaka onoj iz posljednjeg natjeèaja, ali i niža.

Podsjetimo, neke od tih prezaduženih tvrtki koje guše krediti i dugovanja iz ratnih godina, prodavale su se s popustom od èak 85 posto, a prije toga pokušavalo im se naæi kupca za jednu kunu. Posljednji pokušaj njihove prodaje bio je vezan i uz aferu “Maestro”, pa je sve zastalo.

U sluèaju Živogošæa radilo se o šestom pokušaju prodaje s 80-postotnim popustom za veæinski paket i cijenu od tek 12,4 milijuna kuna, ali nije bilo ponuda, a za “Hotele Podgora” takoðer je bio popust od 85 posto.

Predstavnici Sindikata usluga i turizma ne protive se privatizaciji, ali kako kaže predsjednik Eduard Andriæ, protive se da se to radi usred turistièke sezone i u apsolutno nepovoljnom ekonomskom ozraèju krize i pada vrijednosti nekretnina.

Osim toga, sindikalisti traže i da se prije prodaje riješe imovinsko-pravni sporovi koje imaju tvrtke, a zbog kojih im je cijena još niža. Prema tvrdnji sindikalista, nitko ih ne može razuvjeriti da su hoteli ovoga trenutka taoci punjenja državnog proraèuna i da se samo radi toga sada ponovno kreæe u proces traženja novog vlasnika.

Na takve sumnje Vedran Duvnjak, predsjednik HFP-a, odgovara kako ne stoje jer natjeèaji i cijena nisu i ne trebaju biti briga sindikata i uprava, nego HFP-a, koji odreðuje kada je vrijeme za prodaju.

– Pokušali smo ubrzati privatizaciju kod društava koja su u financijskim problemima i funkcioniraju na pozajmicama HFP-a. No, od 107 provedenih natjeèaja, realizirali smo samo 5 transakcija. Nije dobro unedogled ponavljati natjeèaje pod istim uvjetima ako oni ne daju rezultat. Zato ta društva treba restrukturirati i posložiti poslovanje, ali riješiti i imovinsko-pravna pitanja. Možda ni ovaj put ne bude interesenata za kupnju, vrijednosti nekretnina padaju, ali model “za jednu kunu” neæemo primjenjivati – kazao nam je Duvnjak, istièuæi kako natjeèaji za prodaju neæe opteretiti sezonu, jer se oni realno ne mogu objaviti prije rujna, a cijeli postupak bit æe realiziran tek za 5 mjeseci.

Kako god u državi objašnjavali trenutak u kojemu se nova u nizu privatizacija u turizmu pokušava opravdati, u hotelsko-turistièkim tvrtkama sa zebnjom èekaju uvjete pod kojima æe ih država ovaj put nuditi. Jer, u dijelu tih tvrtki zaduženja su veæa od temeljnog kapitala.

Osim toga, ostaje i pitanje zašto se sad ide samo s navedenim turistièkim tvrtkama, dok se Hoteli Koloèep, Hoteli Maestral u Dubrovniku, Hoteli Mlini te Hoteli Makarska, u kojima država takoðer ima velike udjele u vlasništvu, ne spominju. Isto je i sa “Clubom Adriatic” sa dva turistièka naselja s hotelima i dva kampa. Kakva je njihova buduænost, cijena, natjeèaji…?

Pošalji dalje: