262


Žrnovo nekada: Moštra sa najstarijim pisanim statutom iz 1620 godine


Jedna od 6 kor?ulanskih «plesova od boja» je i žrnovska kumpanjija – Moštra, kako svoj ma?evala?ki ples nazivaju mještani Žrnova, jednog od najstarijih naselja na otoku. Moštra, za razliku od susjednih plesova s ma?evima,  ima i  svoj najstariji pisani statut iz 1620 godine. Njega ?lanovi Kulturno prosvjetnog društva Bratska Sloga uskoro namjerava publicirati. 


Ina?e, dvojaka su mišljenja stru?njaka o ovome plesu od boja. Neki smatraju da je dolaskom mleta?ke vlasti 1420 godine ples dobio novo zna?enje vezuju?i se za poklade i pokladne obi?aje sa cjelokupnom simbolikom. Drugi su pak mišljenja  da on simbolizira oto?ke ?ete koje su branile svoj teritorij od upada osvaja?a.


Žrnovska se kumpanjija igra od pamtivijeka. Do 1928 godine plesala se i po nekoliko puta godišnje. Zbog povijesnih okolnosti, jakog jugo nacionalizma, kada kumpanjolima nije bilo dopušteno vijorenje hrvatskoga stijega, i drugih razloga, nastupila je pauza do 1936 godine, kada su kumpanjoli sudjelovali na Smotri folklora u Splitu.

Poslije je nastupila druga duža pauza. Nakon nje prvi je put žrnovski ples od boja izveden 4. rujna 1966 godine, na 55 godišnjicu od postojanja društva Bratska sloga, osnovanog 1911 godine. Sljede?e godine kumpanjija se odmah igrala na smotri folklora u Zagrebu, a godinu poslije TV- Bratislava snimila je dva filma, jedan od životu i obi?ajima otoka Kor?ule i Žrnova a drugi o kumpanjiji.


I u Moštri je postojao obi?aj sje?e volove glave. On je zbog naturalizma prekinut 1976 godine, kada je zadnju  volovsku glavu osjekao vojvoda Marin Cura?-Raški?, jednim mahom  7 kg teške ma?ete.


Kumpanjija se ranije izvodila na dva mjesta, u Žrnovu na Barini i u Postrani na pijaci Sv. Roka, u doba «mesopusta». Prije izvo?enja plesa od boja na prire?enim plesovima se birao vojvoda na na?in da se «bakavalo». Naime, isticalo se više kandidata za vojvodu, a ?ast sjecanja volove glave dobio bi onaj na koga su mještani najviše «bakavali»(uložili najviše novaca). Od mještana odabrani vojvoda imao je i veliku obavezu. Morao je svojom ma?etom što više zahvatiti volovskoga mesa jer je  svoj odsje?eni dio nosio ku?i i s njime hranio mnogobrojnu gladnu obitelj. Ostalim djelom volovskoga mesa po?astili bi se kumpanjoli i svi mještani na zajedni?koj pu?koj fešti.


Danas se taj obi?aj izgubio ali su svi ostali obi?aji sa dijalozima i cjelokupnim scenarijem kumpanjije ostali sa?uvani.



U statutu kumpanjije zanimljiv je podatak da je seoski kralj za sve svoje pogreške pla?ao najve?u kaznu-jedno barilo vina(66 litara), a vojnik kumpanjije samo bocu vina itd.


Tekst: Željan Petkovi?


Žrnovo nekada: Moštra sa najstarijim pisanim statutom iz 1620 godine


Jedna od 6 kor?ulanskih «plesova od boja» je i žrnovska kumpanjija – Moštra, kako svoj ma?evala?ki ples nazivaju mještani Žrnova, jednog od najstarijih naselja na otoku. Moštra, za razliku od susjednih plesova s ma?evima,  ima i  svoj najstariji pisani statut iz 1620 godine. Njega ?lanovi Kulturno prosvjetnog društva Bratska Sloga uskoro namjerava publicirati. 


Ina?e, dvojaka su mišljenja stru?njaka o ovome plesu od boja. Neki smatraju da je dolaskom mleta?ke vlasti 1420 godine ples dobio novo zna?enje vezuju?i se za poklade i pokladne obi?aje sa cjelokupnom simbolikom. Drugi su pak mišljenja  da on simbolizira oto?ke ?ete koje su branile svoj teritorij od upada osvaja?a.


Žrnovska se kumpanjija igra od pamtivijeka. Do 1928 godine plesala se i po nekoliko puta godišnje. Zbog povijesnih okolnosti, jakog jugo nacionalizma, kada kumpanjolima nije bilo dopušteno vijorenje hrvatskoga stijega, i drugih razloga, nastupila je pauza do 1936 godine, kada su kumpanjoli sudjelovali na Smotri folklora u Splitu.

Poslije je nastupila druga duža pauza. Nakon nje prvi je put žrnovski ples od boja izveden 4. rujna 1966 godine, na 55 godišnjicu od postojanja društva Bratska sloga, osnovanog 1911 godine. Sljede?e godine kumpanjija se odmah igrala na smotri folklora u Zagrebu, a godinu poslije TV- Bratislava snimila je dva filma, jedan od životu i obi?ajima otoka Kor?ule i Žrnova a drugi o kumpanjiji.


I u Moštri je postojao obi?aj sje?e volove glave. On je zbog naturalizma prekinut 1976 godine, kada je zadnju  volovsku glavu osjekao vojvoda Marin Cura?-Raški?, jednim mahom  7 kg teške ma?ete.


Kumpanjija se ranije izvodila na dva mjesta, u Žrnovu na Barini i u Postrani na pijaci Sv. Roka, u doba «mesopusta». Prije izvo?enja plesa od boja na prire?enim plesovima se birao vojvoda na na?in da se «bakavalo». Naime, isticalo se više kandidata za vojvodu, a ?ast sjecanja volove glave dobio bi onaj na koga su mještani najviše «bakavali»(uložili najviše novaca). Od mještana odabrani vojvoda imao je i veliku obavezu. Morao je svojom ma?etom što više zahvatiti volovskoga mesa jer je  svoj odsje?eni dio nosio ku?i i s njime hranio mnogobrojnu gladnu obitelj. Ostalim djelom volovskoga mesa po?astili bi se kumpanjoli i svi mještani na zajedni?koj pu?koj fešti.


Danas se taj obi?aj izgubio ali su svi ostali obi?aji sa dijalozima i cjelokupnim scenarijem kumpanjije ostali sa?uvani.



U statutu kumpanjije zanimljiv je podatak da je seoski kralj za sve svoje pogreške pla?ao najve?u kaznu-jedno barilo vina(66 litara), a vojnik kumpanjije samo bocu vina itd.


Tekst: Željan Petkovi?

Pošalji dalje: