381

RASPRODAJA HRVATSKIH OTOKA

Interes koji u posljednje vrijeme iskazuje javnost oko problema
rasprodaje manjih hrvatskih otoka, smatramo ne?ijom potrebom, odnosno razlogom koji ?e vjerojatno u budu?nosti iza?i na vidjelo.

Naime, reakcije nekih državnih dužnosnika djeluju nam kao pranje ruku
unaprijed, za nešto što bi se tek trebalo dogoditi.

Ako govorimo o rasprodaji hrvatskih otoka onda zacijelo govorimo samo o otocima ili dijelovima otoka koji su u privatnom vlasništvu.  

Mi u HSS-u ne vidimo nikakvu opasnost u tome ho?e li vlasnik tih
nekretnina biti Ivan ili sutra neki Hans. To smatramo pitanjem koje
zadire u Zakon o vlasni?kim odnosima, što je u zapadnoj civilizaciji
svetinja koju mi u Hrvatskoj još uvijek ne štujemo dovoljno.         

Sve glasnije izjave o kupovini tih nekretnina iz sredstava državnog
prora?una, u svrhu tobožnje zaštite tih prostora, smatramo bacanjem
novca i okretanjem glave od stvarnog problema, problema
funkcioniranja pravne države i odgovornog ponašanja hrvatskih vlasti
na svim razinama. Dakle, bitna stvar sadržana je u slijede?em; koja
?e se namjena dodijeliti tim otocima u budu?oj prostorno planskoj
dokumentaciji.

Ako se te oaze ljepote i mira, da ne kažemo i staništa nekih rijetkih
biljnih i životinjskih vrsta, planiraju za izgradnju, onda je strah
opravdan.

Urbanizacijom tih prostora jedan dio siromašnih Op?ina ili Gradova
kratkoro?no bi dobio neke pogodnosti, najviše dakako vlasnik, ali
dugoro?no gledano Hrvatska bi izgubila najviše. Sva odgovornost je na
Vladi, jer cjelokupnu kontrolu budu?e prostorno planske dokumentacije
drže u svojim rukama; zašto onda unaprijed traže alibi? Naime,
željeli bi pojasniti kakve to mogu?nosti ima Vlada u svrhu kontrole
zaštite tih ljepota:

1. prije prodaje tih nekretnina neophodno je bilo odrediti granice pomorskog dobra u skladu sa zakonskom regulativom, jer u
najve?em broju slu?ajeva te privatne parcele grani?e sa pomorskim
dobrom. Ako granice nisu odre?ene, niti prodavatelj niti kupac ne
mogu biti sigurni ?ime trguju, gdje je rizik kupca vjerojatno daleko
ve?i. Komisije za odre?ivanje granica pomorskog dobra osnivaju se
pred županijskim uredima za gospodarstvo, a na teren izlaze ve?inom
na poziv, iako su do sada i samoinicijativno mogle odraditi najve?i
dio posla te danas pitanja granica pomorskog dobra ne bi postojalo.

2. Iako se prema Pomorskom zakoniku na pomorskom dobru ne mogu
stjecati vlasni?ka niti druga prava po bilo kojoj osnovi, svjedoci
smo velikom broju uzurpacija pomorskog dobra, ve?inom bez posljedica, te ovo upozorava na dodatni oprez.

3. Legalnu uporabu pomorskog dobra regulira tako?er država
putem koncesioniranja, te dosljednom politikom uvijek može imati
kontrolu aktivnosti na tim otocima.

4. Budu?i najve?i dio tih oto?i?a do sada nije bio obuhva?en
prostorno planskom dokumentacijom na na?in da je planiran za
komercijalnu ili privatnu izgradnju ili neku drugu devastaciju, nije
nam jasno koga ili ?ega se bojimo. Naime, svi postoje?i prostorno
planski dokumenti, i oni koji ?e se donositi ubudu?e, ne mogu stupiti
na snagu bez da ih prihvate i verificiraju nadležna ministarstva.
Dakle, za sve eventualne devastacije i betonizacije, kontrolu i odgovornost opet drži hrvatska Vlada.

Dakle, gospodo državni dužnosnici, nije toliko bitno tko je vlasnik
takovih nekretnina, ve? ?injenica kakvu prostornu politiku
namjeravate provoditi na tim oto?i?ima, što je opet u vašim rukama.
Ukoliko ih želite sa?uvati od devastacije, imate punu podršku
kor?ulanskog HSS-a, a ako namjeravate podle?i raznim lobijima,
pritiscima, gramzivosti ili drugim kratkoro?nim probicima, ili
bespotrebnim bacanjem prora?unskog novca , u nama ?e te imati ljutog protivnika.


GO HSS KOR?ULA

RASPRODAJA HRVATSKIH OTOKA

Interes koji u posljednje vrijeme iskazuje javnost oko problema
rasprodaje manjih hrvatskih otoka, smatramo ne?ijom potrebom, odnosno razlogom koji ?e vjerojatno u budu?nosti iza?i na vidjelo.

Naime, reakcije nekih državnih dužnosnika djeluju nam kao pranje ruku
unaprijed, za nešto što bi se tek trebalo dogoditi.

Ako govorimo o rasprodaji hrvatskih otoka onda zacijelo govorimo samo o otocima ili dijelovima otoka koji su u privatnom vlasništvu.  

Mi u HSS-u ne vidimo nikakvu opasnost u tome ho?e li vlasnik tih
nekretnina biti Ivan ili sutra neki Hans. To smatramo pitanjem koje
zadire u Zakon o vlasni?kim odnosima, što je u zapadnoj civilizaciji
svetinja koju mi u Hrvatskoj još uvijek ne štujemo dovoljno.         

Sve glasnije izjave o kupovini tih nekretnina iz sredstava državnog
prora?una, u svrhu tobožnje zaštite tih prostora, smatramo bacanjem
novca i okretanjem glave od stvarnog problema, problema
funkcioniranja pravne države i odgovornog ponašanja hrvatskih vlasti
na svim razinama. Dakle, bitna stvar sadržana je u slijede?em; koja
?e se namjena dodijeliti tim otocima u budu?oj prostorno planskoj
dokumentaciji.

Ako se te oaze ljepote i mira, da ne kažemo i staništa nekih rijetkih
biljnih i životinjskih vrsta, planiraju za izgradnju, onda je strah
opravdan.

Urbanizacijom tih prostora jedan dio siromašnih Op?ina ili Gradova
kratkoro?no bi dobio neke pogodnosti, najviše dakako vlasnik, ali
dugoro?no gledano Hrvatska bi izgubila najviše. Sva odgovornost je na
Vladi, jer cjelokupnu kontrolu budu?e prostorno planske dokumentacije
drže u svojim rukama; zašto onda unaprijed traže alibi? Naime,
željeli bi pojasniti kakve to mogu?nosti ima Vlada u svrhu kontrole
zaštite tih ljepota:

1. prije prodaje tih nekretnina neophodno je bilo odrediti granice pomorskog dobra u skladu sa zakonskom regulativom, jer u
najve?em broju slu?ajeva te privatne parcele grani?e sa pomorskim
dobrom. Ako granice nisu odre?ene, niti prodavatelj niti kupac ne
mogu biti sigurni ?ime trguju, gdje je rizik kupca vjerojatno daleko
ve?i. Komisije za odre?ivanje granica pomorskog dobra osnivaju se
pred županijskim uredima za gospodarstvo, a na teren izlaze ve?inom
na poziv, iako su do sada i samoinicijativno mogle odraditi najve?i
dio posla te danas pitanja granica pomorskog dobra ne bi postojalo.

2. Iako se prema Pomorskom zakoniku na pomorskom dobru ne mogu
stjecati vlasni?ka niti druga prava po bilo kojoj osnovi, svjedoci
smo velikom broju uzurpacija pomorskog dobra, ve?inom bez posljedica, te ovo upozorava na dodatni oprez.

3. Legalnu uporabu pomorskog dobra regulira tako?er država
putem koncesioniranja, te dosljednom politikom uvijek može imati
kontrolu aktivnosti na tim otocima.

4. Budu?i najve?i dio tih oto?i?a do sada nije bio obuhva?en
prostorno planskom dokumentacijom na na?in da je planiran za
komercijalnu ili privatnu izgradnju ili neku drugu devastaciju, nije
nam jasno koga ili ?ega se bojimo. Naime, svi postoje?i prostorno
planski dokumenti, i oni koji ?e se donositi ubudu?e, ne mogu stupiti
na snagu bez da ih prihvate i verificiraju nadležna ministarstva.
Dakle, za sve eventualne devastacije i betonizacije, kontrolu i odgovornost opet drži hrvatska Vlada.

Dakle, gospodo državni dužnosnici, nije toliko bitno tko je vlasnik
takovih nekretnina, ve? ?injenica kakvu prostornu politiku
namjeravate provoditi na tim oto?i?ima, što je opet u vašim rukama.
Ukoliko ih želite sa?uvati od devastacije, imate punu podršku
kor?ulanskog HSS-a, a ako namjeravate podle?i raznim lobijima,
pritiscima, gramzivosti ili drugim kratkoro?nim probicima, ili
bespotrebnim bacanjem prora?unskog novca , u nama ?e te imati ljutog protivnika.


GO HSS KOR?ULA

Pošalji dalje: