Najmanje šumskih požara u posljednjih 30 godina


Najmanje šumskih požara u posljednjih 30 godina


Ove je godine šumskih požara bilo najmanje u posljednjih 30 godina. Naime, prema statistikama Hrvatskih šuma, u prvih devet mjeseci ove godine, točnije od 1. siječnja do 20. rujna, izbila su 193 požara u kojima je gorjelo 3217 hektara. Od 1992. do 2003. u prosjeku je godišnje izbio 331 požar, koji su zahvatili više od 18.000 hektara zemljišta. I šteta koju su skrivili požari ove godine osjetno je manja iznosi oko 42 milijuna kuna, dok je, primjerice, lani šteta koju su nanijeli požari bila milijardu i 800 milijuna kuna. Ove su godine, pak, u zaštitu od požara Hrvatske šume uložile gotovo 110 milijuna kuna.
Ove godine požara je bilo manje i prema MUP-ovim statistikama, od 1. lipnja do sredine rujna na obali i otocima bilo ih je 1063, za razliku od 2718 požara koji su obalom i otocima harali 2003. Razlika u podacima nastala je jer Hrvatske šume rade statistiku za prvih devet mjeseci, dok se MUP-ova statistika u ovom slučaju odnosi samo na ljetne mjesece. Od ukupno požarom zahvaćenih ovogodišnjih 1613 hektara u Hrvatskoj, 1572 ha otpadaju na obalu i otoke.


Vremenske prilike jedan su od razloga zašto su, na sreću, ove godine vatrogasci imali manje posla nego primjerice 2003., koja je prema policijskim statistikama bila najvatrenija godina od 2000. Ove godine posljednje obilnije kiše na obali pale su potkraj lipnja, dok su godinu prije takve kiše pale u veljači i ožujku. Ta je činjenica mnogo olakšala posao vatrogascima, a s obzirom na vremenske prognoze, koje najavljuju nove obilnije kiše, nadamo se da će požarna sezona uskoro biti gotova kaže Đulijano Grum, pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika Hrvatske.


Od sedam policijskih uprava, koje pokrivaju obalu i otoke, najvatrenije je bilo na području PU splitsko-dalmatinske, gdje je izbilo 208 požara, od čega 22 šumska. Najmanje požara, pak, bilo je u PU ličko-senjskoj, samo pet, i to samo jedan šumski. No, na tome području bio je i požar koji su vatrogasci gasili dulje od 12 sati jer je buknuo na miniranom području.


Iako se svake godine špekulira o tome jesu li požari bili podmetnuti ili su rezultat ljudske nepažnje, ove godine podneseno je 13 kaznenih prijava zbog dovođenja u opasnost općeopasnom radnjom. Tri su osobe, pak, prijavljene zbog namjernog izazivanja požara na otvorenome, a jedan od prijavljenih je psihički bolesna osoba. Većinu požara, prema policijskim statistikama, skrivilo je paljenje smeća, trave i biljnog otpada, loženje vatre na otvorenome ili bacanje opušaka. Policija je u tim slučajevima podnijela 49 prekršajnih prijava zbog paljenja vatre na otvorenome, budući da je u većini obalnih županija takva aktivnost ljeti zabranjena. Usporedbe radi, tijekom 2003. policija je podnijela 39 kaznenih i 108 prekršajnih prijava zbog izazivanja požara.

Tekst: I. Jakelić (Večernji list)


Najmanje šumskih požara u posljednjih 30 godina


Ove je godine šumskih požara bilo najmanje u posljednjih 30 godina. Naime, prema statistikama Hrvatskih šuma, u prvih devet mjeseci ove godine, točnije od 1. siječnja do 20. rujna, izbila su 193 požara u kojima je gorjelo 3217 hektara. Od 1992. do 2003. u prosjeku je godišnje izbio 331 požar, koji su zahvatili više od 18.000 hektara zemljišta. I šteta koju su skrivili požari ove godine osjetno je manja iznosi oko 42 milijuna kuna, dok je, primjerice, lani šteta koju su nanijeli požari bila milijardu i 800 milijuna kuna. Ove su godine, pak, u zaštitu od požara Hrvatske šume uložile gotovo 110 milijuna kuna.
Ove godine požara je bilo manje i prema MUP-ovim statistikama, od 1. lipnja do sredine rujna na obali i otocima bilo ih je 1063, za razliku od 2718 požara koji su obalom i otocima harali 2003. Razlika u podacima nastala je jer Hrvatske šume rade statistiku za prvih devet mjeseci, dok se MUP-ova statistika u ovom slučaju odnosi samo na ljetne mjesece. Od ukupno požarom zahvaćenih ovogodišnjih 1613 hektara u Hrvatskoj, 1572 ha otpadaju na obalu i otoke.


Vremenske prilike jedan su od razloga zašto su, na sreću, ove godine vatrogasci imali manje posla nego primjerice 2003., koja je prema policijskim statistikama bila najvatrenija godina od 2000. Ove godine posljednje obilnije kiše na obali pale su potkraj lipnja, dok su godinu prije takve kiše pale u veljači i ožujku. Ta je činjenica mnogo olakšala posao vatrogascima, a s obzirom na vremenske prognoze, koje najavljuju nove obilnije kiše, nadamo se da će požarna sezona uskoro biti gotova kaže Đulijano Grum, pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika Hrvatske.


Od sedam policijskih uprava, koje pokrivaju obalu i otoke, najvatrenije je bilo na području PU splitsko-dalmatinske, gdje je izbilo 208 požara, od čega 22 šumska. Najmanje požara, pak, bilo je u PU ličko-senjskoj, samo pet, i to samo jedan šumski. No, na tome području bio je i požar koji su vatrogasci gasili dulje od 12 sati jer je buknuo na miniranom području.


Iako se svake godine špekulira o tome jesu li požari bili podmetnuti ili su rezultat ljudske nepažnje, ove godine podneseno je 13 kaznenih prijava zbog dovođenja u opasnost općeopasnom radnjom. Tri su osobe, pak, prijavljene zbog namjernog izazivanja požara na otvorenome, a jedan od prijavljenih je psihički bolesna osoba. Većinu požara, prema policijskim statistikama, skrivilo je paljenje smeća, trave i biljnog otpada, loženje vatre na otvorenome ili bacanje opušaka. Policija je u tim slučajevima podnijela 49 prekršajnih prijava zbog paljenja vatre na otvorenome, budući da je u većini obalnih županija takva aktivnost ljeti zabranjena. Usporedbe radi, tijekom 2003. policija je podnijela 39 kaznenih i 108 prekršajnih prijava zbog izazivanja požara.

Tekst: I. Jakelić (Večernji list)

Pošalji dalje: