ALGA UBOJICA U STREĆICI

ALGA UBOJICA U STREĆICI


Sredinom ljeta izvijestili smo Korčulansku i širu javnost preko ove web stranice i tiska o pojavi “alge ubojice” CAULERPA RACEMOSA u uvali Strečica koju je roneći primjetio službenik Ispostave lučke kapetanije u Korčuli Marko Bakarić. Vizuelnim pregledom podmorja u uvali Strećica uočena je površina od cca 900 m četvornih na kojoj se je alga manje-više dobro udomaćila i razvila. Gledajući ronilačkom maskom s površine, algu je bilo teško primijetiti. Tek kad bi se zaronilo do dubine oko 1 – 2 m iznad morskog dna primijetila bi se mreža puzajićih stabalaca iz kojih rastu listovi visoki oko 4-5 cm.


Prije par dana Miljenko Marukić, naš poznati ronilac iz Lumbarde, je zaronio na navedenom lokalitetu i, kako mi je rekao, ostao je preneražen u kojoj se je mjeri alga razvila. Prekriva cijelo područje i već je dominantna nad morskom travom (valigom) i ostalim algama. Stabalca alge ubojice sada već tvore gustu mrežu koja pokriva morsko dno, dok su listovi narasli do desetak cm visine i mnogo su gušći nego prije dva mjeseca.



Prema podacima Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu u Jadranu žive tri vrste zelenih algi iz roda Caulerpa. Svima već dobro poznata C. taxifolia, nešto novijeg datuma otkrivena C. racemosa, te C. prolifera, koja naša je autohtona i potpuno bezopasna vrsta. C. racemosa je u Jadranu otkrivena u skorije vrijeme. Ne može se sa sigurnošću reći kako je ova alga dospjela u Jadran. Pretpostavlja se da je u Mediteran ušla kroz Sueski kanal, te se je morskim strujama proširila do Jadrana, a isto tako je moguće da je dospjela balastnim vodama. Alga se u Jadranu širi na nove lokalitete putem ribarskih mreža i pomoću sidara na brodicama, pogotovo ljeti u jeku nautičkog turizma. Utvrđeno je da komadić alge može preživjeti više od tjedan dana bez vode na toplom i vlažnom mjestu kao što je izvađena ribarska mreža, spremišta sidra na plovilima i sl. Jednom oslobođena u moru ona će se opet početi razvijati. Za razliku od taksifolije puno je invazivnija i brže osvaja nova područja.


Dosad je pronađena je na raznim područjima srednjeg i južnog Jadrana, Pelješac, Hvar, područje od Dubrovnika do Cavtata, Mljet, a od nedavno i Korčula. Razmnožava se nespolno, ali vjerojatno i spolno. Nespolno razmnožavanje se odvija otkidanjem djelića alge koji se razvijaju u nove biljke. Dobro se razvija na svim tipovima morskog dna i u potpunosti prekriva sve autohtone morske organizme stvarajući vrstu “monokulture”, monotone zelene livade. Ispod sloja alge nastaju anoksični uvjeti te svi organizmi ugibaju. Smanjuje se biološka raznolikost područja, što može uzrokovati manju raznolikost ribljeg fonda, promjenu sastava morskog dna i mikroklime.


Sakupljanje i iskorjenjivanje alge je osjetljiv posao koji bi se trebao obavljati samo uz ovlaštenje nadležnih organa i uz pomoć stručnjaka jer se radi bilo kakvog rukovanja povećava opasnost širenja i prijenosa na nova područja. Ukoliko nismo jako pažljivi, niti jedno mjesto nije sigurno od onečišćenja. Ova se alga neznanjem veoma lako prenosi od već napadnutih mjesta na druga područja.

Nema pouzdanog načina za uklanjanje naselja ove alge s nekog područja. Jedan od načina koji se najčešće koristi je prekrivanje alge crnim plastičnim folijama. Kako bi alga potpuno uginula, treba biti prekrivena najmanje tri mjeseca. Ovaj način se već nekoliko godina primjenjuje pri uklanjanju vrste C. taxifolia u Starogradskom zaljevu, međutim naselje ove alge se sve više širi. Drugi načini uklanjanja naselja alge, kao što su zasipanje s vapnom, ručno čupanje biljke, upotreba usisavača i sl., nije se pokazalo učinkovitim u praksi.


Što će biti s populacijom ove alge u uvali Strećica? Alga se, kao što je navedeno, rasprostire na relativno velikom području. Vjerojatno će tijekom zimskih mjeseci doći do stagnacija njenog rasta, odnosno širenja. Zbog izloženosti lokaliteta vjetrovima, a time i opasnosti da morski valovi unište postavljene folije dovodi se u sumnju opravdanost ovog načina za njeno eliminiranje. U slučaju upotrebe folije trebalo bi “izbacit” usidrene barke i zabraniti sve aktivnosti u uvali kao što je sidrenje, bacanje mreža i vrši. U svakom slučaju trebalo bi angažirati stručnjake iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i Dubrovniku za savjet i postupanje s populacijom ove alge u uvali Strećica. Najgori izbor je ne poduzeti ništa.


Tekst: Mr. Damir Mušin, Snimka: Miljenko Marukić

ALGA UBOJICA U STREĆICI


Sredinom ljeta izvijestili smo Korčulansku i širu javnost preko ove web stranice i tiska o pojavi “alge ubojice” CAULERPA RACEMOSA u uvali Strečica koju je roneći primjetio službenik Ispostave lučke kapetanije u Korčuli Marko Bakarić. Vizuelnim pregledom podmorja u uvali Strećica uočena je površina od cca 900 m četvornih na kojoj se je alga manje-više dobro udomaćila i razvila. Gledajući ronilačkom maskom s površine, algu je bilo teško primijetiti. Tek kad bi se zaronilo do dubine oko 1 – 2 m iznad morskog dna primijetila bi se mreža puzajićih stabalaca iz kojih rastu listovi visoki oko 4-5 cm.


Prije par dana Miljenko Marukić, naš poznati ronilac iz Lumbarde, je zaronio na navedenom lokalitetu i, kako mi je rekao, ostao je preneražen u kojoj se je mjeri alga razvila. Prekriva cijelo područje i već je dominantna nad morskom travom (valigom) i ostalim algama. Stabalca alge ubojice sada već tvore gustu mrežu koja pokriva morsko dno, dok su listovi narasli do desetak cm visine i mnogo su gušći nego prije dva mjeseca.



Prema podacima Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu u Jadranu žive tri vrste zelenih algi iz roda Caulerpa. Svima već dobro poznata C. taxifolia, nešto novijeg datuma otkrivena C. racemosa, te C. prolifera, koja naša je autohtona i potpuno bezopasna vrsta. C. racemosa je u Jadranu otkrivena u skorije vrijeme. Ne može se sa sigurnošću reći kako je ova alga dospjela u Jadran. Pretpostavlja se da je u Mediteran ušla kroz Sueski kanal, te se je morskim strujama proširila do Jadrana, a isto tako je moguće da je dospjela balastnim vodama. Alga se u Jadranu širi na nove lokalitete putem ribarskih mreža i pomoću sidara na brodicama, pogotovo ljeti u jeku nautičkog turizma. Utvrđeno je da komadić alge može preživjeti više od tjedan dana bez vode na toplom i vlažnom mjestu kao što je izvađena ribarska mreža, spremišta sidra na plovilima i sl. Jednom oslobođena u moru ona će se opet početi razvijati. Za razliku od taksifolije puno je invazivnija i brže osvaja nova područja.


Dosad je pronađena je na raznim područjima srednjeg i južnog Jadrana, Pelješac, Hvar, područje od Dubrovnika do Cavtata, Mljet, a od nedavno i Korčula. Razmnožava se nespolno, ali vjerojatno i spolno. Nespolno razmnožavanje se odvija otkidanjem djelića alge koji se razvijaju u nove biljke. Dobro se razvija na svim tipovima morskog dna i u potpunosti prekriva sve autohtone morske organizme stvarajući vrstu “monokulture”, monotone zelene livade. Ispod sloja alge nastaju anoksični uvjeti te svi organizmi ugibaju. Smanjuje se biološka raznolikost područja, što može uzrokovati manju raznolikost ribljeg fonda, promjenu sastava morskog dna i mikroklime.


Sakupljanje i iskorjenjivanje alge je osjetljiv posao koji bi se trebao obavljati samo uz ovlaštenje nadležnih organa i uz pomoć stručnjaka jer se radi bilo kakvog rukovanja povećava opasnost širenja i prijenosa na nova područja. Ukoliko nismo jako pažljivi, niti jedno mjesto nije sigurno od onečišćenja. Ova se alga neznanjem veoma lako prenosi od već napadnutih mjesta na druga područja.

Nema pouzdanog načina za uklanjanje naselja ove alge s nekog područja. Jedan od načina koji se najčešće koristi je prekrivanje alge crnim plastičnim folijama. Kako bi alga potpuno uginula, treba biti prekrivena najmanje tri mjeseca. Ovaj način se već nekoliko godina primjenjuje pri uklanjanju vrste C. taxifolia u Starogradskom zaljevu, međutim naselje ove alge se sve više širi. Drugi načini uklanjanja naselja alge, kao što su zasipanje s vapnom, ručno čupanje biljke, upotreba usisavača i sl., nije se pokazalo učinkovitim u praksi.


Što će biti s populacijom ove alge u uvali Strećica? Alga se, kao što je navedeno, rasprostire na relativno velikom području. Vjerojatno će tijekom zimskih mjeseci doći do stagnacija njenog rasta, odnosno širenja. Zbog izloženosti lokaliteta vjetrovima, a time i opasnosti da morski valovi unište postavljene folije dovodi se u sumnju opravdanost ovog načina za njeno eliminiranje. U slučaju upotrebe folije trebalo bi “izbacit” usidrene barke i zabraniti sve aktivnosti u uvali kao što je sidrenje, bacanje mreža i vrši. U svakom slučaju trebalo bi angažirati stručnjake iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i Dubrovniku za savjet i postupanje s populacijom ove alge u uvali Strećica. Najgori izbor je ne poduzeti ništa.


Tekst: Mr. Damir Mušin, Snimka: Miljenko Marukić

Pošalji dalje: