VIZIJA BUDUĆNOSTI JE OSNOVNI PREDUVJET RAZVOJA


VIZIJA BUDUĆNOSTI JE OSNOVNI PREDUVJET RAZVOJA


Ne imajući argumenata da se suprostave činjenicama potkrepljenim brojkama, iz mog posljednjeg javljanja na internet s tekstom “GRAĐANI ŠTO JE OSTALO”, ponovno se većina komentara, osim onih potpisanih od gosp. Anta Curaća iz Pariza, Tonća Gavranića iz Blata i gosp. Lea Padovana iz Australije, služe starom oprobanom tehnikom: Kad nemaš argumenata (brojki) hvataš se za politiku i ideologiju, upotrebljavajući otrcane fraze, kao: jugonostalgija, utopija, plakanje za prošlošću, a neki čak potpuno krivo interpretiraju tekst kako bi mlin navukli na svoju vodu.


VIZIJA BUDUĆNOSTI JE OSNOVNI PREDUVJET RAZVOJA


Ne imajući argumenata da se suprostave činjenicama potkrepljenim brojkama, iz mog posljednjeg javljanja na internet s tekstom “GRAĐANI ŠTO JE OSTALO”, ponovno se većina komentara, osim onih potpisanih od gosp. Anta Curaća iz Pariza, Tonća Gavranića iz Blata i gosp. Lea Padovana iz Australije, služe starom oprobanom tehnikom: Kad nemaš argumenata (brojki) hvataš se za politiku i ideologiju, upotrebljavajući otrcane fraze, kao: jugonostalgija, utopija, plakanje za prošlošću, a neki čak potpuno krivo interpretiraju tekst kako bi mlin navukli na svoju vodu.


Tako poštovana, ali anonimna, Ana pokušava moju rečenicu citiram: “Uočava se strahovita praznina u poznavanju povijesti svoga grada, posebno novije (one od 1941.-1945.g.“, proglasiti neprijateljskom i meni imputirati da ne poznajem povijest poslije 1990.g., što je zločesto i neistinito, jer sam tu povijest naglasio isključivo iz razloga što se je moj tekst odnosio upravo na to razdobolje.


Pošto nisam nikađa bio čovjek koji je gledao iza sebe, već ispred sebe i što borbu za bolju budućnost smatram primarnom, a za prošlost želim samo da se istinito prikazuje moj će sljedeći tekst biti će upravo u pravcu trasiranja bolje budućnosti za svih nas, a posebno za mlađe, kojima je bolja budućnost potrebita odmah.


Nakon potpune devastacije gospodarstva našeg grada i otoka, u posljednjih petnaest godina, Korčula mora odgovoriti na pitanje: Kako i kojim putem dalje? Korčula se danas nalazi pred mnogo nerješenih problema, koji su izuzetno važni za njen daljnji razvitak, a ja bi ih rangirao na sljedeći način:


1. Turizam u najširem smislu je u budućnosti okosnica našeg razvoja i najveći izvor zapošljavanja. U pravilnom trasiranju turističkog razvoga bitno je uspješno razriješiti nekoliko pitanja:




  • uspješno i pravedno privatizirati HTP Korčula
  • akvatorij uvale Ježevica s pripadajućim arhipelagom prenamjeniti za turističko-nautičku djelatnost, posebno prostor bivšeg brodogradilišta
  • stimulirati povoljnim kreditima i gradskom politikom malo poduzetništvo iz područja turizma
  • pravilno valorizirati prirodno-geografske i povijesno-kulturne vrijednosti grada Korčule i općine

2. Dugoročno riješiti probleme prometa u gradu Korčuli i otoku, kako cestovnog, tako pomorskog I zračnog što podrazumijeva:




  • riješenje cestovnog prometa u Gradu, posebno u staroj gradskoj jezgri i užem gradskom centru
  • izmještanje Autobusnog kolodvora izvan centra grada
  • izgradnje parking prostora izvan grada
  • izgradnja novog trajektnog pristaništa za velike brodove izvan grada
  • izgradnja zaobilaznice mjesta Žrnova i Čare
  • izgradnja zračne luke (Smokvica)
  • pripremiti se za prihvat autoceste i mosta Klek-Pelješac

3. Ostale potrebe grada




  • dovođenje u funkciju Kulturno-zabavnog centra “LIBURNA”
  • dovršiti palaču Arneri
  • izgradnja zimskog bazena
  • dovršetak Vatrogasnog doma
  • dovršetak spomenika NOR-u
  • formirati gospodarsku zonu
  • kandidiranje stare gradske jezgre u popis UNESCA
  • osmisliti jednu međunarodnu kulturnu manifeataciju u turističkoj sezoni
  • obnova i namjena kuće Marka Pola
  • muzej grada Korčule
  • stara kučišta u gradskoj jezgri
  • ono što nesmijemo dozvoliti

Ad.1. TURIZAM


Poslije nestanka gotovo svih gospodarskih aktivnosti, osia ranjenog turizma, bitno je da i grad, pored HTP i GTZ, aktivnije učestvuje u kreiranju vizije o turizmu Korčule u 21,stoljeću. HTP”Korčula”kao jedini veliki gospodarski subjekt iz oblasti turizma s sjedištem u Korčuli i u pretežitom vlasništvu đržave, nužno je da se privatizira, poštivajući sljedeća načela:




  • da se proda onom ponuđaču koji će uložiti kapital u poboljšanje kategorije postojećih objekata
  • da se jamči zadržavanje sadašnjeg broga zaposlenih, a nakon investiranja i povećanje
  • da grad aktivno učestvujte u procesu privatizacije, određivanju razine i kvalitete turističke ponude i buđućem razvoju.

Grad mora poticati i stimulirati male poduzetnike da ulaze u poslovne poduhvate u svim djelatnostima vezanim za turizam.


Korčula mora urediti plaže koje su u katastrofalnom stanju (gradska plaža, plaža Bon Repos, plaža Sv.Nikola, plaža ispod apartmana HTP, plaže na Badiji, Planjaku i druge), a dotjerati ih se može s minimalnim sredstvima, ali najviše nedostaje želje i volje. Grad mora inicirati obogaćivanje turističke ponude, posebno sportsko-rekreativne, pomažući uređenje pješaćkih, trkačih i biciklističkih staza, uređenju park šume Hober, sportskih objekata, obogatiti kulturno-zabavni život i poticati druge subjekte. Bolje iskoristiti tradicijske vrijednosti grada, posebno povijesno-kulturnu baštinu, crkvene manifestacije (bratovštine, procesije Velikog petka i Sv.Todora, tradiciju brodogradnje i kamenoklesarstva. Korčula zaslužuje posebni muzej za te dvije gospodarske grane.


Pored gore navedenog Grad bi morao otvoriti vizije za daljnji napredak turističke djelatnosti u najširem smislu, među najvažnijim potezima trebali bi biti sljedeći:



  • definirati prostor uvale Ježevica. s pripadajućim arhipelagom
  • revitalizacija i uređenje stare gradske jezgre (proctor u zidinama)
  • redefinirati prostor u luci Uš (sada skladište građevinskog materijala) I obalu s pripadajućim zgradama (most Krajice)
  • definirati namjenu Park šume Hober i privesti je svrsi

Definirati prostor uvale Ježevica s pripadajućim arhipelagom


Uvala Ježevica s pripadajućim arhipelagom: Badija, Planjak, Vrnik, Kamenjak, Sestrice, Stupe, Majsan, Lučnjak, Sutvara i dr., predstavljaju najvrijedniji prostor s kojim raspolaže Grad i posljednje uporište za iole ozbiljan i osmišljen razvoj. Smještanje brodogradilišta u taj prostor bila je zasigurno pogreška, ali gledajući s pozicija onog vremena i drugih okolnosti, inicijatorima takovog riješenja nebi trebalo prestrogo suditi, imajući posebno u vidu da je to poduzeće desetljećima osiguravalo sigurnu i ne tako lošu egzistenciju.


Danas su se okolnosti značajno izmijenile, posebno nakon odlaska poduzeća INKOBROD u stečaj, te se potvrdila ona stara poslovica: “Nije svako zlo za zlo” i stvorila se prilika da se ta lokacijska pogreška ispravi prenamjenom tog prostora od industrijske u turističko-nautičku zonu. Za takovo su se riješenje opredjelili i građani na skupu koji su tim povodom organizirali gradski gotari Stari grad i Sv. Antun, no reakcioa Poglavarstva na tu inicijativu još nije došla. Grad(Poglavarstvo) treba u torn pravcu poktenuti postupak izmjene urbanističkog plana i izvršiti prenamjenu prostora, zatim raspisati javni natječaj za prostornu studiju koja bi definirala sve sadržaje koje bi taj prostor trebao imati, kao i način na koji bise oni u prostoru postavili (Marina, suhi vezovi, vezovi za mega jahte, prateći objekti marine, malo servisno brodogradilište, sportsko-rekreacijski tereni i smještajni objekti, te sezonsko aktiviranje svih otoka u arhipelagu u raznim vidovima na bazi koncesije.


Tako osmišljeni program bi mogao zaposliti između 200 i 300 radnika u najrazličitijim djelatnostima, otvoriti prostor za razvoj malog obiteljskog poduzetništva i trajno riješiti na najkvalitetniji na¬čin taj dragocjeni prostor. Sadašnja djelatnost nema nikakovu razvojnu perspektivu, osim da se taj izuzetno vrijedni proctor (nema mu ravnog na Mediteranu) jednog dana pretvori u radni poligon za izradu brodskih sekcija i zapošljavanja kooperantske radne snage. To gradska vlast ne smije dozvoliti jer bi bili odgovorni za spriječavanje razvoja i bolje budućnosti grada i građana. Na bazi tako izrađene studije i djelatnosti koje bi se tamo trebale smjestiti nije nikakav problem iznaći novac za realizaciju tako dobrih I atraktivnih programa. Ovdje nebi trebalo zaboraviti ni Badiju, iako je ona u postupku vraćanja franjevačkom redu, ali neki njeni djelovi (sjeveroistočni dio prema Orebiću) bi se također mogli uključiti u ovaj cjeloviti program.


Revitalizacija i uređenje stare gradske jezgre (prostor u zidinama)
Stara gradska jezgra je najveći i najvažniji resurs s kojim Grad raspolaže i radi toga se mora zaustaviti svaki daljnji nasrtaj na tu baštinu, prvenstveno pojedinaca ili grupa kogi bi radi svoga interesa i profita to nastavili raditi i dalje i tako jedan biser urbanizma i arhitekture s neviđenom kulturnom i tradicijskom baštinom sveli na “palanku”.


Za staru gradsku jezgru moraju postojati specijalni propisi koji bi u detalje određivali ponašanje i postupke onih koji imaju privilegiju u njemu živjeti ili raditi. On mora postati otvoreni muzej, a sve što u njemu djeluje mora zadovoljavati visoke kriterije: zaštite, tradicije, estetike i uljudđenosti. Dakle, Grad mora biti potpuno zaštićen svake proizvoljnosti i samovolje pojedinaca ili interesnih grupa, kao i pravnih subjekata. Da bi se ojačala i stvorila baza za takovo postupanje odgovornih, moraju se što prije početi poduzimati određene radnje na njegovoj revitalizaciji i uređenju i to:



  • ukinuti automobilski, kamionski i bilo koji drugi promet (osim službi za nužnost)
  • trasu sadašnje saobraćajnice (okolo grada) poploćati kamenom u razini sadašnjih trotuara
  • izvršiti kabliranje (podzemna) za sve instalacije elektrike i telefona, a sve postojeće kablove i njihova hvatišta na zgra dama ukloniti
  • sve jedinice za klimatizaciju, satelitske antene, reklame postavljati na osnovu dozvole i na način kako to odredi gradska služba posebnim Pravilnikom i Zavod za zaštitu spomenika kulture

  • izvršiti kozmetičko dotjerivanje fasada, balkona, vrijednih renesansno-gotičkih prozora i dr.


  • iznaći način kako privesti svrsi porušene zgrade (kučišta)


  • propisati koje se sve gospodarske aktivnosti mogu obavljati u starom gradu i gdje


  • završiti projekat revitalizacije palače Arneri


  • izraditi projekt obnove namjene kuće Marka Pola


  • pravilno valorizirati ulicu uz općinu (ex štamparija)


  • napraviti kompletan projekat osvgetlgenja stare gradske jezgre


  • strogo zabraniti plastične otvore vrata i prozora za zgrade u obnovi ili izgradnji


  • iznaći određeni prostor za korčulanski arhiv, jer on mora biti smješten u staroj gradskoj jezgri iz više razloga, prvenstveno jer su to dokumenti o njemu samome i njegovoj najstarijoj povijesti


  • renovirati gradski muzej i u novo stvorenim uvijetima, podignuti razinu postojećih zbirki (tradicionalni zanati, urbani život, suvremena umjetnost, vratiti zbirku NOR-a i dr.


  • bolje i bogatije organizirati kulturno zabavni život, posebno koristeći ambijent starog grada


  • izgraditi javni nužnik, jer je sramota za grad da turisti koriste kao javne nužnike restorane, a ponajviše simbol korčulanskog turizma hotel “Korčulu”

Ovo je popis potreba po mom osobnom viđenju, sigurno je da in još ima, ali bitno je početi s njihovim evidentiranjem i riješavanjem, ne sve odmah, jer svaka od njih zahtijeva sredstva, već početi ali odmah.


 


Redefinirati prostor u luci UŠ (sada skaladište građevinskog materijala)
Prostor u luci Uš gdje se sada nalazi skladište građevinskog materijala je sramota za grad koji dopušta da se u srcu turističke zone nalazi takav objekat i da se tim krhkim cestama kreću kamioni teži od 25 t nosivosti.


Taj prostor pod hitno treba prenamjeniti za potrebe turizma. Tu se može smjestiti krasan obiteljski hotel s ribljim restoranom uz samo more, uljuditi mala lučica za domaće vlasnike brodica, a u produžetku iste (zgrada vojnog skladišta i obala ispred nje) urediti kao dodatna marina i službu koja bi organizirala i kontrolirala sidrenje jahta u luci Uš.


Definirati namjenu park šume HOBER
Park šuma Hober koja je zapuštena desetke godina predstavlja fortikulturni biser i pluća Grada. Radi toga je nužno priči izradi projekta uređenja i namjene park šume Hober, jer u ovakovom stanju predstavlja najvišu moguću opasnost za izazivanje šumskog požara koji bi imao nesagledive posljedice za Grad, posebno za ljude I njihovu imovinuna tom području. Njegovo uređenje i korištenje može polučiti zaposlenje određnom broju ljudi i ekonomsku korist


AD.2. DUGOROČNO RIJEŠITI PROBLEM PROMETA


Cestovni promet
Promet u gradu Korčuli je veliki problem, posebno cestovni, koji u turističkoj sezoni poprima kolaptićne osobine i to svake naredne godine sve veće i veće. U riješavanju ovog djela problematike treba poći od sljedećih predpostavki:



  • stara gradska jezgra i centar grada na potezu Plokata-Zapadna obala-Sv.Nikola od točke prodajni centar KONZUM do točke dominikanski samostan Sv.Nikola, mora biti oslobođen svakog prometa osim nužnih službi i u izvanrednim slučajevima (specijalni transporti), te snabdjevanje dućana, restorana, kafića i drugih gospodarskih subjekata, ali samo u za to određeno vrijeme
  • imještanje Autobusnog kolodvora na široj lokaciji Groblje- Lokva, kao i parkirališta na parkirnim mjestima u Gradu na prostoru istočne obale, ograničiti vrijeme korištenja i uvesti naplatu
  • uvesti kružne mini buseve ili električne vlakiće na relaciji: Istočna obala – Autobusni kolodvor – nova parkirališta – Sv. Nikola
  • uvesti redovitu brodsku liniju Bon-Repos-Korčula
  • taxi službi dozvoliti nesmetano cirkuliranje za vrijeme obavljanja službe
  • stanovnicima koji u tim rejonima imaju garaže dozvoliti prolaz kroz zabranjene zone uz posebnu dozvolu uz uvjet da vozilo mora držati u garaži
  • završiti sve planirane pravce lokalnih cesta koje idu u prilog rasterećenju gradskog prometa
  • na vrijeme izvršiti sve potrebne radnje vezane za prilagodbu cestovnom prometu vezano za:

    • a) nastavak izgradnje autoceste Zagreb-Dubrovnik
      b) izgradnje mosta Klek-Pelješac

Pomorski promet
Glavno pitanje vezano uz pomorski promet je, kako će otok, odnosno Grad biti u budućnosti povezan s kopnom i kakovim prevoznim sredstvima-vrsti plovnih objekata. Sagledavajući to pitanje, barem za dvadeset godina unaprijed, nameće se nekoliko pitanja i to:



  • dali sadašnje trajektno pristanište Dominće odgovara klasičnoj trajektnoj vezi Korčula-Orebić imajući u vidu i budućnost trajektnog pristaništa u Orebiću koje sigurno ne zadovoljava ni sadašnje potrebe (napominjem da je novo trajektno pristanište na Pelješcu bilo predviđeno u Perni)
  • neophodno se nameće i pitanje pristaništa za velike trajekte (klase Marko Polo, Dubrovnik i kruzing brodova) jer ni istočna ni zapadna obala ne odgovara minimumu uvjeta za sigurno pristajanje. Radi toga je nužno tražiti nova riješenja izvan gradskog akvatorija. Nikako ne dolazi u obzir da se bilo kakav “Roštilj” pravi na puntu od Križa o kojemu se rješenju priča u kuloarima. Takovo riješenje bi unakazilo prirodni okoliš i izazvalo ne popravljive pogreške. Rješenje se mora tražiti izvan užeg gradskog akvatorija (Kneža). Istočna i zapadna obala bi trebala ostati u funkciji izletničkih brodova, lokalnih brodskih pruga, velikih jahta i turističkih transfera.

Zračni promet
Povezivanje otoka zračnim putem je neminovno, posebno ako računamo na povečavanje kapaciteta za nautički turizam i bolju kategoriju gostiju, nakon poboljšanja smještajnih kapaciteta. Radi toga je nužno uključivanje grada u tu problematiku i aktivno se angažirati u riješavanju tog pitanja.
Kod razmatranja zračnog saobračaja ne treba zanemariti ideju o uspostavi hidroavionskog i helikopterskog prometa, posebno u vrijeme turističke sezone.


AD.3.OSTALE POTREBE GRADA


Dovođenje u funkciju Kulturno-zabavnog centra “LIBURNA”
Grad Korčula mora raspolagati prostorom u kojemu će, posebno u zimiskim mjesecima, održavati kulturno-zabavne priredbe, što nameće potrebu hitnog uredenja-obnavljanja prostora Liburne kao polivalentnog kulturno-zabavnog centra, koji je i ranije bio za to namjenjen. U taj objekat se u posljednjih dvadesetak godina nije ulagalo, tako da je održavanje kulturno-zabavnog života grada u tim prostorima za Grad bila velika sramota. Od tih prostora treba napraviti jedan polivalentan objekat s nus prostorima i uredima novoformiranog Centra za kulturu Grada, u kojemu bi se mogle održavati: kulturno-zabavni programi lokalnih društava, kazališne predstave i kao kongresna dvorana. Objekat bi trebao biti opremljen s najsuvremenijim audiovizuelnim sredstvima i odgovarajućom rasvijetom, mini barom, sanitarijama i ostalim potrebama za te svrhe.


Dovršiti palaču Arneri
Krajem osamdesetih Grad je dobio danaciju od l.l00.000 US dolara od američke zaklade Braun za uređenje spomenute palace. Na bazi projekta dipl.ing.arh. Radimirija završena je I faza obnove koja je obuhvatila vanjske radove i grube unutrašjge s instalacijama. Od 1991.godine do danas radovi se nisu pomakli s mrtve točke, dakle punih četrnaest godina. Danas imamo mogućnost da od iste zaklade dobijemo još 250.000.- US dolara za unutrašnje uređenje i dovršenje tog izuzetno vrijednog objekta za kulturne potrebe Grada. Uz ta sredstva potrebno je lobirati kod Ministarstva kulture za dodatna sredstva kako bi se objekat i opremio. U tom pravcu je gđa. Veronika Maclain vodila razgovore s gradonačelnikom, pa to što prije treba osmisliti i krenuti u akciju da se nebi dogodilo da našom tromošću i neodlučnošću izgubimo ponuđena sredstva.


Izgradnja zimskog bazena
Ideja o izgradnji zimskog plivališta je stara nekoliko desetaka go¬dina i predstavlja glavni preduvjet da se nastave slavne tradicije plivačkog i vaterpolo sporta u Korčuli putem lokalnog kluba KPK-a, kao i da se omogući mladom naraštaju kroz osnovnu i srednju školu aktivno bavljenje tim sportorn. Danas je o ton problemu zauzeto pozitivno stajalište gradskog Poglavarstva, osnovana Udruga za izgradnju zimskog plivališta kojoj je osnovni zadatak propagiranje te ideje i prikupljanje novčanih priloga od građana i pravnih subjekata. Sljedeći poslovi oko tog značajnog projekta bili bi:



  • određivanje konačne lokacije za plivalište
  • rješavanje imovinsko-pravnih odnosa vezano uz teren
  • izrada idejnog i izvedbenog projekta
  • lobiranje kod Ministarstva školstva i sporta, te Ministarstva razvitka da se iznađe pretežiti dio sredstava za realizaciju projekta

Sve bitne poslove bi na sebe trebala preuzeti gradska vlast,jer sam Klub i osnovana Udruga nemaju ni snage ni legitimiteta da to ostvare. Sigurno je da se to ne može realizirati odmah, ali na tome treba uporno i trajno raditi, jer i drugi rade bazene s puno manjom tradicijom u tom sportu od nas.


Dovršetak Vatrogasnog doma
I fazu izgradnje vatrogasnog doma DVD-a Korčula učinjena je uglavnom vlastitim snagama i uz pomoć jednog broja spoznora, te velikog udjela dobrovoljnog rada samog članstva.
Danas kada požarna opasnost predstavlja najveću i najopasniju elementarnu nepogodu koja može zadesiti naš Grad i općinu, posebno u ljetnoj turističkoj sezoni, potreba da se dovrši Dom je neupitna, tim više što je DVD-o Korčula preuzelo potpunu odgovornost za obranu od požara na području gradske općine. Dom bi omogućio da se podigne razina organiziranosti, stručnosti i masovnosti u gašenju požara, boljem čuvanju tehnike i opreme, a time i veće mogućnosti za operativnošću i efikasnosti u intervencijama. Realizacijom Doma imali bi mogućnost za boljim i masovnijim okupljanjem mladih što bi također imalo itekakav značaj za našu sredinu. Sredstva koja bi bila potrebna za dovršetak Doma nisu velika i postoji niz mogućnosti da se iznađe povoljna financijska konstrukcija za taj poduhvat.


Dovršiti spomenik NOR-u
Spomenik NOR-u je izgrađen plebiscitarnim izjašnjavanjem velike većine građana grada. On danas pored sječanja na vrijeme II svj.rata, predstavlja i idealno mjesto za održavanje ljetnih kulturno-zabavnih priredbi, pa bi ga iz osnove obje namjene trebalo završiti, čim više što je gradski kotar Stari grad za to prikupio sredstva od građana i sponzora. Nebi se smjela dočekati druga turistička sezona a da taj posao ne bude završen.


Gospodarska zona
Gospodarska zona je nužna gradu Korčuli iz razloga što se bez takovog prostora ne može razvijati malo i sredjge poduzetništvo, što bi za našu malu sredinu trebao biti jedan od osnova budućeg razvitka. Gospodarska zona je prostorno definirana i nalazi se u području koje mi u širem smislu zovemo Lokva, ali osim toga do sada se ništa nije učinilo da se taj prostor otkupi od vlasnika, opremi s potrebnom infrastrukturom i bude spreman da primi zainteresirane ulagače. Na tome treba ozbiljno proraditi jer je to vrlo bitno pitanje iz gradske problematike.


Aktualizirati poslove oko kandidiranja Grada (stare gradske jezgre) u popis kulturne baštine UNESCA
Ideja da se krene u postupak kandidiranja stare gradske jezgre u svijetsku baštinu UNESCA je stara dvadesetak godina. Općinska vlast od 1986. do 1990. godine je imala ozbiljnu namjeru to učiniti, ali okolnosti koje su nas zadesile nakon 1990. godine nisu išle u prilog tom prigedlogu. Danas kada smo u posve drugoj i povoljnijoj situaciji tu inicijativu treba obnoviti, što isključivo zavisi o garnituri vlasti koja će preuzeti lokalnu samoupravu nakon izbora 2005. godine. Grad Korčula, u na gradove iz Hrvatske koji nose taj status, to apsolutno zaslužuje.


Izboriti se da grad Korčula ima jednu međunarodnu kulturnu manifestaciju u toku turističke sezone
I mnogo minornijih gradova i mjesta na Jadranu imaju poneku međuna¬rodnu manifestaciju pa to zaslužuje i Korčula, jer bi takova manifestacija značajno utjecala u propagiranju Korčule na kulturnom i turističkom planu. Mislim da bi grad Korčula i GTZ morali učiniti napor da se FESTIVAL MAČEVALAČKIH PLESOVA upravo pretvori u to, jasno vođen boljom i profesionalnijom organizacijom. Tu zadaću bi trebao preuzeti tek osnovani Centar za kulturu grada. To je izuzetno atraktivan projekt, pogotovo kada ima tako snažnu podlogu u vlastitim mačevalalkim plesovima na samom otoku (Moreška i Kumpanije).


Obnova i namjena kuće Marka Pola
Marko Polo, bez obzira dali je rođen ili nije u Korčuli, postao je leg enda, danas pretežno vezana za Korčulu. Dakle on ge postao zaštitni znak Korčule. Njegova marketinška prezentacija i valorizacija mora ti kvalitetnija, sadržajnija i ekonomski isplativija. Sada imamo posebnu priliku, kada je grad otkupio kuću “Marka Pola” da kvalitetno osmislimo njenu namjenu i da sve vezano uz M.Pola uvežemo u jednu cjelinu. Mislim da bi i tu Centar za kulturu trebao imati glavnu riječ


Muzej grada Korčule
Muzej grada Korčulae je godinama stagnirao i u njemu se ništa nije događalo. Zgrada je propadala, a zbirke se nisu mijenjale desetljećima. Muzej svakog grada, a posebno Korčule, mora biti institucija koja sublimira njegovu prošlost, posebno onu koja prelazi naše lokalne, regionalne i državne okvire. To naš muzej danas nije. On životari na rubu siromaštva kako po izgledu tako i po fundusu. 1
Grad mora pod hitno izraditi program uređenja Muzeja, osvježiti zbirke i stalno ih popunjavati. Svakako da je jedan od zadataka obogatiti i vratiti zbirku NOR-a, koja je u doba sveopćeg “ludila” neprimjereno uklonjena.


Stara kučišta u gradskoj jezgri
Stara gradska jezgra obiluje kučištima i nenastanjenim zgradama koje su u pravilu u jako lošem stanju (pred rušenjem). To stvara izuzetno ružnu sliku grada i predstavlja veliku opasnost od urušavanja, dok kučišta postaju smetlišta za mačke i miševe i mogući izvori bolešćina. Imajući to u vidu postoje pravna uporišta da se taj problem riješi na korist za grad i buduće korisnike tih prostora. Ne može Grad tolerirati da se te ruševine vuću desetljećima pravih rješenja.


 


Ovo je popis stvari i problema kako ih ja vidim, što ne znaći da su oni jedini ili da su riješenja koja ja nudim jedina ili najbolja, ali bez obzira na sve oni su prisutni i treba ih početi rješavati i to od onih najmanjih i najjeftinijih prema onim težim i skupljim. Ja ću biti zadovoljan, za početak, ako ovaj moj tekst primora gradsku vlast da o ovome razmišlja. Sada bih ponovio ono što po mom mišljenju Grad ne bi smio dozvoliti:



  • izgradnju opskrbnog centra i parking prostora u Potoku (Betlem)
  • da se rješenje prohođnosti ceste na potezu Jukić-Hoteli, riješi na način da jedan dio te novoizgrađene ceste prođe kroz park šumu Hober
  • davanje koncesije, firmi Peters iz Holandije na trideset godina na pomorsko javno dobro ex INKOBROD, radi nastavka sadašnje djelatnosti, jer bi to za Korčulu značilo blokiranje najvrijednijeg prirodnog resursa (uvala Ježevica s pripadajućim arhipelagom), a time i korčulanskog razvoja.
  • izgradnja pristaništa za velike trajekte u užem gradskom akvatoriju (Punta od Križa ili slične lokacije)
  • devastaciju krajolika, a posebno užeg područja grada Korčule bilo kakovim građenjem ili adaptacijama koje nisu usaglašene s Zavodom za zaštitu kulturne baštine ili Zavodom za zaštitu prirode
  • da se obala Sv.Nikole obnovi po postojećem projektu

Nije lijepo ni vidjeti ni čuti da našeg Grada u posljednje vrijeme nema ni blizu manifestacijama koje vrijednuju napore i nastojanja da u utakmici s drugima budemo bolji. Mi smo već godinama na dnu ali tu nesmijemo ostati. Korčula mora krenuti znalački i s velikim radom u vraćanju turističkog ugleda koji je nekada imala, a za to imamo predispozicije koje nam je dala priroda i sačuvali preci, ali moramo priznati da nedostaje znanja, volje a ponaoviše entuzijazma i spremnosti da se žrtvujemo za dobrobit svoga grada a ne samo za svoj osobni probitak ili interes. Krajnje ge vrijeme da krenemo.


Na kragu ovog teksta još jedan savijet, ukoliko gradska vlast (bilo koja) misli da se svi ovi problemi mogu riješavati peteročlanim Poglavarstvom u kojemu sjede amateri s jednin profesionalcem u osobi gradonačelnika onda se grdno varaju. Za rješavanje ovog podužeg popisa problema koji tište grad i njegove građane, treba tim profesionalaca koje treba okupiti i formirati Direkciju za planiranje razvoja grada i gospodarenja gradskom imovinom i gradskim resursima. Ta mala firma s najviše 4 zaposlena vrhunska stručnjaka grad bi preporodila i sigurno mu osigurala prihode ravne proračunu, a što je najvažnije gradski poslovi (izvan sfere politike) bi se riješavali na stručan i korektan način prvenstveno i jedino u interesu grada i njegovih građana.


Poslovi te Direkcije bi bili:



  • planiranje razvoja
  • izrada razvojnih programa
  • prodaja ili unajmljivanje gradske imovine
  • održavanje i unapređivanje prirodnih resursa
  • održavanje i unapređivanje kulturno-povijesnih resursa
  • svi drugi poslovi od gospodarskog interesa za Grad

Pametan čovjek svaki svaki savjet prouči, vjerujem da će i ovaj dobiti takav tretman od onih kojima je upućen.


Korčula,18.10.2004.g.


Dušan Kalogjera dipl.oec, publicist iz Korčule

Pošalji dalje: