Smiljan Strihić: Komentar


Smiljan Strihić: Komentar povodom budućih radova na autocesti do Ploča i izgradnji mosta Pelješac – Komarno


Uz nedavno otpočete radove na ispitivanju dna za predstojeću izgradnju mosta Pelješac – Komarna, dio zapadnog dijela poluotoka Pelješca i grad Korčula vjerojatno će biti zatečeni nespremnošću vlastite prometne infrastrukture i prilagodbe ovoj već najavljenoj trans jadranskoj prometnici.


Bez obzira na volju i spremnost političara u Orebiću koji nemaju čvrstu viziju kako i gdje izmjestiti trajektno pristanište iz samog mjesta, korčulanski bi političari po hitnom planu i projektu premještanja terminala sa pozicije Dominča u dogledno vrijeme trebali dati prioritetno mjesto. Ovogodišnji radovi uz neke ranije popravke na prilaznoj cesti do samog pristaništa na Dominču, pokazali su kratkovidnost i pomanjkanje vizije i promišljanja o realnoj budućnosti Grada i otoka Korčule. Navedeni radovi kozmetičke prirode govore o pukom bacanje prašine u oči biračima pred lokalne izbore u čemu je Gradsko poglavarstvo Korčule pravi majstor. Ozbiljnim promišljanjem uz koordinaciju svih čelnika otočkih općina i zapadnog dijela Pelješca, treba po hitnom postupku napraviti plan paralelnog i usklađenog izmještanja oba dotrajala terminala u Orebiću i Dominču. Kome trebaju i tko se ne prisjeća ovoljetnih gužvi i repova – u Korčuli, rastegnutih do Doma zdravlja i nesnosnih vrućina u Orebiću uz prepirke i nerede kada je i policija smirivala nestrpljive i ljutite putnike.


Danas se brojna mjesta diljem Jadrana žure izmjestiti svoja trajektna pristaništa izvan gradskog središta kako bi mogli zadovoljiti sve zahtjevnijim standardima uređenja svojih sredina. Najbolji primjeri su Stari grad i Hvar koji su taj važan projekt na vrijeme realizirali, pa se danas ne zamaraju prometnim gužvama poput ovih korčulanskih podijeljenih na dvije prometnice u samom središtu grada.


Ne zna se i bolje ne analizirati koja gužva gradu Korčuli pričinjava veću štetu – ona u središtu grada prilikom dolaska i odlaska trajekta ili ona na Dominču prilikom odlaska trajekta za Orebić. Brojni turisti zarobljeni u neprotočnost i nepotrebnu gužvu u tako malim gradovima gube volju i ne šire lijepo mišljenje o takvoj turističkoj destinaciji. Poznato je kako se pri odlasku iz Korčule ljeti treba služiti razrađenom strategijom parkiranja u noći prije odlaska, kako bi se moglo stići na trajekt koji često ljeti mora voziti bez voznog reda.


Čelnici korčulanskih općina bi ovaj problem trebali postaviti na državnu razinu, posipajući se na neki način pepelom budući smo svjedoci kako se na ove državne projekte nikada niti jedna stranka ni pojedinac nisu ozbiljno referirali. Plan je zaista došao ( za neke ) iznenada te na spavanju zatekao ionako nespremne političare opsjednute osobnim problemima i nevažnim projektima u vlastitom dvorištu. Problem će kulminirati završetkom gradnje mosta Pelješac – Komarno, kada će se pojaviti možda previše vozila na Pelješcu odnosno na putu za Korčulu. Opravdana je bojazan kako se u tim projektima zakasnilo budući su vrlo mali izgledi da ove sadašnje garniture političara na lokalnoj razini, radi nadolazećih izbora pokrenu ozbiljnu raspravu i postave problem na realne osnove.


Po završetku autoceste Zagreb – Ploče i dalje prema Dubrovniku stvara se mogućnost brze povezanosti hrvatskog sjevera i juga, što za Grad Korčulu znači kako će dio sada skupog prijevoza trajektom iz Vela Luke ka Splitu otpasti zbog svoje skupoće i sporosti i biti preusmjeren na poveznicu preko Korčule i Pelješca do Splita i dalje prema sjeveru. Dakle i tu je razlog više očekivanju nesnosnih ljetnih gužvi koje će dodatno uzrokovati autocesta do juga Hrvatske.


Svi planovi i snovi o nekom velikom pristaništu na Dominču trebaju biti odbačeni i čitav problem povezanosti Korčule sa ostalim dijelom Hrvatske treba u suradnji sa Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu riješiti što prije kako bi se grad i otok usklađeno i istovremeno priključio na most Pelješac Komarno i spremno prihvatio sva vozila i turiste koji će preko pelješkog ipsilona dolaziti na otok Korčulu.


Otok i grad Korčula moraju uspostavit valjanu infrastrukturu i spremno 2008 dočekati novu autocestu i val turista kojima će se tada put iz središta Hrvatske ili Zagreba do Korčule svesti na 5 – 6 sati vožnje. Ako bi pristaništa na Orebiću i Korčuli ostala na istom mjestu, logično je da ne bi mogla odgovoriti velikom prilivu turista na naš otok. Stoga bez obzira na to hoće li Općina Orebić svoje pristanište izmjestiti na prostor Zamošća ili zapadnije prema Vignju, Korčula mora izgraditi vlastito pristanište za velike i male trajekte u zapadnom dijelu svoje Općine. Struka bi dala konačnu riječ uvažavajući i spajanje sjeverne ceste do Blata preko Račišća i Babine kako bi se prekinulo slijepo crijevo u kojem se nalaze ova dva obalna mjesta.


Dakle grad Korčula se zajedno sa svojom okolicom našao u ozbiljnom prometnom škripcu i u dilemi kako riješiti žrnovsku zaobilaznicu, budući planirana ruta agresivno presjeca jedno od najljepših mjesta na otoku i ne uvažava budući razvoj Žrnova u smislu seoskog i ruralnog turizma. Prijedlozi kako bi se nova cesta za Velu Luku uklopila u plan izmještanja oba trajektna pristaništa i možda marine iz Korčule ima opravdanja, budući bi se zaobišlo Žrnovo i prometnica bi prema zapadnom dijelu otoka išla pravcem prema Račišću i potom skretala na postojeću prema Čari ili Pupnatu, ovisi gdje bi struka odredila spojnicu. Tim rješenjem bi i mjesto Račišće dobilo direktnu poveznicu prema zapadu otoka što sada mora obavljati preko Korčule.


Ovi planovi bi svojom realizacijom prvenstveno stvorili uvjete za brži gospodarski razvoj korčulanskih mjesta koja su se do sada oslanjala na radna mjesta u Gradu i rasteretila bi samu gradsku jezgru od nesnosne ljetne gužve dajući hotelima poglavito Bon Reposu mogućnost razvoja elitnog turizma. Nastave li se gužve na prometnicama u Gradu, marini i Dominču Korčula će polako početi gubiti značaj turističkog gospodarskog i kulturnog središta u ovom dijelu županije.


Smiljan Strihić


Smiljan Strihić: Komentar povodom budućih radova na autocesti do Ploča i izgradnji mosta Pelješac – Komarno


Uz nedavno otpočete radove na ispitivanju dna za predstojeću izgradnju mosta Pelješac – Komarna, dio zapadnog dijela poluotoka Pelješca i grad Korčula vjerojatno će biti zatečeni nespremnošću vlastite prometne infrastrukture i prilagodbe ovoj već najavljenoj trans jadranskoj prometnici.


Bez obzira na volju i spremnost političara u Orebiću koji nemaju čvrstu viziju kako i gdje izmjestiti trajektno pristanište iz samog mjesta, korčulanski bi političari po hitnom planu i projektu premještanja terminala sa pozicije Dominča u dogledno vrijeme trebali dati prioritetno mjesto. Ovogodišnji radovi uz neke ranije popravke na prilaznoj cesti do samog pristaništa na Dominču, pokazali su kratkovidnost i pomanjkanje vizije i promišljanja o realnoj budućnosti Grada i otoka Korčule. Navedeni radovi kozmetičke prirode govore o pukom bacanje prašine u oči biračima pred lokalne izbore u čemu je Gradsko poglavarstvo Korčule pravi majstor. Ozbiljnim promišljanjem uz koordinaciju svih čelnika otočkih općina i zapadnog dijela Pelješca, treba po hitnom postupku napraviti plan paralelnog i usklađenog izmještanja oba dotrajala terminala u Orebiću i Dominču. Kome trebaju i tko se ne prisjeća ovoljetnih gužvi i repova – u Korčuli, rastegnutih do Doma zdravlja i nesnosnih vrućina u Orebiću uz prepirke i nerede kada je i policija smirivala nestrpljive i ljutite putnike.


Danas se brojna mjesta diljem Jadrana žure izmjestiti svoja trajektna pristaništa izvan gradskog središta kako bi mogli zadovoljiti sve zahtjevnijim standardima uređenja svojih sredina. Najbolji primjeri su Stari grad i Hvar koji su taj važan projekt na vrijeme realizirali, pa se danas ne zamaraju prometnim gužvama poput ovih korčulanskih podijeljenih na dvije prometnice u samom središtu grada.


Ne zna se i bolje ne analizirati koja gužva gradu Korčuli pričinjava veću štetu – ona u središtu grada prilikom dolaska i odlaska trajekta ili ona na Dominču prilikom odlaska trajekta za Orebić. Brojni turisti zarobljeni u neprotočnost i nepotrebnu gužvu u tako malim gradovima gube volju i ne šire lijepo mišljenje o takvoj turističkoj destinaciji. Poznato je kako se pri odlasku iz Korčule ljeti treba služiti razrađenom strategijom parkiranja u noći prije odlaska, kako bi se moglo stići na trajekt koji često ljeti mora voziti bez voznog reda.


Čelnici korčulanskih općina bi ovaj problem trebali postaviti na državnu razinu, posipajući se na neki način pepelom budući smo svjedoci kako se na ove državne projekte nikada niti jedna stranka ni pojedinac nisu ozbiljno referirali. Plan je zaista došao ( za neke ) iznenada te na spavanju zatekao ionako nespremne političare opsjednute osobnim problemima i nevažnim projektima u vlastitom dvorištu. Problem će kulminirati završetkom gradnje mosta Pelješac – Komarno, kada će se pojaviti možda previše vozila na Pelješcu odnosno na putu za Korčulu. Opravdana je bojazan kako se u tim projektima zakasnilo budući su vrlo mali izgledi da ove sadašnje garniture političara na lokalnoj razini, radi nadolazećih izbora pokrenu ozbiljnu raspravu i postave problem na realne osnove.


Po završetku autoceste Zagreb – Ploče i dalje prema Dubrovniku stvara se mogućnost brze povezanosti hrvatskog sjevera i juga, što za Grad Korčulu znači kako će dio sada skupog prijevoza trajektom iz Vela Luke ka Splitu otpasti zbog svoje skupoće i sporosti i biti preusmjeren na poveznicu preko Korčule i Pelješca do Splita i dalje prema sjeveru. Dakle i tu je razlog više očekivanju nesnosnih ljetnih gužvi koje će dodatno uzrokovati autocesta do juga Hrvatske.


Svi planovi i snovi o nekom velikom pristaništu na Dominču trebaju biti odbačeni i čitav problem povezanosti Korčule sa ostalim dijelom Hrvatske treba u suradnji sa Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu riješiti što prije kako bi se grad i otok usklađeno i istovremeno priključio na most Pelješac Komarno i spremno prihvatio sva vozila i turiste koji će preko pelješkog ipsilona dolaziti na otok Korčulu.


Otok i grad Korčula moraju uspostavit valjanu infrastrukturu i spremno 2008 dočekati novu autocestu i val turista kojima će se tada put iz središta Hrvatske ili Zagreba do Korčule svesti na 5 – 6 sati vožnje. Ako bi pristaništa na Orebiću i Korčuli ostala na istom mjestu, logično je da ne bi mogla odgovoriti velikom prilivu turista na naš otok. Stoga bez obzira na to hoće li Općina Orebić svoje pristanište izmjestiti na prostor Zamošća ili zapadnije prema Vignju, Korčula mora izgraditi vlastito pristanište za velike i male trajekte u zapadnom dijelu svoje Općine. Struka bi dala konačnu riječ uvažavajući i spajanje sjeverne ceste do Blata preko Račišća i Babine kako bi se prekinulo slijepo crijevo u kojem se nalaze ova dva obalna mjesta.


Dakle grad Korčula se zajedno sa svojom okolicom našao u ozbiljnom prometnom škripcu i u dilemi kako riješiti žrnovsku zaobilaznicu, budući planirana ruta agresivno presjeca jedno od najljepših mjesta na otoku i ne uvažava budući razvoj Žrnova u smislu seoskog i ruralnog turizma. Prijedlozi kako bi se nova cesta za Velu Luku uklopila u plan izmještanja oba trajektna pristaništa i možda marine iz Korčule ima opravdanja, budući bi se zaobišlo Žrnovo i prometnica bi prema zapadnom dijelu otoka išla pravcem prema Račišću i potom skretala na postojeću prema Čari ili Pupnatu, ovisi gdje bi struka odredila spojnicu. Tim rješenjem bi i mjesto Račišće dobilo direktnu poveznicu prema zapadu otoka što sada mora obavljati preko Korčule.


Ovi planovi bi svojom realizacijom prvenstveno stvorili uvjete za brži gospodarski razvoj korčulanskih mjesta koja su se do sada oslanjala na radna mjesta u Gradu i rasteretila bi samu gradsku jezgru od nesnosne ljetne gužve dajući hotelima poglavito Bon Reposu mogućnost razvoja elitnog turizma. Nastave li se gužve na prometnicama u Gradu, marini i Dominču Korčula će polako početi gubiti značaj turističkog gospodarskog i kulturnog središta u ovom dijelu županije.


Smiljan Strihić

Pošalji dalje: