Nakovana traži izvorno ime


Nakovana traži izvorno ime


OREBIĆ – Nakon što je proljetos od Ministarstva kulture dobila akt zaštite naselja i arheološke zone između mjesta Donja i Gornja Nakovana, pelješka udruga “Uzorna-Nakovana” ovih je dana matičnoj pelješkoj općini Orebić uputila službeni zahtjev za izmjenom naziva naselja iz aktualnog Nakovanj u povijesno Nakovana.


Na taj bi se način, pojašnjava član uprave Udruge Vinicije Lupis, prvi put nakon 19. stoljeća i austrijske vladavine vratio izvorni dalmatoromanski toponim Nakovana, koja je nakon otkrića ilirskog špiljskog svetišta, postala poznata i u međunarodnim razmjerima.


Osim Spile, koja je zbog nalazišta iz brončanog doba javnosti najpoznatija, Gornja i Donja Nakovana na relativno skučenom prostoru nude još tristotinjak lokaliteta, od drevne gradine iz doba Ilira, do sitnijih relikata iz brončanog i željeznog doba, stotinjak grobnih gomila, tri srednjovjekovne crkvice i mnogo mlađu, ali ne manje značajnu rodnu kuću izumitelja torpeda, Ivana Vukića Lupisa. Ne čudi stoga što stotinjak entuzijasta iz “Uzorne Nakovane” žele naselje predaka vidjeti u kartama pod izvornim nazivom, nego i kao budući zaštićeni spomenički i prirodni lokalitet.


Osim Spile koja je kao pretpovijesno nalazište iz brončanog doba u javnosti najpoznatija, Gornja i Donja Nakovana na predjelu od vrha brda Svetog Ilije do rta Lovište nude još niz drugih posebnosti kojima zavrjeđuju status ekoarheološkog parka.


Iako Nakovljana s adresom na tom područja danas ima samo dvoje, okupljene entuzijaste ne napušta nada da bi naselje koje leži na “zlatnoj arheološkoj žili” ponovno moglo oživjeti u netaknutom okolišu. Stoga su udruga priključila uspjeloj akciji građanskog bunta protiv radara na Svetom Iliji, a u suradnji s Turističkom zajednicom Orebića spremna je pomoći u zaštiti tamošnje šume rijetkog crnog bora od devastatora. Usporedo će se tražiti način najboljeg predstavljanja arheoloških lokaliteta otvaranjem špiljskog svetišta te predstavljanja rariteta poput lončarije što se smješta u jedinstvenu nakovansku kulturu.


Tekst: G.B.


Nakovana traži izvorno ime


OREBIĆ – Nakon što je proljetos od Ministarstva kulture dobila akt zaštite naselja i arheološke zone između mjesta Donja i Gornja Nakovana, pelješka udruga “Uzorna-Nakovana” ovih je dana matičnoj pelješkoj općini Orebić uputila službeni zahtjev za izmjenom naziva naselja iz aktualnog Nakovanj u povijesno Nakovana.


Na taj bi se način, pojašnjava član uprave Udruge Vinicije Lupis, prvi put nakon 19. stoljeća i austrijske vladavine vratio izvorni dalmatoromanski toponim Nakovana, koja je nakon otkrića ilirskog špiljskog svetišta, postala poznata i u međunarodnim razmjerima.


Osim Spile, koja je zbog nalazišta iz brončanog doba javnosti najpoznatija, Gornja i Donja Nakovana na relativno skučenom prostoru nude još tristotinjak lokaliteta, od drevne gradine iz doba Ilira, do sitnijih relikata iz brončanog i željeznog doba, stotinjak grobnih gomila, tri srednjovjekovne crkvice i mnogo mlađu, ali ne manje značajnu rodnu kuću izumitelja torpeda, Ivana Vukića Lupisa. Ne čudi stoga što stotinjak entuzijasta iz “Uzorne Nakovane” žele naselje predaka vidjeti u kartama pod izvornim nazivom, nego i kao budući zaštićeni spomenički i prirodni lokalitet.


Osim Spile koja je kao pretpovijesno nalazište iz brončanog doba u javnosti najpoznatija, Gornja i Donja Nakovana na predjelu od vrha brda Svetog Ilije do rta Lovište nude još niz drugih posebnosti kojima zavrjeđuju status ekoarheološkog parka.


Iako Nakovljana s adresom na tom područja danas ima samo dvoje, okupljene entuzijaste ne napušta nada da bi naselje koje leži na “zlatnoj arheološkoj žili” ponovno moglo oživjeti u netaknutom okolišu. Stoga su udruga priključila uspjeloj akciji građanskog bunta protiv radara na Svetom Iliji, a u suradnji s Turističkom zajednicom Orebića spremna je pomoći u zaštiti tamošnje šume rijetkog crnog bora od devastatora. Usporedo će se tražiti način najboljeg predstavljanja arheoloških lokaliteta otvaranjem špiljskog svetišta te predstavljanja rariteta poput lončarije što se smješta u jedinstvenu nakovansku kulturu.


Tekst: G.B.

Pošalji dalje: