ZAROBLJENICI OBALNOG PODRUČJA – Z O P


Priopćenje za javnost GO HSS-a Korčula:


ZAROBLJENICI OBALNOG PODRUČJA – Z O P


Ili, kako je Vlada nazvala “zaštićeno obalno područje” u novoj Uredbi koja se odnose na izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju, kojom je doista uspjela od otoka i priobalja napraviti prvi ljudski rezervat u Hrvatskoj.


Naime, želimo li biti pravna država i poštivati donesene zakone, slijedećih nekoliko godina u ovom “zaštićenom” području, koje obuhvaća sve otoke, kilometar kopna od obalne crte te pojas mora u širini 300 m od obalne crte, ne bi smjela niknuti skoro niti jedna nova građevina, izuzev možda infrastrukturnih. Iako ministrica gđa. Matulović Dropulić svim silama tvrdoglavo ustraje na donesenoj Uredbi, a kolege joj u Vladi nevoljko, ali po stranačkoj stezi daju podršku, očito je da se ovakva Uredba neće moći dugo održati.


Evo nekoliko bisera te famozne Uredbe:



  1. u ZOP-u se ne mogu povećavati niti osnivati nova građevinska područja.

  2. da bi se uopće moglo razgovarati o bilo kakvoj gradnji u ZOP-u, moraju se napraviti takozvani Urbanistički planovi uređenja u mjerilu 1:1000 ili 1:2000, što vjerojatno za sada ne posjeduje nitko na otocima. Naime, sada predstoji tek napraviti podloge za te planove, angažirati avione i helikoptere, a onda tek planere koji će izraditi te planove. U članku “45a” Zakona o prostornom uređenju izričito se naglašava da do donošenja Urbanističkih planova uređenja ne smije biti nikakve gradnje u ZOP-u.


  3. budući se može graditi samo na uređenoj građevinskoj čestici, što podrazumijeva i osiguranu odvodnju otpadnih voda, to jest kanalizacijski sustav odvodnje, znači zapravo da se u principu na otocima ne može graditi. Kanalizacijski sustavi su toliko skupi i grade se dugoročno, da bi samo ovaj zahtjev trenutačno obustavio 95% izgradnje na otocima.


  4. skladište za alat i strojeve (bivše poljske kućice) može se graditi kao prizemnu građevinu do 200 m2, na otocima udaljenu 100 m od obalne crte, ali samo na parceli koja ima najmanje 30 000 m2, imali netko na ijednom otoku ovoliku parcelu ??


  5. budući se u Uredbi uočljivo izdvajaju građevinska područja naselja i građevinska područja izvan naselja, osnovno je pitanje što će biti granice naselja. Taj zadatak će obaviti samostalno Županijski uredi za prostorno uređenje vodeći se naputkom da će naselje biti tamo gdje se 50% postojećih građevina koristi za stalno stanovanje, što bi značilo da naselje može biti i dvije kuće od kojih je jedna stalno nastanjena, dok recimo naselje ne bi bilo 45 nastanjenih kuća ako je ostalih 50 nenastanjeno.


  6. istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, u što spada i kamen, dozvoljeno je na otocima samo dalje od 1000 m od obalne crte, ali opet samo za potrebe gradnje na tom otoku.


  7. ako ste slučajno kupili građevinsku parcelu koja će se sada naći u građevinskom području izvan naselja, a udaljena je manje od 70 m od obalne crte, ista više nije građevna i novac ste bacili u ništa.

Čitava Uredba vrvi ovakvim “biserima” te smo zaprepašteni neosjetljivošću i nestručnošću onih koji su istu pripremili i onih koji su je donijeli. Naputci koji se sada donose kako bi se ublažio ovako rigidan Zakon u neskladu su sa samim Zakonom. Iako smo duboko svjesni činjenice o važnosti očuvanja ovog područja, sa posebnim naglaskom na prostorno uređenje, smatramo da ovu Uredbu hitno treba mijenjati a osnovu za očuvanje potražiti direktno na području ZOP-a.


Zar aktualna vlast doista misli zaustaviti izgradnju dok se ne izgrade kanalizacijski sustavi na otocima koji koštaju stotine milijuna Eura, ako znamo da veliki dio nema osiguranu niti opskrbu vodom, da joj ne spominjemo cijenu. Zar nas aktualna vlast kani ponovno tjerati sa otoka i obale kada već ionako činimo 75% takozvane dijaspore. Zar možda aktualna vlast želi ova područja sačuvati za sebe i prijatelje iz EU-a, ili tim prijateljima želi osigurati u budućnosti velike infrastrukturne radove na otocima. Zar ne upada u oči da ova Uredba važi samo za jedan dio zajedničke države čiji su stanovnici stavljeni u podređeni položaj naspram onima u unutrašnjosti.


Otoci od svoga nastanka nisu doživjeli zabranu gradnje, dapače, život na otocima se uvijek stimulirao, te je korčulanski HSS veoma zabrinut samom činjenicom da su o otočnom stanovništvu najednom intenzivno počeli brinuti oni koji tamo ne žive, niti znaju kako se tamo živi.


Gadski odbor HSS-a, Korčula, 5. studeni 2004.


Priopćenje za javnost GO HSS-a Korčula:


ZAROBLJENICI OBALNOG PODRUČJA – Z O P


Ili, kako je Vlada nazvala “zaštićeno obalno područje” u novoj Uredbi koja se odnose na izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju, kojom je doista uspjela od otoka i priobalja napraviti prvi ljudski rezervat u Hrvatskoj.


Naime, želimo li biti pravna država i poštivati donesene zakone, slijedećih nekoliko godina u ovom “zaštićenom” području, koje obuhvaća sve otoke, kilometar kopna od obalne crte te pojas mora u širini 300 m od obalne crte, ne bi smjela niknuti skoro niti jedna nova građevina, izuzev možda infrastrukturnih. Iako ministrica gđa. Matulović Dropulić svim silama tvrdoglavo ustraje na donesenoj Uredbi, a kolege joj u Vladi nevoljko, ali po stranačkoj stezi daju podršku, očito je da se ovakva Uredba neće moći dugo održati.


Evo nekoliko bisera te famozne Uredbe:



  1. u ZOP-u se ne mogu povećavati niti osnivati nova građevinska područja.

  2. da bi se uopće moglo razgovarati o bilo kakvoj gradnji u ZOP-u, moraju se napraviti takozvani Urbanistički planovi uređenja u mjerilu 1:1000 ili 1:2000, što vjerojatno za sada ne posjeduje nitko na otocima. Naime, sada predstoji tek napraviti podloge za te planove, angažirati avione i helikoptere, a onda tek planere koji će izraditi te planove. U članku “45a” Zakona o prostornom uređenju izričito se naglašava da do donošenja Urbanističkih planova uređenja ne smije biti nikakve gradnje u ZOP-u.


  3. budući se može graditi samo na uređenoj građevinskoj čestici, što podrazumijeva i osiguranu odvodnju otpadnih voda, to jest kanalizacijski sustav odvodnje, znači zapravo da se u principu na otocima ne može graditi. Kanalizacijski sustavi su toliko skupi i grade se dugoročno, da bi samo ovaj zahtjev trenutačno obustavio 95% izgradnje na otocima.


  4. skladište za alat i strojeve (bivše poljske kućice) može se graditi kao prizemnu građevinu do 200 m2, na otocima udaljenu 100 m od obalne crte, ali samo na parceli koja ima najmanje 30 000 m2, imali netko na ijednom otoku ovoliku parcelu ??


  5. budući se u Uredbi uočljivo izdvajaju građevinska područja naselja i građevinska područja izvan naselja, osnovno je pitanje što će biti granice naselja. Taj zadatak će obaviti samostalno Županijski uredi za prostorno uređenje vodeći se naputkom da će naselje biti tamo gdje se 50% postojećih građevina koristi za stalno stanovanje, što bi značilo da naselje može biti i dvije kuće od kojih je jedna stalno nastanjena, dok recimo naselje ne bi bilo 45 nastanjenih kuća ako je ostalih 50 nenastanjeno.


  6. istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, u što spada i kamen, dozvoljeno je na otocima samo dalje od 1000 m od obalne crte, ali opet samo za potrebe gradnje na tom otoku.


  7. ako ste slučajno kupili građevinsku parcelu koja će se sada naći u građevinskom području izvan naselja, a udaljena je manje od 70 m od obalne crte, ista više nije građevna i novac ste bacili u ništa.

Čitava Uredba vrvi ovakvim “biserima” te smo zaprepašteni neosjetljivošću i nestručnošću onih koji su istu pripremili i onih koji su je donijeli. Naputci koji se sada donose kako bi se ublažio ovako rigidan Zakon u neskladu su sa samim Zakonom. Iako smo duboko svjesni činjenice o važnosti očuvanja ovog područja, sa posebnim naglaskom na prostorno uređenje, smatramo da ovu Uredbu hitno treba mijenjati a osnovu za očuvanje potražiti direktno na području ZOP-a.


Zar aktualna vlast doista misli zaustaviti izgradnju dok se ne izgrade kanalizacijski sustavi na otocima koji koštaju stotine milijuna Eura, ako znamo da veliki dio nema osiguranu niti opskrbu vodom, da joj ne spominjemo cijenu. Zar nas aktualna vlast kani ponovno tjerati sa otoka i obale kada već ionako činimo 75% takozvane dijaspore. Zar možda aktualna vlast želi ova područja sačuvati za sebe i prijatelje iz EU-a, ili tim prijateljima želi osigurati u budućnosti velike infrastrukturne radove na otocima. Zar ne upada u oči da ova Uredba važi samo za jedan dio zajedničke države čiji su stanovnici stavljeni u podređeni položaj naspram onima u unutrašnjosti.


Otoci od svoga nastanka nisu doživjeli zabranu gradnje, dapače, život na otocima se uvijek stimulirao, te je korčulanski HSS veoma zabrinut samom činjenicom da su o otočnom stanovništvu najednom intenzivno počeli brinuti oni koji tamo ne žive, niti znaju kako se tamo živi.


Gadski odbor HSS-a, Korčula, 5. studeni 2004.

Pošalji dalje: