Žrnovo turistička meka otoka Korčule


Žrnovo turistička meka otoka Korčule


ŽRNOVO – I ove je turističke sezone Dubrovnik plus, pariška tvrtka vlasnika Anta Curača, specijalizirana za putovanja i odmor u Hrvatskoj, ranije svrstana među prvih deset francuskih tvrtki po porastu prometa u odnosnu na prethodnu godinu, ostvarila dobar poslovni rezultat u Hrvatskoj. Prema riječima Curača, njegova je tvrtka u sezoni 2004 plasirala hrvatskim poduzećima 4 milijuna eura turističkih usluga. Naime, u ovoj sezoni Curač je u Dalmaciji doveo 10 tisuća francuskih turista, od čega 9 tisuća klasičnih gostiju i tisuću šetača, zaljubljenika prirode koji svoj odmor na moru vole zamijeniti prirodnim ambijentom otočkoga sela.


Preferiramo dovoditi turiste u sela, koja se nalaze u unutrašnjosti otoka. Riječ je o turistima zaljubljenicima u prirodu, seoski ambijent, koji vole doživjeti dalmatinsko selo u punom smislu riječi: od boravka, šetnji, domaćih delicija, običaja itd.– kaže Curač.


Ovaj pionir šetačkoga turizma na dalmatinskim otocima ističe da već tri godine uzastopce dovodi Francuze u otočka sela. Po njemu, ona su sa svojim prepoznatljivim ambijentom bogom dana za boravak turista šetača, ili za razvoj novog vida turizma kojeg namjerava razvijati i unapređivati. Rodom iz Žrnova Curač je programom šetačkoga turizma svoje rodno mjesto pretvorio u turističku meku. Naime, u «kontinentalnome» Žrnovu, u protekloj sezoni boravila su 473 gosta iz Francuske. Oni su ostvarili 3154 noćenja. Svi su gosti bili zadovoljnu boravkom u seoskim domaćinstvima i pruženim uslugama.


Za ozbiljan seoski turizam Žrnovo, ali i ostala dalmatinska sela, po mišljenju Curača, moraju imati svoju turističku zajednicu koja bi se brinula o uređenju šumskih putova za šetnju, izletištima, i svemu ostalome u unapređenju seoskog turizma. To, kaže Curač, znači da treba obnavljati starinske kuće, ne presvlačiti asfaltom stare seoske pute, popločane ulice i brinuti se o izgledu mjesta, njegovom uređenju.


Seoska domaćinstva, nositelji turizma na selu, trebaju uređivati svoja gazdinstva u prirodnome seljačkome ambijentu ne imitirajući mjesta uz more koja provode drugi vid “kupališnog” turizma. Veliku pozornost, kaže Curač, treba posvetiti divljim deponijima koji narastaju uz ceste. Mještani ne smiju bacati stare špahere, frižidere, i ostale kućanske aparate pod put, uključujući i stare automobile olupine. Potrebno je obilježiti sve šumske putove i staze te napraviti njihovu posebnu kartu kao što su to učinili i drugi hrvatski otoci. Uz Žrnovo i selo Pražnice na Braču, Curač šetački turizam namjerava širiti i na ostala sela poput Lastova, Visa ali i na Velebitu, Nacionalnome parku Paklenica. Po njemu riječ je o novom vidu turizma koji u očuvanim otočkim i ostalim dalmatinskim selima ima veliku budućnost.


Tekst i snimka: Ž. Petković


Žrnovo turistička meka otoka Korčule


ŽRNOVO – I ove je turističke sezone Dubrovnik plus, pariška tvrtka vlasnika Anta Curača, specijalizirana za putovanja i odmor u Hrvatskoj, ranije svrstana među prvih deset francuskih tvrtki po porastu prometa u odnosnu na prethodnu godinu, ostvarila dobar poslovni rezultat u Hrvatskoj. Prema riječima Curača, njegova je tvrtka u sezoni 2004 plasirala hrvatskim poduzećima 4 milijuna eura turističkih usluga. Naime, u ovoj sezoni Curač je u Dalmaciji doveo 10 tisuća francuskih turista, od čega 9 tisuća klasičnih gostiju i tisuću šetača, zaljubljenika prirode koji svoj odmor na moru vole zamijeniti prirodnim ambijentom otočkoga sela.


Preferiramo dovoditi turiste u sela, koja se nalaze u unutrašnjosti otoka. Riječ je o turistima zaljubljenicima u prirodu, seoski ambijent, koji vole doživjeti dalmatinsko selo u punom smislu riječi: od boravka, šetnji, domaćih delicija, običaja itd.– kaže Curač.


Ovaj pionir šetačkoga turizma na dalmatinskim otocima ističe da već tri godine uzastopce dovodi Francuze u otočka sela. Po njemu, ona su sa svojim prepoznatljivim ambijentom bogom dana za boravak turista šetača, ili za razvoj novog vida turizma kojeg namjerava razvijati i unapređivati. Rodom iz Žrnova Curač je programom šetačkoga turizma svoje rodno mjesto pretvorio u turističku meku. Naime, u «kontinentalnome» Žrnovu, u protekloj sezoni boravila su 473 gosta iz Francuske. Oni su ostvarili 3154 noćenja. Svi su gosti bili zadovoljnu boravkom u seoskim domaćinstvima i pruženim uslugama.


Za ozbiljan seoski turizam Žrnovo, ali i ostala dalmatinska sela, po mišljenju Curača, moraju imati svoju turističku zajednicu koja bi se brinula o uređenju šumskih putova za šetnju, izletištima, i svemu ostalome u unapređenju seoskog turizma. To, kaže Curač, znači da treba obnavljati starinske kuće, ne presvlačiti asfaltom stare seoske pute, popločane ulice i brinuti se o izgledu mjesta, njegovom uređenju.


Seoska domaćinstva, nositelji turizma na selu, trebaju uređivati svoja gazdinstva u prirodnome seljačkome ambijentu ne imitirajući mjesta uz more koja provode drugi vid “kupališnog” turizma. Veliku pozornost, kaže Curač, treba posvetiti divljim deponijima koji narastaju uz ceste. Mještani ne smiju bacati stare špahere, frižidere, i ostale kućanske aparate pod put, uključujući i stare automobile olupine. Potrebno je obilježiti sve šumske putove i staze te napraviti njihovu posebnu kartu kao što su to učinili i drugi hrvatski otoci. Uz Žrnovo i selo Pražnice na Braču, Curač šetački turizam namjerava širiti i na ostala sela poput Lastova, Visa ali i na Velebitu, Nacionalnome parku Paklenica. Po njemu riječ je o novom vidu turizma koji u očuvanim otočkim i ostalim dalmatinskim selima ima veliku budućnost.


Tekst i snimka: Ž. Petković

Pošalji dalje: