140 godina Hrvatskog zadrugarstva








140 godina Hrvatskog zadrugarstva


KORČULA – U organizaciji Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza, Zadružnog saveza Dalmacije i pod pokroviteljstvom Županije Dubrovačko neretvanske i Grada Korčule, u ponedjeljak je proslavljena 140-ta obljetnica osnivanja hrvatskog poljoprivrednog zadrugarstva i početka rada prve dalmatinske zadruge.


Naime, kako je, obraćajući se hrvatskim zadrugarima, u kavani hotela Korčule, kazao Joško Niskota, predsjednik zadružnog saveza Dalmacije, 1. prosinca daleke 1864 godine započela je s radom prva dalmatinska zadruga Blagajna uzajamne veresije, u narodu zvana Kaša muta, osnovana u gradu Korčuli 5. lipnja iste godine.


Ona je, dodao je Niskota, pozdravljajući okupljene hrvatske zadrugare, svojim radom i poslovanjem, dugi niz godina, osvjetljavala pute svekolikom hrvatskome zadrugarstvu, posebice poljoprivrednom gospodarstvu. U uvodnoj riječi sve je nazočne pozdravio Božidar Bratulić, predsjednik uprave Hrvatskog saveza zadruga, istaknuvši kako je riječ o velikom jubileju hrvatskog zadrugarstva kojeg i u budućnosti treba razvijati i njegovati. Nakon što su okupljene zadrugare pozdravili Ivo Grković, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Županijska komora Dubrovnik i dožupan Dubrovačko neretvanske županije Vedran Leleković, o djelovanju prve dalmatinske zadruge govorio je Željko Mataga.


Naglasio je da je korčulanska Blagajna uzajamne veresije bila utemeljena gotovo 10 godina prije nego je Austro-Ugarska Monarhija 1873 godine donijela Zakon o gospodarskim zadrugama koji je smjerao poticanju gospodarstva i obrta. Zašto se taj događaj zbio baš na Korčuli, teško je odgonetnuti, kazao je Mataga, istaknuvši da je tome vrlo vjerojatni razlog grčevita borba otočanina za goli opstanak. – U toj vječitoj borbi i nadahnuću stari su Korčulani u zajedništvu, međusobnom pomaganju, solidarnosti, poštovanju i međusobnom uvažavanju krčili putove opstanka i napretka – dodao je na kraju Mataga, osvrnuvši se na sadašnje stanje hrvatskog zadrugarstva, i izloživši svoju viziju njegova razvoja.


Hrvatski su zadrugari na svečanom skupu predstavili novu knjigu “Dalmatinski zadružni prvijenci” i najmlađu zadruga Dubrovačko neretvanske županije, poljoprivredno obrtničku zadrugu Rogač Pelješac Korčula Lastovo čiji je upravitelj Baldo Pavlina istaknuo da je riječ samo o nastavku tradicije u novim okolnostima i novoj formi. Nakon izlaganja i dodjele prigodnih nagrada hrvatskim zadrugarima, predsjednik Hrvatskog saveza zadruga Božo Bartulić, u atriju Gradske vijećnice, pred spomen pločom prve hrvatske zadruge, položio je lovorov vijenac.


Hrvatske je zadrugare pozdravio gradonačelnik Mirko Duhović priredivši im u ime domaćina prigodan koktel.


Tekst i snimka: Ž. Petković








140 godina Hrvatskog zadrugarstva


KORČULA – U organizaciji Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza, Zadružnog saveza Dalmacije i pod pokroviteljstvom Županije Dubrovačko neretvanske i Grada Korčule, u ponedjeljak je proslavljena 140-ta obljetnica osnivanja hrvatskog poljoprivrednog zadrugarstva i početka rada prve dalmatinske zadruge.


Naime, kako je, obraćajući se hrvatskim zadrugarima, u kavani hotela Korčule, kazao Joško Niskota, predsjednik zadružnog saveza Dalmacije, 1. prosinca daleke 1864 godine započela je s radom prva dalmatinska zadruga Blagajna uzajamne veresije, u narodu zvana Kaša muta, osnovana u gradu Korčuli 5. lipnja iste godine.


Ona je, dodao je Niskota, pozdravljajući okupljene hrvatske zadrugare, svojim radom i poslovanjem, dugi niz godina, osvjetljavala pute svekolikom hrvatskome zadrugarstvu, posebice poljoprivrednom gospodarstvu. U uvodnoj riječi sve je nazočne pozdravio Božidar Bratulić, predsjednik uprave Hrvatskog saveza zadruga, istaknuvši kako je riječ o velikom jubileju hrvatskog zadrugarstva kojeg i u budućnosti treba razvijati i njegovati. Nakon što su okupljene zadrugare pozdravili Ivo Grković, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Županijska komora Dubrovnik i dožupan Dubrovačko neretvanske županije Vedran Leleković, o djelovanju prve dalmatinske zadruge govorio je Željko Mataga.


Naglasio je da je korčulanska Blagajna uzajamne veresije bila utemeljena gotovo 10 godina prije nego je Austro-Ugarska Monarhija 1873 godine donijela Zakon o gospodarskim zadrugama koji je smjerao poticanju gospodarstva i obrta. Zašto se taj događaj zbio baš na Korčuli, teško je odgonetnuti, kazao je Mataga, istaknuvši da je tome vrlo vjerojatni razlog grčevita borba otočanina za goli opstanak. – U toj vječitoj borbi i nadahnuću stari su Korčulani u zajedništvu, međusobnom pomaganju, solidarnosti, poštovanju i međusobnom uvažavanju krčili putove opstanka i napretka – dodao je na kraju Mataga, osvrnuvši se na sadašnje stanje hrvatskog zadrugarstva, i izloživši svoju viziju njegova razvoja.


Hrvatski su zadrugari na svečanom skupu predstavili novu knjigu “Dalmatinski zadružni prvijenci” i najmlađu zadruga Dubrovačko neretvanske županije, poljoprivredno obrtničku zadrugu Rogač Pelješac Korčula Lastovo čiji je upravitelj Baldo Pavlina istaknuo da je riječ samo o nastavku tradicije u novim okolnostima i novoj formi. Nakon izlaganja i dodjele prigodnih nagrada hrvatskim zadrugarima, predsjednik Hrvatskog saveza zadruga Božo Bartulić, u atriju Gradske vijećnice, pred spomen pločom prve hrvatske zadruge, položio je lovorov vijenac.


Hrvatske je zadrugare pozdravio gradonačelnik Mirko Duhović priredivši im u ime domaćina prigodan koktel.


Tekst i snimka: Ž. Petković

Pošalji dalje: