Bogata korčulanska “Banka siromaha”


Klikni za veću sliku !!!Bogata korčulanska “Banka siromaha”


KORČULA – Nedavna proslava 140. obljetnice poljoprivrednog zadrugarstva u Hrvatskoj obilježena u Korčuli vezana je za početak rada prve zadruge u Dalmaciji, Blagajne uzajamne veresije, utemeljene 5.lipnja davne 1864. godine u Korčuli.


Prema riječima mr. Pavla Bakarića, dugogodišnjeg direktora Stanice za južne kulture u Dubrovniku, koji je istražio djelovanje najstarije dalmatinske zadruge, ona je bila utemeljena gotovo 10 godina prije nego je Austro-Ugarska Monarhija 1873. godine donijela Zakon o gospodarskim zadrugama. Zadruga je bila temeljena na uzajamnosti i samopomoći prema modelu kreditne ustanove. Iz prikupljenih novčanih sredstava ustanovljen je Fond pomoći ili Kreditni fond za dodjelu kredita uz 6 posto kamate, te Rezervni fond. Dodjeljivanje zajmova Statutom je pak detaljno razloženo, pa se prvi zajam dobivao sukladno uloženim sredstima, a novi kredit nakon vraćenog, čiju je visinu određivao Upravni odbor.


Pavle BakarićPrema riječima Bakarića, zadruga je radi sigurnosti vraćanja kredita tražila da se potpiše mjenica, a gdje nije bilo dodatne sigurnosti, tražio se zalog u pokretninama, najmanje tri puta vrjednijim od zajma. Vrhovni je organ zadruge bila Skupština koju su činili svi njeni članovi, a Upravni je odbor s devet članova bio izvršni organ skupštine. Na dan osnivanja, prema Bakarićevim istraživanjima, Zadruga je brojila 90 članova, trideset godina poslije 700 članova, a 1909. godine, nakon 45 godina djelovanja, 1620 članova.


Svoje je djelovanje proširila ne samo po otoku, već i Pelješcu, i Neretve, pa nije slučajno nazvana “Bankom siromaha”. Poslovala je dobro sve do I. svjetskog rata, a prvi nastaju pri mijenjanju austrougarskih kruna u srpske dinare uz nemoguć omjer 20:1. Blagajna je tada teško oštećena, a rastao je i politički pritisak iz Beograda da Jadranska banka postane jedina i glavna banka nove države.


Iako je Okružni sud u Dubrovniku nakon 10 godina sudskog spora s Jadranskom bankom presudio u korist Blagajne, banka se više nikada nije oporavila. Točno vrijeme prestanka djelovanja nije poznato i vjeruje se, kaže, na kraju mr. Bakarić, da je to bilo 1939. godine, nakon 75 godina rada.


Tekst i snimka: Ž. Petković


Klikni za veću sliku !!!Bogata korčulanska “Banka siromaha”


KORČULA – Nedavna proslava 140. obljetnice poljoprivrednog zadrugarstva u Hrvatskoj obilježena u Korčuli vezana je za početak rada prve zadruge u Dalmaciji, Blagajne uzajamne veresije, utemeljene 5.lipnja davne 1864. godine u Korčuli.


Prema riječima mr. Pavla Bakarića, dugogodišnjeg direktora Stanice za južne kulture u Dubrovniku, koji je istražio djelovanje najstarije dalmatinske zadruge, ona je bila utemeljena gotovo 10 godina prije nego je Austro-Ugarska Monarhija 1873. godine donijela Zakon o gospodarskim zadrugama. Zadruga je bila temeljena na uzajamnosti i samopomoći prema modelu kreditne ustanove. Iz prikupljenih novčanih sredstava ustanovljen je Fond pomoći ili Kreditni fond za dodjelu kredita uz 6 posto kamate, te Rezervni fond. Dodjeljivanje zajmova Statutom je pak detaljno razloženo, pa se prvi zajam dobivao sukladno uloženim sredstima, a novi kredit nakon vraćenog, čiju je visinu određivao Upravni odbor.


Pavle BakarićPrema riječima Bakarića, zadruga je radi sigurnosti vraćanja kredita tražila da se potpiše mjenica, a gdje nije bilo dodatne sigurnosti, tražio se zalog u pokretninama, najmanje tri puta vrjednijim od zajma. Vrhovni je organ zadruge bila Skupština koju su činili svi njeni članovi, a Upravni je odbor s devet članova bio izvršni organ skupštine. Na dan osnivanja, prema Bakarićevim istraživanjima, Zadruga je brojila 90 članova, trideset godina poslije 700 članova, a 1909. godine, nakon 45 godina djelovanja, 1620 članova.


Svoje je djelovanje proširila ne samo po otoku, već i Pelješcu, i Neretve, pa nije slučajno nazvana “Bankom siromaha”. Poslovala je dobro sve do I. svjetskog rata, a prvi nastaju pri mijenjanju austrougarskih kruna u srpske dinare uz nemoguć omjer 20:1. Blagajna je tada teško oštećena, a rastao je i politički pritisak iz Beograda da Jadranska banka postane jedina i glavna banka nove države.


Iako je Okružni sud u Dubrovniku nakon 10 godina sudskog spora s Jadranskom bankom presudio u korist Blagajne, banka se više nikada nije oporavila. Točno vrijeme prestanka djelovanja nije poznato i vjeruje se, kaže, na kraju mr. Bakarić, da je to bilo 1939. godine, nakon 75 godina rada.


Tekst i snimka: Ž. Petković

Pošalji dalje: