Sa sjednice Gradskog vijeća


Sa sjednice Gradskog vijeća


KORČULA – Gradsko je vijeće jednoglasno odbacilo novu vladinu Uredbu o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja koja u osnovi zabranjuje gradnju objekata 70 metara udaljenima od mora na neizgrađenome građevinskome području van naselja. Naime, prema mišljenju poglavara i svih vijećnika Grada, ta je restriktivna vladina odluka, donesena s namjerom sprječavanja divlje gradnje, betonizacije obale i preprodaje nekretnina na njoj, najviše pogodila same otočane. Ona će u narednim godinama, prema mišljenju korčulanskih vijećnika, blokirati urbanistički razvoj njihove sredine pa tako i kvalitetu življenja na otoku, gdje je život ionako mnogo skuplji i teži.


Iako su vijećnici uz pomoć gosta, prostornog planera prof. Olega Grgurevića sa Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, dogovorili usklađenje jednog dijela gradske prostorne dokumentacije sa Županijskim prostornim planom, novu su Uredbu potpuno odbacili, zaključivši da je ona za otoke štetna i dovodi otočane u neravnopravan položaj s ostalim građanima R. H.


Prema jednoglasnim zaključcima vijeća, Grad će pokrenuti inicijativu za izmjenu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju iz 2004 godine i Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja. Također će inicirati da ostali gradovi i općine na otocima pokrenu sličnu inicijativu koja, prema zaključcima vijeća, ugrožava daljnji razvoj hrvatskih otoka i života na njima.


Naime, u žustroj su raspravi svi vijećnici jednoglasno ustvrdili da novi Zakoni i uredba blokiraju razvoj otoka i vračaju njihov razvoj na desetke godina unatrag. Pa i da Grad, kako je istaknuto, u četiri naredne godine uskladi svoju prostornu dokumentaciju sa novim Zakonom i Uredbom i potroši 4 milijuna kuna, koliko mu otprilike treba za taj posao, ni pored toga na neizgrađenom građevinskom području ne bi se mogle izdavati građevne dozvole i graditi nove kuće i ostale građevine.


Kako je kazao vijećnik Jakov Belić, na preko 90 posto tih područja nema riješenog kanalizacijskog sustava, po novoj uredbu glavnog uvjeta za novu gradnju. Stoga je otočanima, složili su se s urbanistom i djelatnikom državne uprave Belićem svi vijećnici, neprihvatljivo da se postojeća naselja uz more, u čiji je razvoj desetljećima ulagalo, ne mogu dalje širiti i razvijati, jer nemaju riješeno pitanje odvodnje i kanalizacije.


Naime, kako se dalje u raspravi čulo, takve restrikcije otoci ne pamte, a otočkog će čovjeka stajati glave jer sada Korčulanin ne može više ustrojiti kamenolom kraj mora, podignuti novo poljoprivredno gospodarstvo, organizirati seoski turizam, kao ni bilo kakvu drugu gospodarsku djelatnost, pa čak ni novi centralni deponij za smeće za kojima otoci vape. Stoga su vijećnici na kraju jednoglasno zahtijevali da se pokrene pitanje ustavnosti takve Uredbe i zakona koji otočane pretvaraju u građane trećega reda.


Tekst: Ž. Petković


Sa sjednice Gradskog vijeća


KORČULA – Gradsko je vijeće jednoglasno odbacilo novu vladinu Uredbu o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja koja u osnovi zabranjuje gradnju objekata 70 metara udaljenima od mora na neizgrađenome građevinskome području van naselja. Naime, prema mišljenju poglavara i svih vijećnika Grada, ta je restriktivna vladina odluka, donesena s namjerom sprječavanja divlje gradnje, betonizacije obale i preprodaje nekretnina na njoj, najviše pogodila same otočane. Ona će u narednim godinama, prema mišljenju korčulanskih vijećnika, blokirati urbanistički razvoj njihove sredine pa tako i kvalitetu življenja na otoku, gdje je život ionako mnogo skuplji i teži.


Iako su vijećnici uz pomoć gosta, prostornog planera prof. Olega Grgurevića sa Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, dogovorili usklađenje jednog dijela gradske prostorne dokumentacije sa Županijskim prostornim planom, novu su Uredbu potpuno odbacili, zaključivši da je ona za otoke štetna i dovodi otočane u neravnopravan položaj s ostalim građanima R. H.


Prema jednoglasnim zaključcima vijeća, Grad će pokrenuti inicijativu za izmjenu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju iz 2004 godine i Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja. Također će inicirati da ostali gradovi i općine na otocima pokrenu sličnu inicijativu koja, prema zaključcima vijeća, ugrožava daljnji razvoj hrvatskih otoka i života na njima.


Naime, u žustroj su raspravi svi vijećnici jednoglasno ustvrdili da novi Zakoni i uredba blokiraju razvoj otoka i vračaju njihov razvoj na desetke godina unatrag. Pa i da Grad, kako je istaknuto, u četiri naredne godine uskladi svoju prostornu dokumentaciju sa novim Zakonom i Uredbom i potroši 4 milijuna kuna, koliko mu otprilike treba za taj posao, ni pored toga na neizgrađenom građevinskom području ne bi se mogle izdavati građevne dozvole i graditi nove kuće i ostale građevine.


Kako je kazao vijećnik Jakov Belić, na preko 90 posto tih područja nema riješenog kanalizacijskog sustava, po novoj uredbu glavnog uvjeta za novu gradnju. Stoga je otočanima, složili su se s urbanistom i djelatnikom državne uprave Belićem svi vijećnici, neprihvatljivo da se postojeća naselja uz more, u čiji je razvoj desetljećima ulagalo, ne mogu dalje širiti i razvijati, jer nemaju riješeno pitanje odvodnje i kanalizacije.


Naime, kako se dalje u raspravi čulo, takve restrikcije otoci ne pamte, a otočkog će čovjeka stajati glave jer sada Korčulanin ne može više ustrojiti kamenolom kraj mora, podignuti novo poljoprivredno gospodarstvo, organizirati seoski turizam, kao ni bilo kakvu drugu gospodarsku djelatnost, pa čak ni novi centralni deponij za smeće za kojima otoci vape. Stoga su vijećnici na kraju jednoglasno zahtijevali da se pokrene pitanje ustavnosti takve Uredbe i zakona koji otočane pretvaraju u građane trećega reda.


Tekst: Ž. Petković

Pošalji dalje: