KORČULA = BISER JADRANA

KORČULA = BISER JADRANA

Nakon izdanja knjiga o Jadranskim biserima (Hvar, Brač, Brijuni i Podmorje) upravo je iz tiska izašla knjiga OTOK KORČULA koju je izdao Magazin za more FABRA iz Zagreba. Ovo izdanje Biseri Jadrana – Korčula počelo se pripremati još prošle godine, a prema riječima (putem telefonskog razgovora) Glavnog urednika MARIA BOŠNJAKA spomenuta edicija za kulturu putovanja BISERI JADRANA izlazi četiri puta godišnje i Korčula je prva od tri nove s otocima Rab i Kornati i Zadrom, a slijedi Dubrovnik, Rovinj, Brač i Lošinj.


Iako je knjiga već viđena u korčulanskim trgovinama, promocija ove publikacije će se održati u Korčuli i Veloj luci odmah nakon uskršnjih blagdana.


Na 226 stranica objavljeni su pisani radovi uglednih poznavatelja korčulanske povijesti i sadašnjosti kao: akademik, redovni profesor povijesti i umjetnosti IGOR FISKOVIĆ (Od Korkyre do Korčule), dr. povijesti umjetnosti ALENA FAZINIĆ (o Korčulanskim bratovštinama Veliki Dani Velikog Tjedna), istraživač Vele spilje i korčulanske prapovijesti arheolog DINKO RADIĆ piše o Lovcima i ribarima iz Vele spilje, i o Galeriji Prihonja.


O zavičaju Ljepokose Nimfe Korkyre piše arheolog i pjesnik Nikša Petrić, dok grad Korčulu, povjesničar umjetnosti, pročelnik konzervatorskog zavoda Ministarstva kulture RH u Splitu JOŠKO BELAMARIĆ svojim napisom zove Grad od Iskona.


O karakteru korčulanskih ulica piše direktor Turističkog ureda prof. STANKA KRALJEVIĆ (U znaku riblje kosti).


Mr. etnologije IVA NIEMČIĆ (Ples pod oštricama) piše o mačevalačkim plesovima s otoka Korčule, dok je pod naslovom „Kamen na čekanju„ objavljen tekst sada pokojnog DALIBORA FORETIĆA koji piše da na otočiću Vrniku i susjednim otocima više nema kamenara, a zalihe su preko milijun kubika i moglo bi se eksploatirati još nekoliko tisuća godina, o kamenu mramoru piše dr.sc.prof. VLADIMIR JELASKA (Iz pijeska Palaci), dok o špiljskim organizmima s otoka Korčule piše dipl.ing. ROMAN OZIMEC (Tajne Krških Ljepotica). KIPARI IZ KAMENA tekst IVE ŠIMAT BANOVA profesora na Likovnoj akademiji govori o dva velika umjetnika klesara – kipara Frana Kršinića i Iva Lozice, te o slikaru Stipi Nobilu i Nataši Cetinić.


Magistrica muzeologije ANA BIŠKO (Biseri iz kajuže) piše o Blatu kojega blaćani zovu PUPAK SVITA, a susjed podrijetlom iz Vele Luke dr. humanističkih znanosti FRANKO OREB piše o egzodusu korčulana spominjući i dan 20.travnja 1925. kada je iz luke Prigradice prema Brazilu otputovalo 1.200 mještana Blata i Vele Luke.


Tekst „Malena mjesta otoka mog“ (Smokvica, Čara, Pupnat, Žrnovo, Lumbarda) je vrijedno štivo župnika iz Žrnova don BOŽA BANIČEVIĆA.


Slijede tekstovi: iz Blata prof. Hrvatskog jezika i književnosti JADRANKA ŽUVELA (U 4 dila godišća), a po prvi put piše se o otočiću Badiji, kako o prošlosti tako i o budućnosti jer je Badija od nedavno nakon 50 godina ponovo vraćen franjevcima, pod naslovom „Stari zvuk novih zvona“ MILICA PAVIČIĆ prof. Hrvatskog jezika i književnosti. „Matrikula kao sudbina“ tekst je o mjestu Račišće odakle je svaki muškarac pomorac, i njihovu sudbinu piše glavni urednik magazina More BRASLAV KARLIĆ. Naša poznata glazbenica MERI CETINIĆ u svom prvom pisalačkom debiju pod naslovom „Velu luku, mala…..” piše o zajedničkom životu Blata i Vele luke. Dugogodišnji istraživač zavičajne povijesti i predsjednik Međunarodnog centra „Marko Polo“ dipl. pravnik VLADIMIR DEPOLO (Udri bitku na veselje) piše o svom slavnom pretku Marku Polu. Bez loze (vina) i masline (ulje) otok Korčula je nezamisliv, a o tim vrijednostima pišu dr. znanosti NIKOLA MIROŠEVIĆ (In vino historia), i magistar agronomije PAVLE BAKARIĆ (Živi spomenici opstanka).


Novinar ZLATKO GALL (Kuhinja koja pamti) piše o korčulanskim gastronomskim specijalitetima, a kao Rock enciklopedist nije zaboravio spomenuti da je Korčula „Otok mitskih pjevača“ uz imena Momčila Popadića, Meri Cetinić, Oliver Dragojević, kapa Kumpanji, Gorgonzola, Jasna Zlokić, Dragan Lukić „Luky“ i mnogi drugi rođeni su ili žive na najraspjevanijem otoku, o kojemu DUŠAN KALOGJERA dipl. ekonomist piše o gradnji korčulanskih brodova iz daleke prošlosti pa do sadašnje sudbine brodogradilišta na otoku (Brod i kako ga praviti).


Pri kraju ove zanimljive publikacije više je priloga zabavnog sadržaja: Lumbarajski zet rođeni Zagorac KREŠIMIR SKOZRET piše o životu u Lumbardi pod naslovom „Kad Zagorac Poboduli“,a nalaze se i tekstovi iz likovnosti, crkvama i muzejima, galerijama, ljetnim kulturno zabavnim priredbama, liturgijskim događajima, crkvama i muzejima, riznicama i bratovštinama, sportu, turizmu, uz veliku kartu otoka Korčule s najvažnijim institucijama.


Tekst i snimka: NIKOLA PERIĆ

KORČULA = BISER JADRANA

Nakon izdanja knjiga o Jadranskim biserima (Hvar, Brač, Brijuni i Podmorje) upravo je iz tiska izašla knjiga OTOK KORČULA koju je izdao Magazin za more FABRA iz Zagreba. Ovo izdanje Biseri Jadrana – Korčula počelo se pripremati još prošle godine, a prema riječima (putem telefonskog razgovora) Glavnog urednika MARIA BOŠNJAKA spomenuta edicija za kulturu putovanja BISERI JADRANA izlazi četiri puta godišnje i Korčula je prva od tri nove s otocima Rab i Kornati i Zadrom, a slijedi Dubrovnik, Rovinj, Brač i Lošinj.


Iako je knjiga već viđena u korčulanskim trgovinama, promocija ove publikacije će se održati u Korčuli i Veloj luci odmah nakon uskršnjih blagdana.


Na 226 stranica objavljeni su pisani radovi uglednih poznavatelja korčulanske povijesti i sadašnjosti kao: akademik, redovni profesor povijesti i umjetnosti IGOR FISKOVIĆ (Od Korkyre do Korčule), dr. povijesti umjetnosti ALENA FAZINIĆ (o Korčulanskim bratovštinama Veliki Dani Velikog Tjedna), istraživač Vele spilje i korčulanske prapovijesti arheolog DINKO RADIĆ piše o Lovcima i ribarima iz Vele spilje, i o Galeriji Prihonja.


O zavičaju Ljepokose Nimfe Korkyre piše arheolog i pjesnik Nikša Petrić, dok grad Korčulu, povjesničar umjetnosti, pročelnik konzervatorskog zavoda Ministarstva kulture RH u Splitu JOŠKO BELAMARIĆ svojim napisom zove Grad od Iskona.


O karakteru korčulanskih ulica piše direktor Turističkog ureda prof. STANKA KRALJEVIĆ (U znaku riblje kosti).


Mr. etnologije IVA NIEMČIĆ (Ples pod oštricama) piše o mačevalačkim plesovima s otoka Korčule, dok je pod naslovom „Kamen na čekanju„ objavljen tekst sada pokojnog DALIBORA FORETIĆA koji piše da na otočiću Vrniku i susjednim otocima više nema kamenara, a zalihe su preko milijun kubika i moglo bi se eksploatirati još nekoliko tisuća godina, o kamenu mramoru piše dr.sc.prof. VLADIMIR JELASKA (Iz pijeska Palaci), dok o špiljskim organizmima s otoka Korčule piše dipl.ing. ROMAN OZIMEC (Tajne Krških Ljepotica). KIPARI IZ KAMENA tekst IVE ŠIMAT BANOVA profesora na Likovnoj akademiji govori o dva velika umjetnika klesara – kipara Frana Kršinića i Iva Lozice, te o slikaru Stipi Nobilu i Nataši Cetinić.


Magistrica muzeologije ANA BIŠKO (Biseri iz kajuže) piše o Blatu kojega blaćani zovu PUPAK SVITA, a susjed podrijetlom iz Vele Luke dr. humanističkih znanosti FRANKO OREB piše o egzodusu korčulana spominjući i dan 20.travnja 1925. kada je iz luke Prigradice prema Brazilu otputovalo 1.200 mještana Blata i Vele Luke.


Tekst „Malena mjesta otoka mog“ (Smokvica, Čara, Pupnat, Žrnovo, Lumbarda) je vrijedno štivo župnika iz Žrnova don BOŽA BANIČEVIĆA.


Slijede tekstovi: iz Blata prof. Hrvatskog jezika i književnosti JADRANKA ŽUVELA (U 4 dila godišća), a po prvi put piše se o otočiću Badiji, kako o prošlosti tako i o budućnosti jer je Badija od nedavno nakon 50 godina ponovo vraćen franjevcima, pod naslovom „Stari zvuk novih zvona“ MILICA PAVIČIĆ prof. Hrvatskog jezika i književnosti. „Matrikula kao sudbina“ tekst je o mjestu Račišće odakle je svaki muškarac pomorac, i njihovu sudbinu piše glavni urednik magazina More BRASLAV KARLIĆ. Naša poznata glazbenica MERI CETINIĆ u svom prvom pisalačkom debiju pod naslovom „Velu luku, mala…..” piše o zajedničkom životu Blata i Vele luke. Dugogodišnji istraživač zavičajne povijesti i predsjednik Međunarodnog centra „Marko Polo“ dipl. pravnik VLADIMIR DEPOLO (Udri bitku na veselje) piše o svom slavnom pretku Marku Polu. Bez loze (vina) i masline (ulje) otok Korčula je nezamisliv, a o tim vrijednostima pišu dr. znanosti NIKOLA MIROŠEVIĆ (In vino historia), i magistar agronomije PAVLE BAKARIĆ (Živi spomenici opstanka).


Novinar ZLATKO GALL (Kuhinja koja pamti) piše o korčulanskim gastronomskim specijalitetima, a kao Rock enciklopedist nije zaboravio spomenuti da je Korčula „Otok mitskih pjevača“ uz imena Momčila Popadića, Meri Cetinić, Oliver Dragojević, kapa Kumpanji, Gorgonzola, Jasna Zlokić, Dragan Lukić „Luky“ i mnogi drugi rođeni su ili žive na najraspjevanijem otoku, o kojemu DUŠAN KALOGJERA dipl. ekonomist piše o gradnji korčulanskih brodova iz daleke prošlosti pa do sadašnje sudbine brodogradilišta na otoku (Brod i kako ga praviti).


Pri kraju ove zanimljive publikacije više je priloga zabavnog sadržaja: Lumbarajski zet rođeni Zagorac KREŠIMIR SKOZRET piše o životu u Lumbardi pod naslovom „Kad Zagorac Poboduli“,a nalaze se i tekstovi iz likovnosti, crkvama i muzejima, galerijama, ljetnim kulturno zabavnim priredbama, liturgijskim događajima, crkvama i muzejima, riznicama i bratovštinama, sportu, turizmu, uz veliku kartu otoka Korčule s najvažnijim institucijama.


Tekst i snimka: NIKOLA PERIĆ

Pošalji dalje: