Krk više nije najveći hrvatski i jadranski otok, n

CresKrk više nije najveći hrvatski i jadranski otok, najveći je Cres! 

Naša svakodnevica vjerojatno se neće promijeniti. Jadransko će more valjda ostati slano i mokro, a ljetovanja će i dalje biti vruća i sparna. Pa ipak, budući da su nas desetljećima učili, generacijama gotovo isprali mozak “svetom zemljopisnom istinom” da je Krk naš najveći otok, mnogi će čitatelj vjerojatno ostati zbunjen kad shvati da smo svi zajedno dosad živjeli u neznanju. Atlasi će se stoga sigurno promijeniti jer najveći hrvatski otok nije Krk.


Otok Cres koji mu je desetljećima puhao za vratom, sad ga je prestigao i preuzeo mu titulu “najvećeg hrvatskoga otoka”, pruživši tako Crešanima, ni krivima ni dužnima, razlog za ponos, a Krčanima, ni krivima ni dužnima, razlog za tugu.


Ovo “revolucionarno” topografsko otkriće temelji se na vrlo ambicioznom znanstvenom radu skupine stručnjaka, među kojima su najveći dio posla obavile Tea Duplančić Leder (voditeljica projekta) i Mendi Čala iz Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu, te Tin Ujević iz “Infokarte”. Podatak o novim veličinama Krka odnosno Cresa, doslovce je “isplivao” iz rada “Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25000” čiji je cilj sustavna analiza cjelokupnog našeg otočja.


Kako je za Vjesnik kazala voditeljica projekta Tea Duplančić Leder, svi podaci o veličinama jadranskih otoka prilično su stari, potječu još s početka 20. stoljeća. Točnije, iz 1911. kada je stanoviti A. Sobieczky, mornarički časnik ondašnje Austrougarske monarhije, izračunao površinu svih otoka. Prefiksom “naj” otad se dičio Krk, a Cres ga je pratio u stopu. Njegovi su se podaci bazirali na hidrografskom istraživanju provedenom još davnije 1873. godine!


Sličnoga se posla 1951. hvata i Ivo Rubić, ali on mjeri samo velike otoke i to po nedostatno preciznom mjerilu pa Krk ostaje najvećim otokom. Sve do ovih dana.


“Kako vidite, nitko sustavno nije obradio hrvatsko otočno područje. Mi smo prvi koji smo to učinili na dosad najpreciznijem mjerilu 1:25000. Njega u pravilu koristi samo vojska, a desetak je i više puta veće od mjerila što su ih koristili drugi”.


Otok Cres, dakle, ima površinu 405,70 četvornih kilometara (točnije 405,705.293 četvornih metara), a Krk 405,22 (405,218.994 četvornih metara). Razlika je uistinu minimalna – jedva pola četvornog kilometra.


Treći je i dalje Brač (395,438.030 “kvadrata”), a slijede bez promjena Hvar, Pag, Korčula, Dugi Lošinj, Mljet i Vis te Rab kao deseti otočni div. Zanimljivo, najdulju obalnu crtu ima otok Pag (302,47 km), po veličini tek peti otok


Promjena na ljestvici najvećih otoka iznenadit će mnoge, ali ne i Ivana Krivičića iz Geodetskog zavoda u Rijeci, kao ni djelatnike Zavoda za kartografiju Geodetskog fakulteta u Zagrebu. Oni su, neovisno jedni o drugima, još 1993. upozorili na netočna mjerenja površina tih otoka, a čak su iznijeli i hipotezu da su Krk i Cres kao dva susjeda – posve jednakih površina. To bi uistinu bio svjetski raritet.


Tekst: Antun Krešimir Buterin (Vjesnik)

CresKrk više nije najveći hrvatski i jadranski otok, najveći je Cres! 

Naša svakodnevica vjerojatno se neće promijeniti. Jadransko će more valjda ostati slano i mokro, a ljetovanja će i dalje biti vruća i sparna. Pa ipak, budući da su nas desetljećima učili, generacijama gotovo isprali mozak “svetom zemljopisnom istinom” da je Krk naš najveći otok, mnogi će čitatelj vjerojatno ostati zbunjen kad shvati da smo svi zajedno dosad živjeli u neznanju. Atlasi će se stoga sigurno promijeniti jer najveći hrvatski otok nije Krk.


Otok Cres koji mu je desetljećima puhao za vratom, sad ga je prestigao i preuzeo mu titulu “najvećeg hrvatskoga otoka”, pruživši tako Crešanima, ni krivima ni dužnima, razlog za ponos, a Krčanima, ni krivima ni dužnima, razlog za tugu.


Ovo “revolucionarno” topografsko otkriće temelji se na vrlo ambicioznom znanstvenom radu skupine stručnjaka, među kojima su najveći dio posla obavile Tea Duplančić Leder (voditeljica projekta) i Mendi Čala iz Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu, te Tin Ujević iz “Infokarte”. Podatak o novim veličinama Krka odnosno Cresa, doslovce je “isplivao” iz rada “Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25000” čiji je cilj sustavna analiza cjelokupnog našeg otočja.


Kako je za Vjesnik kazala voditeljica projekta Tea Duplančić Leder, svi podaci o veličinama jadranskih otoka prilično su stari, potječu još s početka 20. stoljeća. Točnije, iz 1911. kada je stanoviti A. Sobieczky, mornarički časnik ondašnje Austrougarske monarhije, izračunao površinu svih otoka. Prefiksom “naj” otad se dičio Krk, a Cres ga je pratio u stopu. Njegovi su se podaci bazirali na hidrografskom istraživanju provedenom još davnije 1873. godine!


Sličnoga se posla 1951. hvata i Ivo Rubić, ali on mjeri samo velike otoke i to po nedostatno preciznom mjerilu pa Krk ostaje najvećim otokom. Sve do ovih dana.


“Kako vidite, nitko sustavno nije obradio hrvatsko otočno područje. Mi smo prvi koji smo to učinili na dosad najpreciznijem mjerilu 1:25000. Njega u pravilu koristi samo vojska, a desetak je i više puta veće od mjerila što su ih koristili drugi”.


Otok Cres, dakle, ima površinu 405,70 četvornih kilometara (točnije 405,705.293 četvornih metara), a Krk 405,22 (405,218.994 četvornih metara). Razlika je uistinu minimalna – jedva pola četvornog kilometra.


Treći je i dalje Brač (395,438.030 “kvadrata”), a slijede bez promjena Hvar, Pag, Korčula, Dugi Lošinj, Mljet i Vis te Rab kao deseti otočni div. Zanimljivo, najdulju obalnu crtu ima otok Pag (302,47 km), po veličini tek peti otok


Promjena na ljestvici najvećih otoka iznenadit će mnoge, ali ne i Ivana Krivičića iz Geodetskog zavoda u Rijeci, kao ni djelatnike Zavoda za kartografiju Geodetskog fakulteta u Zagrebu. Oni su, neovisno jedni o drugima, još 1993. upozorili na netočna mjerenja površina tih otoka, a čak su iznijeli i hipotezu da su Krk i Cres kao dva susjeda – posve jednakih površina. To bi uistinu bio svjetski raritet.


Tekst: Antun Krešimir Buterin (Vjesnik)

Pošalji dalje: