Čelnici Grada Korčule ugostili iseljenike

Čelnici Grada Korčule ugostili iseljenike


KORČULA – Sinoć je u gradskoj vijećnici u Korčuli održan prijam predsjednika Gradskog vijeća Korčule FRANA SKOKANDIĆA i gradonačelnika MIRKA DUHOVIĆA sa suradnicima koji su priredili gostoprimstvo iseljenicima Korčule. Pozivu se je odazvalo njih 20 najviše iz Australije i Južne Amerike, Njemačke, Italije.


Na početku međusobnih razgovora gradonačelnik je upoznao iseljenike s prednostima i nedostatcima života u Gradu Korčuli i susjednim općinama na otoku.


Čula se je i ona sudbonosna povijesna izreka DA JE OTOK IMAO TIMUN (kormilo) OTPLOVIO BI I ON. To su riječi izgovorene u doba kad je samo u jedan dan 21. travnja 1925 godine 1500 mještana Blata otišlo s Korčule u svijet jer su ih potjerale teške ekonomske prilike.


Osamostaljenjem Hrvatske došlo je doba da se ljudi vraćaju na Korčulu u znaku povratka negoli nostalgije jer imaju mogućnosti ostati, raditi i održavati zemlju svojih djedova, što je masovnije primjetno zadnjih godina kad se sade i obnavljaju vinogradi, konobe i podrumi, beru se masline i grožđe tako da je Korčula već potvrdila svoju kvalitetu u vrhunskim vinima i ulju.


Korčula je danas najnaseljeniji hrvatski otok koji privlači svojim posebnostima i veliki broj turista čime je turizam postao glavna gospodarska grana, rekao je gradonačelnik. Kako je to ipak bio susret s iseljenicima iz Gradske zajednice Korčule i Mjesnih odbora Čara, Pupnat, Žrnovo, Račišće, Kneža i gradskih kotara Sveti Antun i Stari Grad, više se je govorilo o tim mjestima i mogućnostima povratka. Ovo druženje je organizirao Ivan Farac dugogodišnji iseljenik u Australiji a od nedavno povratnik koji ostaje stalno u Korčuli sa svojih petero djece i suprugom. On je sada i zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Korčule.


Problemi infrastrukture su prisutni rekao je Mirko Duhović, ali se uz pomoć države neki značajniji projekti se i ostvaruju, a najveću su sada u pripremi izmjestiti luku za pristajanje velikih brodova, riješiti problem parkirališta, vodovoda i kanalizacije, širiti mrežu lokalnih i nerazvrstanih cesta da i Vi možete komotnije doći do vaših zemljišta, naglasio je gradonačelnik.


U Sydneyu živi triput više Korčulana i njihovih potomaka nego na otoku. Mnogi su iseljenici svojim primjerom pokazali da je bliskost sa zavičajem predaka čvrsta i kod druge i treće generacije koji govore Hrvatskim jezikom, plešu i pjevaju stare pjesme, igraju vitešku igru, a danas putem Interneta koriste svaki dostupni podatak iz rodnog otoka. Oni su svojim novčanim prilozima puno pomagali u vrijeme i poslije Domovinskog rata.


Mnogi su se iseljenici žalili na sporost rješavanja običnih administrativnih pitanja, a puno su pitali i o mogućnosti kupnje starih i uništenih zgrada, ali su dijelom i dobili odbijenicu, jer po riječima čelnika Grada to su problemi koji tište Korčulu ali neriješeno imovinsko – pravno pitanje usporava tu mogućnost. Iako je gradonačelnik potvrdio mogućnost neke drugačije regulacije tog problema



Bilo je govora i o prodaji HTP “Korčula” gdje su zajedničkim odgovorom i iseljenici i čelnici Grada rekli da je nedopustivo da se objekti HTP prodaju jednom vlasniku, nego bi bilo korisnije i bolje da hotele kupuju pojedinci jer bi tako svojim ulogom svoj hotel doveli u viši nivo ponude .


Uz višesatno druženje spomenuto je da će u buduće ovakvi susreti postati tradicionalni, a Mjesni odbori bi imali i posebnu evidenciju dolaska i boravka iseljenika i povratnika. Susret je završio uz zajedničku pjesmu klape GUC i nazočnih u vijećnici. Tekst i snimka : Nikola PERIĆ


Na snimci : Gradonačelnik Korčule Mirko Duhović izražava dobrodošlicu iseljenicima.
Druga slika : S klapom GUC zapjevali i iseljenici


Tekst i snimke: Nikola Perić

Čelnici Grada Korčule ugostili iseljenike


KORČULA – Sinoć je u gradskoj vijećnici u Korčuli održan prijam predsjednika Gradskog vijeća Korčule FRANA SKOKANDIĆA i gradonačelnika MIRKA DUHOVIĆA sa suradnicima koji su priredili gostoprimstvo iseljenicima Korčule. Pozivu se je odazvalo njih 20 najviše iz Australije i Južne Amerike, Njemačke, Italije.


Na početku međusobnih razgovora gradonačelnik je upoznao iseljenike s prednostima i nedostatcima života u Gradu Korčuli i susjednim općinama na otoku.


Čula se je i ona sudbonosna povijesna izreka DA JE OTOK IMAO TIMUN (kormilo) OTPLOVIO BI I ON. To su riječi izgovorene u doba kad je samo u jedan dan 21. travnja 1925 godine 1500 mještana Blata otišlo s Korčule u svijet jer su ih potjerale teške ekonomske prilike.


Osamostaljenjem Hrvatske došlo je doba da se ljudi vraćaju na Korčulu u znaku povratka negoli nostalgije jer imaju mogućnosti ostati, raditi i održavati zemlju svojih djedova, što je masovnije primjetno zadnjih godina kad se sade i obnavljaju vinogradi, konobe i podrumi, beru se masline i grožđe tako da je Korčula već potvrdila svoju kvalitetu u vrhunskim vinima i ulju.


Korčula je danas najnaseljeniji hrvatski otok koji privlači svojim posebnostima i veliki broj turista čime je turizam postao glavna gospodarska grana, rekao je gradonačelnik. Kako je to ipak bio susret s iseljenicima iz Gradske zajednice Korčule i Mjesnih odbora Čara, Pupnat, Žrnovo, Račišće, Kneža i gradskih kotara Sveti Antun i Stari Grad, više se je govorilo o tim mjestima i mogućnostima povratka. Ovo druženje je organizirao Ivan Farac dugogodišnji iseljenik u Australiji a od nedavno povratnik koji ostaje stalno u Korčuli sa svojih petero djece i suprugom. On je sada i zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Korčule.


Problemi infrastrukture su prisutni rekao je Mirko Duhović, ali se uz pomoć države neki značajniji projekti se i ostvaruju, a najveću su sada u pripremi izmjestiti luku za pristajanje velikih brodova, riješiti problem parkirališta, vodovoda i kanalizacije, širiti mrežu lokalnih i nerazvrstanih cesta da i Vi možete komotnije doći do vaših zemljišta, naglasio je gradonačelnik.


U Sydneyu živi triput više Korčulana i njihovih potomaka nego na otoku. Mnogi su iseljenici svojim primjerom pokazali da je bliskost sa zavičajem predaka čvrsta i kod druge i treće generacije koji govore Hrvatskim jezikom, plešu i pjevaju stare pjesme, igraju vitešku igru, a danas putem Interneta koriste svaki dostupni podatak iz rodnog otoka. Oni su svojim novčanim prilozima puno pomagali u vrijeme i poslije Domovinskog rata.


Mnogi su se iseljenici žalili na sporost rješavanja običnih administrativnih pitanja, a puno su pitali i o mogućnosti kupnje starih i uništenih zgrada, ali su dijelom i dobili odbijenicu, jer po riječima čelnika Grada to su problemi koji tište Korčulu ali neriješeno imovinsko – pravno pitanje usporava tu mogućnost. Iako je gradonačelnik potvrdio mogućnost neke drugačije regulacije tog problema



Bilo je govora i o prodaji HTP “Korčula” gdje su zajedničkim odgovorom i iseljenici i čelnici Grada rekli da je nedopustivo da se objekti HTP prodaju jednom vlasniku, nego bi bilo korisnije i bolje da hotele kupuju pojedinci jer bi tako svojim ulogom svoj hotel doveli u viši nivo ponude .


Uz višesatno druženje spomenuto je da će u buduće ovakvi susreti postati tradicionalni, a Mjesni odbori bi imali i posebnu evidenciju dolaska i boravka iseljenika i povratnika. Susret je završio uz zajedničku pjesmu klape GUC i nazočnih u vijećnici. Tekst i snimka : Nikola PERIĆ


Na snimci : Gradonačelnik Korčule Mirko Duhović izražava dobrodošlicu iseljenicima.
Druga slika : S klapom GUC zapjevali i iseljenici


Tekst i snimke: Nikola Perić

Pošalji dalje: