Komentar povodom budućih radova na autocesti do Pl


Komentar povodom budućih radova na autocesti do Ploča i Dubrovnika i izgradnji mosta Pelješac – Komarno


Korčula 28. 10. 2004.


Tekst koji je aktualan i danas te može poslužiti svim političarima i strankama u promišljanju Korčule sutra, bez obzira što je star preko godinu dana.


Uz nedavno otpočete radove na ispitivanju dna za predstojeću izgradnju mosta Pelješac – Komarno, dio zapadnog dijela poluotoka Pelješca i grad Korčula vjerojatno će biti zatečeni nespremnošću vlastite prometne infrastrukture u prilagodbi na ovu predstojeću i najvažniju jadransku prometnicu.


Dakle treba shvatiti – autocesta Zagreb – Dubrovnik prolazi preko Pelješca i sami intenzitet i prometni pritisak na trajekte u Orebiću i Korčuli više nikada neće biti isti. Bez obzira na volju i spremnost političara u Orebiću koji nemaju čvrstu viziju kako i gdje izmjestiti trajektno pristanište iz samog mjesta, korčulanski bi političari hitno i odmah trebali dati prioritet planu i projektu premještanja terminala sa pozicije Dominča na zapadni dio obale prema naselju Kneže, točnije u predjelu rta Zaglav. Ovogodišnji radovi uz neke ranije popravke na prilaznoj cesti do samog pristaništa na Dominču, pokazali su kratkovidnost i pomanjkanje vizije i promišljanja o realnoj budućnosti Grada i otoka Korčule. Navedeni radovi kozmetičke prirode govore o pukom bacanje prašine u oči biračima pred lokalne izbore u čemu je Gradsko poglavarstvo Korčule pravi majstor. Ozbiljnim promišljanjem uz koordinaciju svih čelnika otočkih općina i Orebića, treba po hitnom postupku napraviti plan paralelnog i usklađenog izmještanja oba preopterećena i premala pristaništa u Orebiću i Dominču.


Kome trebaju i tko se ne prisjeća ovoljetnih gužvi i repova – u Korčuli, rastegnutih do Doma zdravlja i nesnosnih vrućina u Orebiću uz prepirke i nerede kada je i policija smirivala nestrpljive i ljutite putnike.


Danas se brojna mjesta diljem Jadrana žure izmjestiti svoja trajektna pristaništa izvan gradskog središta, kako bi mogli zadovoljiti sve zahtjevnijim standardima uređenja svojih sredina. Najbolji primjeri su Stari grad i Hvar koji su taj važan projekt na vrijeme realizirali, pa se danas ne zamaraju prometnim gužvama poput ovih korčulanskih i peljeških podijeljenih na dvije prometnice u samom središtu grada.


Ne zna se i bolje je ne analizirati koja gužva gradu Korčuli pričinjava veću štetu – ona u središtu grada prilikom dolaska i odlaska trajekta ili ona na Dominču prilikom odlaska trajekta za Orebić, ili Drvenik. Brojni turisti zarobljeni u neprotočnost i nepotrebnu gužvu u tako malim gradovima gube volju i ne šire lijepo mišljenje o takvoj turističkoj destinaciji. Poznato je kako se pri odlasku iz Korčule ljeti treba služiti razrađenom strategijom parkiranja u noći prije odlaska, da bi se moglo stići na trajekt koji često ljeti vozi bez voznog reda.


Čelnici korčulanskih općina bi ovaj problem trebali postaviti na državnu razinu, budući smo svjedoci kako se na ove buduće probleme nikada niti jedna stranka ni pojedinac nisu ozbiljno referirali. Plan je zaista došao ( za neke ) iznenada te na spavanju zatekao ionako nespremne političare opsjednute osobnim problemima i nevažnim projektima u vlastitom dvorištu. Problem će kulminirati završetkom gradnje mosta Pelješac – Komarno, kada će se pojaviti možda previše vozila na Pelješcu odnosno na putu za Korčulu. Opravdana je bojazan kako se u tim projektima zakasnilo desetak i više godina i vrlo su mali izgledi da ove sadašnje garniture političara na lokalnoj razini, radi nadolazećih izbora pokrenu ozbiljnu raspravu i postave problem na realne osnove.


Po završetku autoceste Zagreb – Ploče i dalje prema Dubrovniku stvara se mogućnost brze povezanosti hrvatskog sjevera i juga, što za Grad Korčulu znači kako će dio prijevoza trajektom iz Vela Luke ka Splitu otpasti zbog prevelike cijene i sporosti, te biti preusmjeren na poveznicu preko Korčule i Pelješca do Splita i dalje prema sjeveru. Također će i putnički promet zbog auto ceste, koja će proći preko Pelješca, a čega lokalni političari još nisu svjesni sa zapadnog dijela otoka Korčule, biti preusmjeren na trajekt Korčula – Orebić. Dakle i tu je razlog više očekivanju nesnosnih ljetnih gužvi koje će dodatno uzrokovati autocesta do juga Hrvatske.


Svi planovi i snovi o nekom velikom pristaništu na Dominču trebaju biti odbačeni i čitav problem povezanosti Korčule sa ostalim dijelom Hrvatske treba u suradnji sa Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu riješiti što prije kako bi se grad i otok usklađeno i istovremeno priključio na most Pelješac Komarno i spremno prihvatio sva vozila i turiste koji će preko Pelješkog ipsilona dolaziti na otok Korčulu.


Otok i grad Korčula moraju uspostaviti valjanu infrastrukturu i spremno 2008 godine dočekati novu autocestu i val turista kojima će se tada put iz središta Hrvatske ili Zagreba do Korčule svesti na 5 – 6 sati vožnje. Ako bi pristaništa na Orebiću i Korčuli ostala na istom mjestu, logično je da ne bi mogla odgovoriti velikom prilivu turista na naš otok. Stoga bez obzira na to hoće li Općina Orebić svoje pristanište izmjestiti na prostor Zamošća, Perne ili zapadnije prema Vignju, Korčula mora izgraditi vlastito pristanište za velike i male trajekte u zapadnom dijelu svoje Općine, kako sam naveo na rtu Zaglav. Struka bi dala konačnu riječ uvažavajući i spajanje sjeverne ceste do Blata preko Račišća i Babine kako bi se prekinulo slijepo crijevo u kojem se nalaze ova dva obalna mjesta.


Dakle grad Korčula se zajedno sa svojom okolicom našao u ozbiljnom prometnom škripcu i u dilemi kako riješiti žrnovsku zaobilaznicu, budući planirana ruta agresivno presjeca jedno od najljepših mjesta na otoku i ne uvažava budući razvoj Žrnova u smislu seoskog i ruralnog turizma. Prijedlozi kako bi se nova cesta za Velu Luku uklopila u plan izmještanja oba trajektna pristaništa i možda marine iz Korčule ima opravdanja, budući bi se zaobišlo Žrnovo i prometnica bi prema zapadnom dijelu otoka išla pravcem prema Račišću i potom u visini Rta Zaglav, gdje bi trebalo napraviti novo pristanište za trajekte, skretala na postojeću prema Pupnatu, ovisi gdje bi struka odredila spojnicu.


Ovi planovi bi svojom realizacijom prvenstveno stvorili uvjete za brži gospodarski razvoj korčulanskih okolnih mjesta koja su se do sada oslanjala na radna mjesta u Gradu i rasteretila bi samu gradsku jezgru od nesnosne ljetne gužve dajući hotelima poglavito Bon Repou mogućnost razvoja elitnog turizma. Dakle ne shvati li se kako se korčulanski gradski prometni nered ne može riješiti odvojeno bez uvažavanja ovih planova i nastave li se gužve na prometnicama u Gradu i Dominču Korčula će polako početi gubiti značaj turističkog gospodarskog i kulturnog središta u ovom dijelu županije.


Ovaj tekst ponovno objavljujem kako bi nekim plagijatorima pokazao čija je ideja i rješenje korčulanskog prometnog kaosa.


Narednih dana ću na ovim stranicama objaviti i detaljniji plan i viziju rješenja prometne zavrzlame u Korčuli i okolici, te takav plan staviti na uvid svim građanima, a posebno lokalnim političarima.


Tekst i snimke: Smiljan Strihić


Komentar povodom budućih radova na autocesti do Ploča i Dubrovnika i izgradnji mosta Pelješac – Komarno


Korčula 28. 10. 2004.


Tekst koji je aktualan i danas te može poslužiti svim političarima i strankama u promišljanju Korčule sutra, bez obzira što je star preko godinu dana.


Uz nedavno otpočete radove na ispitivanju dna za predstojeću izgradnju mosta Pelješac – Komarno, dio zapadnog dijela poluotoka Pelješca i grad Korčula vjerojatno će biti zatečeni nespremnošću vlastite prometne infrastrukture u prilagodbi na ovu predstojeću i najvažniju jadransku prometnicu.


Dakle treba shvatiti – autocesta Zagreb – Dubrovnik prolazi preko Pelješca i sami intenzitet i prometni pritisak na trajekte u Orebiću i Korčuli više nikada neće biti isti. Bez obzira na volju i spremnost političara u Orebiću koji nemaju čvrstu viziju kako i gdje izmjestiti trajektno pristanište iz samog mjesta, korčulanski bi političari hitno i odmah trebali dati prioritet planu i projektu premještanja terminala sa pozicije Dominča na zapadni dio obale prema naselju Kneže, točnije u predjelu rta Zaglav. Ovogodišnji radovi uz neke ranije popravke na prilaznoj cesti do samog pristaništa na Dominču, pokazali su kratkovidnost i pomanjkanje vizije i promišljanja o realnoj budućnosti Grada i otoka Korčule. Navedeni radovi kozmetičke prirode govore o pukom bacanje prašine u oči biračima pred lokalne izbore u čemu je Gradsko poglavarstvo Korčule pravi majstor. Ozbiljnim promišljanjem uz koordinaciju svih čelnika otočkih općina i Orebića, treba po hitnom postupku napraviti plan paralelnog i usklađenog izmještanja oba preopterećena i premala pristaništa u Orebiću i Dominču.


Kome trebaju i tko se ne prisjeća ovoljetnih gužvi i repova – u Korčuli, rastegnutih do Doma zdravlja i nesnosnih vrućina u Orebiću uz prepirke i nerede kada je i policija smirivala nestrpljive i ljutite putnike.


Danas se brojna mjesta diljem Jadrana žure izmjestiti svoja trajektna pristaništa izvan gradskog središta, kako bi mogli zadovoljiti sve zahtjevnijim standardima uređenja svojih sredina. Najbolji primjeri su Stari grad i Hvar koji su taj važan projekt na vrijeme realizirali, pa se danas ne zamaraju prometnim gužvama poput ovih korčulanskih i peljeških podijeljenih na dvije prometnice u samom središtu grada.


Ne zna se i bolje je ne analizirati koja gužva gradu Korčuli pričinjava veću štetu – ona u središtu grada prilikom dolaska i odlaska trajekta ili ona na Dominču prilikom odlaska trajekta za Orebić, ili Drvenik. Brojni turisti zarobljeni u neprotočnost i nepotrebnu gužvu u tako malim gradovima gube volju i ne šire lijepo mišljenje o takvoj turističkoj destinaciji. Poznato je kako se pri odlasku iz Korčule ljeti treba služiti razrađenom strategijom parkiranja u noći prije odlaska, da bi se moglo stići na trajekt koji često ljeti vozi bez voznog reda.


Čelnici korčulanskih općina bi ovaj problem trebali postaviti na državnu razinu, budući smo svjedoci kako se na ove buduće probleme nikada niti jedna stranka ni pojedinac nisu ozbiljno referirali. Plan je zaista došao ( za neke ) iznenada te na spavanju zatekao ionako nespremne političare opsjednute osobnim problemima i nevažnim projektima u vlastitom dvorištu. Problem će kulminirati završetkom gradnje mosta Pelješac – Komarno, kada će se pojaviti možda previše vozila na Pelješcu odnosno na putu za Korčulu. Opravdana je bojazan kako se u tim projektima zakasnilo desetak i više godina i vrlo su mali izgledi da ove sadašnje garniture političara na lokalnoj razini, radi nadolazećih izbora pokrenu ozbiljnu raspravu i postave problem na realne osnove.


Po završetku autoceste Zagreb – Ploče i dalje prema Dubrovniku stvara se mogućnost brze povezanosti hrvatskog sjevera i juga, što za Grad Korčulu znači kako će dio prijevoza trajektom iz Vela Luke ka Splitu otpasti zbog prevelike cijene i sporosti, te biti preusmjeren na poveznicu preko Korčule i Pelješca do Splita i dalje prema sjeveru. Također će i putnički promet zbog auto ceste, koja će proći preko Pelješca, a čega lokalni političari još nisu svjesni sa zapadnog dijela otoka Korčule, biti preusmjeren na trajekt Korčula – Orebić. Dakle i tu je razlog više očekivanju nesnosnih ljetnih gužvi koje će dodatno uzrokovati autocesta do juga Hrvatske.


Svi planovi i snovi o nekom velikom pristaništu na Dominču trebaju biti odbačeni i čitav problem povezanosti Korčule sa ostalim dijelom Hrvatske treba u suradnji sa Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu riješiti što prije kako bi se grad i otok usklađeno i istovremeno priključio na most Pelješac Komarno i spremno prihvatio sva vozila i turiste koji će preko Pelješkog ipsilona dolaziti na otok Korčulu.


Otok i grad Korčula moraju uspostaviti valjanu infrastrukturu i spremno 2008 godine dočekati novu autocestu i val turista kojima će se tada put iz središta Hrvatske ili Zagreba do Korčule svesti na 5 – 6 sati vožnje. Ako bi pristaništa na Orebiću i Korčuli ostala na istom mjestu, logično je da ne bi mogla odgovoriti velikom prilivu turista na naš otok. Stoga bez obzira na to hoće li Općina Orebić svoje pristanište izmjestiti na prostor Zamošća, Perne ili zapadnije prema Vignju, Korčula mora izgraditi vlastito pristanište za velike i male trajekte u zapadnom dijelu svoje Općine, kako sam naveo na rtu Zaglav. Struka bi dala konačnu riječ uvažavajući i spajanje sjeverne ceste do Blata preko Račišća i Babine kako bi se prekinulo slijepo crijevo u kojem se nalaze ova dva obalna mjesta.


Dakle grad Korčula se zajedno sa svojom okolicom našao u ozbiljnom prometnom škripcu i u dilemi kako riješiti žrnovsku zaobilaznicu, budući planirana ruta agresivno presjeca jedno od najljepših mjesta na otoku i ne uvažava budući razvoj Žrnova u smislu seoskog i ruralnog turizma. Prijedlozi kako bi se nova cesta za Velu Luku uklopila u plan izmještanja oba trajektna pristaništa i možda marine iz Korčule ima opravdanja, budući bi se zaobišlo Žrnovo i prometnica bi prema zapadnom dijelu otoka išla pravcem prema Račišću i potom u visini Rta Zaglav, gdje bi trebalo napraviti novo pristanište za trajekte, skretala na postojeću prema Pupnatu, ovisi gdje bi struka odredila spojnicu.


Ovi planovi bi svojom realizacijom prvenstveno stvorili uvjete za brži gospodarski razvoj korčulanskih okolnih mjesta koja su se do sada oslanjala na radna mjesta u Gradu i rasteretila bi samu gradsku jezgru od nesnosne ljetne gužve dajući hotelima poglavito Bon Repou mogućnost razvoja elitnog turizma. Dakle ne shvati li se kako se korčulanski gradski prometni nered ne može riješiti odvojeno bez uvažavanja ovih planova i nastave li se gužve na prometnicama u Gradu i Dominču Korčula će polako početi gubiti značaj turističkog gospodarskog i kulturnog središta u ovom dijelu županije.


Ovaj tekst ponovno objavljujem kako bi nekim plagijatorima pokazao čija je ideja i rješenje korčulanskog prometnog kaosa.


Narednih dana ću na ovim stranicama objaviti i detaljniji plan i viziju rješenja prometne zavrzlame u Korčuli i okolici, te takav plan staviti na uvid svim građanima, a posebno lokalnim političarima.


Tekst i snimke: Smiljan Strihić

Pošalji dalje: