Smiljan Strihić – komentar


Smiljan Strihić: Komentar povodom nedavno održanog okruglog stola na temu Korčula sutra



Povodom nedavno održanog okruglog stola na temu Korčula sutra, komentar sa novim prijedlozima i skicama rješenja prometa infrastrukture, objekata kulturne baštine, marine, trajektnog pristaništa, žrnovske zaobilaznice i drugo.


Okrugli stol na temu Korčula sutra, održan 18. 08. ove godine u Gradskoj vijećnici polučio je niz zanimljivih prijedloga uz sudjelovanje brojnih Korčulana, kako domaćih, tako i onih iz gradova diljem Hrvatske. Iako se na sličnim skupovima ne očekuju polemički tonovi, sam početak uvodnog izlaganja zamjenika gradonačelnika D. Kalogjere na temu prenamjene prostora bivšeg poduzeća Inkobrod izazvao je polemički odgovor ing. V. Ivančevića, zaposlenika “Lede”. Naime radi se o sukobu dviju različitih koncepcija i viđenju prostora bivšeg Inkobroda kao Nautičkog centra od strane D. Kalogjere i druge koja zagovara nastavak i proširenje kapaciteta sadašnjeg brodogradilišta, koji bi uz izradu trupova zahvatom modernizacije bio u mogućnosti opremati iste brodove, koji se sada odvode u Nizozemsku.


Nakon kratkog uvodnog izlaganja ing. Nikice Ivančevića o urbanističkom i graditeljskim aspektima na području Grada, potom perspektivi gospodarstva D. Kalogjere i kulturnoj baštini akademika I. Fiskovića, o infrastrukturi i zahvatima na tom planu, govorio je gradonačelnik Mirko Duhović.


Gotovo subverzivno hladno nastupio je predsjednik Gradskog vijeća Frano Skokandić, ustvrdivši kako ovaj Okrugli stol kreće u pogrešnom smjeru, ne definirajući, razgovara li se o gradu Korčuli, ili Općini, čije granice sežu do Čare. Sudionici su i dalje uzimali riječ, govoreći uglavnom uopćeno, bez važnih podataka, brojki i statistika, te je skup poprimio značaj parlaonice koja, vidjelo se, ne može bez bolje organizacije i stručnih opservacija donijeti kvalitetniju raspravu. Pohvale stoga idu na račun ing. Jakova Belića, koji je govoreći o novom Zakonu o graditeljstvu primirio neke diskutante koji bi možda krenuli iznositi prijedloge i pakete dobrih želja. Belić je pojasnio kako su novim Zakonom, priobalje i otoci doslovno zatvoreni za gradnju.


Bilo da se na okruglim stolovima razgovara o gospodarstvu, turizmu, ili kulturi, činjenica je kako najveći i za sada nerješivi problem ostaje promet i gradska zagušenost tijekom turističke sezone. O tome se diskutiralo oprezno, kao da se ne želi sukob. Uzimajući riječ Emil Tedeschi je kazao kako on ne vidi razloga za gradnjom centralnog parkirališta u navedenim gabaritima na području predjela “Potok” već predlaže da Gradska vlast jednostavno zabrani ulaz automobilima u samo središte Korčule. Za to očito nema volje, zaključio je Emil i u tome je ključ čitavog problema.


Tako je završio još jedan Okrugli stol o Korčuli sutra, otišlo se na zakusku, ali još nema i kasni se sa kvalitetnim i stručnim planom, te idejnim rješenjem korčulanskog prometnog čvora. Sudjelujući na skupu odlučio sam kako će biti pametnije napisati, tj. ponoviti neke svoje vizije i ideje od prošlih godina, nego ih iznositi u Gradskoj vijećnici.


Dakle mislim da je gradu Korčuli prije svih projekata i rješenja za parkiranje, potrebno nešto drugo, a to je plan i projekt izmještanja pristaništa velikih brodova sa obje gradske rive i premještanja pristaništa za trajekt Korčula – Orebić.


Jasno je da ovaj veliki prometni problem čijim se rješenjem pred Vladu RH i ne traži hitno pomoć oko tog problema. Zašto pred Vladu, pitati će netko. Zato jer je grad Korčula kao jedan od bisera turističke ponude na Jadranu i uopće u državi Hrvatskoj, sa svojom prebogatom kulturnom baštinom, nekada uspješnim privrednim subjektima, smještajnim kapacitetima, zatim vrijednim i bogatim zaleđem, sa svojih pet okolnih mjesta, doživio takvo DNO DNA, kao ni jedan grad diljem cijele Jadranske obale. Osim tog koprcanja na dnu i uzaludnih vapaja za posljednjim naprtnjača- turistima koji su također nestali u polovici mjeseca kolovoza, grad je toliko užasno i loše prometno povezan, posebice sa zapadnim dijelom Države, da se ne može naći suvislo opravdanje za takvo prometno ruglo.


Već je dosadno, ali se neće prestati ponavljati kako prema istoku, tj. Dubrovniku, svjetskom turističkom centru i NEMA nikakve valjane povezanosti što se očituje u nedostatku dnevne brzo brodske PUTNIČKE linije. Korčulani svojom pasivnošću podsjećaju na magarca koga je vlasnik naučio ne jesti, pa je na kraju “krepa”


Neka pasivna atmosfera godinama vlada Korčulom. Gradom vladaju smiješna pravila, prožeta beskorisnim bauljanjem po Plokati, pozdravljanjem, gledanjem, osmjehivanjem, ispijanjem, brbljanjem i sve u svemu najviše nečinjenjem ničega, bar ne konkretnog i na opću korist važnog za bolje sutra.


Zadnju godinu, osim bombastične najave gradskih čelnika kako će Kerum nagraditi veliko parkiralište u predjelu “Potok” i kako se pristanište za velike brodove treba sagraditi na Punti križa, veće političke patke u prošloj godini nismo čuli. Prije bi se reklo kako su gradski moćnici sa Kerumom po “vlaški” zagangali i piškili se u Potok, nego što će Korčulani idućih godina u nj parkirati.


I sada ponavljam već ono izrečeno, jer vidim da neki pojedinci modificiraju moju ideju i viziju te iznose ne baš vrijedne prijedloge.


Mislim da Korčula ne treba gubiti vrijeme organizirajući okrugle stolove o Gradu sutra, već treba preko Vlade, Arhitektonskog fakulteta, raznih fondova, investitora, Svjetske ili Evropske banke pokrenuti elaborat i projekt novog PRISTANIŠTA ZA VELIKE BRODOVE I TRAJEKTE i u istom sklopu PRISTANIŠTE ZA TRAJEKT KORČULA – OREBIĆ.


Ovaj skupi i cijelom Otoku važan projekt nalazio bi se na, jedinom pogodnom mjestu, a to je Rt Zaglav, između predjela Podgomilje i Oskorušice na cesti prema Račišću.


Kratak opis i obrazloženje :


Nikada u svojoj povijesti grad Korčula nije koristio značajnije površine susjednih okolnih mjesta, već su privredni subjekti; skladišta, pekare i sl. bili zbijeni na uskom urbanom području samog grada ili predgrađa. Danas su uvjeti života drastično promijenjeni, industrijske i pomorske djelatnosti svedene su na minimum i turizam je ubrzano preuzeo vodeću ulogu u gospodarstvu. Stoga okretati leđa i ne pokrenuti korčulanske resurse u toj grani gospodarstva, značilo bi totalni krah privrede i još veći postotak nezaposlenosti.


Tako na žalost sa zakašnjenjem od preko petnaest godina Općina Korčula će morati žrtvovati jedan prelijepi dio svog priobalja poput drugih gradova, kako bi se jednim potezom riješilo :




  1. Prometnu gužvu u središtu Grada


  2. Pristanište za velike brodove


  3. Pristanište za trajekt Korčula – Orebić i Korčula – Drvenik


  4. Prostor za novu marinu


  5. Novu zaobilaznicu za Žrnovo


  6. Novu cestu za Račišće

Projekt je dosta skup, ali obzirom na pozitivne efekte, ovaj prijedlog valja ozbiljno na stručnim i političkim instancama razmotriti.


Na području rta Zaglav bi bilo moguće napraviti pristanište za velike brodove i to sa istočne strane, a na čeonom i zapadnom dijelu za trajekt Korčula – Orebić i marinu nešto dalje sa zapadne strane, ili možda drugdje. Taj bi projekt cijeloj Općini Korčula i samom otoku dao takvu snagu i omogućio svekoliki razvoj, da bi, poglavito ovaj istočni dio otoka u kratkom roku doživio snažan turistički i gospodarski uzlet. Dogodilo bi se ono što neki političari godinama zanemaruju i opstruiraju, a to je perfidno izbjegavanje korištenja priobalnih resursa van gradskoga središta i podjela Općine na zone, što bi konačno olakšalo postaviti razvojnu strategiju i što je na ovom osjetljivom otočkom području najvažnije, postiglo bi se kvalitetnije gospodarenje prostorom. Promet bi se pojednostavio i ne bi trebalo graditi nakaradnu tzv. Žrnovsku zaobilaznicu i devastirati najljepše selo na otoku Korčuli.


KLIKNI ZA UVEĆANJE !!!
Klikni za uvećanje!


Kako bi donekle u detalje razložio ovaj svoj plan, priložiti ću kartu navedenog područja, da bi bilo jasnije gdje se to u odnosu na Grad i otočna mjesta nalazi.


Kratko tumačenje prikaza na karti 1.


Novom cestom prema novom pristaništu na Rtu Zaglav, riješila bi se zaobilaznica oko Žrnova i cesta bi jednim križnim raskrižjem izlazila sa pristaništa prema kopnu, gdje bi jedan trak vodio prema Pupnatu i Vela Luci, a drugi prema Račišću, odnosno Korčuli, priključujući se na raskrižje sadašnje ceste za Račišće, poviše bivšeg skladišta Gradine, ili kod raskrižja sa starom cestom za Žrnovo, odnosno desno od početka uspona prema “Grubinjcu” ili odmah preko puta Ž. lokve.


Trasiranje ove ceste je ključ kopnenog dijela projekta.


Razumije se da bi stručnjaci detaljno ispitali pogodnosti ove lokacije, koja na sreću može skoro zaživjeti, budući je na samoj punti rta Zaglav duboko more, zatim što je važno dovoljno je prostora i dovoljno je isturena prema Pelješkom kanalu, tako da se značaj grada Korčule ne gubi, budući se može vidjeti sa rta. Prema zapadnoj strani mogla bi se napraviti marina kapaciteta više stotina vezova, što bi omogućilo da se ova u Korčuli zatvori, ili pretvori u mnogo čišću i Gradu prikladniju Lučicu za korčulanska plovila i barke.


Izvedbom ovog projekta nastala bi potreba gradnje nove kvalitetnije i brže ceste do Račišća, međutim za potrebe Pristaništa bilo bi u prvoj fazi obvezno realizirati ovu dionicu do Zaglava, što je više od polovice ceste do Račišća.


Smiljan Strihić


U nastavku prijedloga plana biti će prikazana vizija rješenja ključnih objekata i prostora u gradu, te prijedlozi funkcioniranja i uređenja Gradskih i prigradskih prometnica Gospodarske zone i neki prijedlozi zahvata unutar povijesnog središta Korčule.


Želio bi se na kraju ovog teksta zahvaliti čitatelju koji me u prethodnom tekstu ispravio u svezi auto – ceste koja neće prolaziti Pelješcem. Na kraju moram dodati vračajući se na tekst kako to zaista neće umanjiti pritisak vozila na Orebić i trajektno pristanište. Općina Orebić također mora ubrzano napraviti plan i projekt, kako bi za nekoliko godina, kada cesta prođe do Dubrovnika, spremno dočekali neusporedivo veću navalu vozila od ove sadašnje. To je činjenica i neki stručnjaci tvrde kako su Orebić i Korčula već u tome zakasnili.


 


Smiljan Strihić: Komentar povodom nedavno održanog okruglog stola na temu Korčula sutra



Povodom nedavno održanog okruglog stola na temu Korčula sutra, komentar sa novim prijedlozima i skicama rješenja prometa infrastrukture, objekata kulturne baštine, marine, trajektnog pristaništa, žrnovske zaobilaznice i drugo.


Okrugli stol na temu Korčula sutra, održan 18. 08. ove godine u Gradskoj vijećnici polučio je niz zanimljivih prijedloga uz sudjelovanje brojnih Korčulana, kako domaćih, tako i onih iz gradova diljem Hrvatske. Iako se na sličnim skupovima ne očekuju polemički tonovi, sam početak uvodnog izlaganja zamjenika gradonačelnika D. Kalogjere na temu prenamjene prostora bivšeg poduzeća Inkobrod izazvao je polemički odgovor ing. V. Ivančevića, zaposlenika “Lede”. Naime radi se o sukobu dviju različitih koncepcija i viđenju prostora bivšeg Inkobroda kao Nautičkog centra od strane D. Kalogjere i druge koja zagovara nastavak i proširenje kapaciteta sadašnjeg brodogradilišta, koji bi uz izradu trupova zahvatom modernizacije bio u mogućnosti opremati iste brodove, koji se sada odvode u Nizozemsku.


Nakon kratkog uvodnog izlaganja ing. Nikice Ivančevića o urbanističkom i graditeljskim aspektima na području Grada, potom perspektivi gospodarstva D. Kalogjere i kulturnoj baštini akademika I. Fiskovića, o infrastrukturi i zahvatima na tom planu, govorio je gradonačelnik Mirko Duhović.


Gotovo subverzivno hladno nastupio je predsjednik Gradskog vijeća Frano Skokandić, ustvrdivši kako ovaj Okrugli stol kreće u pogrešnom smjeru, ne definirajući, razgovara li se o gradu Korčuli, ili Općini, čije granice sežu do Čare. Sudionici su i dalje uzimali riječ, govoreći uglavnom uopćeno, bez važnih podataka, brojki i statistika, te je skup poprimio značaj parlaonice koja, vidjelo se, ne može bez bolje organizacije i stručnih opservacija donijeti kvalitetniju raspravu. Pohvale stoga idu na račun ing. Jakova Belića, koji je govoreći o novom Zakonu o graditeljstvu primirio neke diskutante koji bi možda krenuli iznositi prijedloge i pakete dobrih želja. Belić je pojasnio kako su novim Zakonom, priobalje i otoci doslovno zatvoreni za gradnju.


Bilo da se na okruglim stolovima razgovara o gospodarstvu, turizmu, ili kulturi, činjenica je kako najveći i za sada nerješivi problem ostaje promet i gradska zagušenost tijekom turističke sezone. O tome se diskutiralo oprezno, kao da se ne želi sukob. Uzimajući riječ Emil Tedeschi je kazao kako on ne vidi razloga za gradnjom centralnog parkirališta u navedenim gabaritima na području predjela “Potok” već predlaže da Gradska vlast jednostavno zabrani ulaz automobilima u samo središte Korčule. Za to očito nema volje, zaključio je Emil i u tome je ključ čitavog problema.


Tako je završio još jedan Okrugli stol o Korčuli sutra, otišlo se na zakusku, ali još nema i kasni se sa kvalitetnim i stručnim planom, te idejnim rješenjem korčulanskog prometnog čvora. Sudjelujući na skupu odlučio sam kako će biti pametnije napisati, tj. ponoviti neke svoje vizije i ideje od prošlih godina, nego ih iznositi u Gradskoj vijećnici.


Dakle mislim da je gradu Korčuli prije svih projekata i rješenja za parkiranje, potrebno nešto drugo, a to je plan i projekt izmještanja pristaništa velikih brodova sa obje gradske rive i premještanja pristaništa za trajekt Korčula – Orebić.


Jasno je da ovaj veliki prometni problem čijim se rješenjem pred Vladu RH i ne traži hitno pomoć oko tog problema. Zašto pred Vladu, pitati će netko. Zato jer je grad Korčula kao jedan od bisera turističke ponude na Jadranu i uopće u državi Hrvatskoj, sa svojom prebogatom kulturnom baštinom, nekada uspješnim privrednim subjektima, smještajnim kapacitetima, zatim vrijednim i bogatim zaleđem, sa svojih pet okolnih mjesta, doživio takvo DNO DNA, kao ni jedan grad diljem cijele Jadranske obale. Osim tog koprcanja na dnu i uzaludnih vapaja za posljednjim naprtnjača- turistima koji su također nestali u polovici mjeseca kolovoza, grad je toliko užasno i loše prometno povezan, posebice sa zapadnim dijelom Države, da se ne može naći suvislo opravdanje za takvo prometno ruglo.


Već je dosadno, ali se neće prestati ponavljati kako prema istoku, tj. Dubrovniku, svjetskom turističkom centru i NEMA nikakve valjane povezanosti što se očituje u nedostatku dnevne brzo brodske PUTNIČKE linije. Korčulani svojom pasivnošću podsjećaju na magarca koga je vlasnik naučio ne jesti, pa je na kraju “krepa”


Neka pasivna atmosfera godinama vlada Korčulom. Gradom vladaju smiješna pravila, prožeta beskorisnim bauljanjem po Plokati, pozdravljanjem, gledanjem, osmjehivanjem, ispijanjem, brbljanjem i sve u svemu najviše nečinjenjem ničega, bar ne konkretnog i na opću korist važnog za bolje sutra.


Zadnju godinu, osim bombastične najave gradskih čelnika kako će Kerum nagraditi veliko parkiralište u predjelu “Potok” i kako se pristanište za velike brodove treba sagraditi na Punti križa, veće političke patke u prošloj godini nismo čuli. Prije bi se reklo kako su gradski moćnici sa Kerumom po “vlaški” zagangali i piškili se u Potok, nego što će Korčulani idućih godina u nj parkirati.


I sada ponavljam već ono izrečeno, jer vidim da neki pojedinci modificiraju moju ideju i viziju te iznose ne baš vrijedne prijedloge.


Mislim da Korčula ne treba gubiti vrijeme organizirajući okrugle stolove o Gradu sutra, već treba preko Vlade, Arhitektonskog fakulteta, raznih fondova, investitora, Svjetske ili Evropske banke pokrenuti elaborat i projekt novog PRISTANIŠTA ZA VELIKE BRODOVE I TRAJEKTE i u istom sklopu PRISTANIŠTE ZA TRAJEKT KORČULA – OREBIĆ.


Ovaj skupi i cijelom Otoku važan projekt nalazio bi se na, jedinom pogodnom mjestu, a to je Rt Zaglav, između predjela Podgomilje i Oskorušice na cesti prema Račišću.


Kratak opis i obrazloženje :


Nikada u svojoj povijesti grad Korčula nije koristio značajnije površine susjednih okolnih mjesta, već su privredni subjekti; skladišta, pekare i sl. bili zbijeni na uskom urbanom području samog grada ili predgrađa. Danas su uvjeti života drastično promijenjeni, industrijske i pomorske djelatnosti svedene su na minimum i turizam je ubrzano preuzeo vodeću ulogu u gospodarstvu. Stoga okretati leđa i ne pokrenuti korčulanske resurse u toj grani gospodarstva, značilo bi totalni krah privrede i još veći postotak nezaposlenosti.


Tako na žalost sa zakašnjenjem od preko petnaest godina Općina Korčula će morati žrtvovati jedan prelijepi dio svog priobalja poput drugih gradova, kako bi se jednim potezom riješilo :




  1. Prometnu gužvu u središtu Grada


  2. Pristanište za velike brodove


  3. Pristanište za trajekt Korčula – Orebić i Korčula – Drvenik


  4. Prostor za novu marinu


  5. Novu zaobilaznicu za Žrnovo


  6. Novu cestu za Račišće

Projekt je dosta skup, ali obzirom na pozitivne efekte, ovaj prijedlog valja ozbiljno na stručnim i političkim instancama razmotriti.


Na području rta Zaglav bi bilo moguće napraviti pristanište za velike brodove i to sa istočne strane, a na čeonom i zapadnom dijelu za trajekt Korčula – Orebić i marinu nešto dalje sa zapadne strane, ili možda drugdje. Taj bi projekt cijeloj Općini Korčula i samom otoku dao takvu snagu i omogućio svekoliki razvoj, da bi, poglavito ovaj istočni dio otoka u kratkom roku doživio snažan turistički i gospodarski uzlet. Dogodilo bi se ono što neki političari godinama zanemaruju i opstruiraju, a to je perfidno izbjegavanje korištenja priobalnih resursa van gradskoga središta i podjela Općine na zone, što bi konačno olakšalo postaviti razvojnu strategiju i što je na ovom osjetljivom otočkom području najvažnije, postiglo bi se kvalitetnije gospodarenje prostorom. Promet bi se pojednostavio i ne bi trebalo graditi nakaradnu tzv. Žrnovsku zaobilaznicu i devastirati najljepše selo na otoku Korčuli.


KLIKNI ZA UVEĆANJE !!!
Klikni za uvećanje!


Kako bi donekle u detalje razložio ovaj svoj plan, priložiti ću kartu navedenog područja, da bi bilo jasnije gdje se to u odnosu na Grad i otočna mjesta nalazi.


Kratko tumačenje prikaza na karti 1.


Novom cestom prema novom pristaništu na Rtu Zaglav, riješila bi se zaobilaznica oko Žrnova i cesta bi jednim križnim raskrižjem izlazila sa pristaništa prema kopnu, gdje bi jedan trak vodio prema Pupnatu i Vela Luci, a drugi prema Račišću, odnosno Korčuli, priključujući se na raskrižje sadašnje ceste za Račišće, poviše bivšeg skladišta Gradine, ili kod raskrižja sa starom cestom za Žrnovo, odnosno desno od početka uspona prema “Grubinjcu” ili odmah preko puta Ž. lokve.


Trasiranje ove ceste je ključ kopnenog dijela projekta.


Razumije se da bi stručnjaci detaljno ispitali pogodnosti ove lokacije, koja na sreću može skoro zaživjeti, budući je na samoj punti rta Zaglav duboko more, zatim što je važno dovoljno je prostora i dovoljno je isturena prema Pelješkom kanalu, tako da se značaj grada Korčule ne gubi, budući se može vidjeti sa rta. Prema zapadnoj strani mogla bi se napraviti marina kapaciteta više stotina vezova, što bi omogućilo da se ova u Korčuli zatvori, ili pretvori u mnogo čišću i Gradu prikladniju Lučicu za korčulanska plovila i barke.


Izvedbom ovog projekta nastala bi potreba gradnje nove kvalitetnije i brže ceste do Račišća, međutim za potrebe Pristaništa bilo bi u prvoj fazi obvezno realizirati ovu dionicu do Zaglava, što je više od polovice ceste do Račišća.


Smiljan Strihić


U nastavku prijedloga plana biti će prikazana vizija rješenja ključnih objekata i prostora u gradu, te prijedlozi funkcioniranja i uređenja Gradskih i prigradskih prometnica Gospodarske zone i neki prijedlozi zahvata unutar povijesnog središta Korčule.


Želio bi se na kraju ovog teksta zahvaliti čitatelju koji me u prethodnom tekstu ispravio u svezi auto – ceste koja neće prolaziti Pelješcem. Na kraju moram dodati vračajući se na tekst kako to zaista neće umanjiti pritisak vozila na Orebić i trajektno pristanište. Općina Orebić također mora ubrzano napraviti plan i projekt, kako bi za nekoliko godina, kada cesta prođe do Dubrovnika, spremno dočekali neusporedivo veću navalu vozila od ove sadašnje. To je činjenica i neki stručnjaci tvrde kako su Orebić i Korčula već u tome zakasnili.


 

Pošalji dalje: