Veličanstvena proslava Male Gospe u Nakovani


Veličanstvena proslava Male Gospe u Nakovani



NAKOVANA– Već treću godinu zaredom održala se proslava rođenje djevice Marije u Nakovani, malom i napuštenom mjestu na zapadu Pelješca. Nekoć, najveće pelješko mjesto uz Ston, Nakovanu su poslije Drugog svjetskog rata stanovnici počeli napuštati, tako da danas tamo živi samo obitelj Pamić. Ne htijući gledati kako im selo propada i zarasta u draću, Nakovjani i njihovi potomci, te prijatelji organizirali su udrugu UZORNA NAKOVANA, te se zavjetovali da će povratiti stari sjaj ovog poviješću i prirodom bogatog kraja.


Među ostalim, obnovili su i feštu proslave Male Gospe, koja se evo održava već treču godinu. Ove godine fešta je podignuta na znatno veču razinu, tako da se o njoj može već govoriti kao o festivalu. Naime, ove godine program je bio znatno sadržajniji i bogatiji. Posjetitelji su već od 16:00 mogli početi razgledavati izložbu fotografija “LARINO CVIĆE – NAKOVANA U PROLJEĆE”, autorice Lare Černicki, članice arheološke ekipe dr. Staša Forenbahera.


Naime Stašo i Lara, osim što se bavu arheološkim iskopavanjima na području Nakovane, istinski su zaljubljenici u prirodu i okoliš. Lara Černicki je cvijeće fotografirala u svibnju, a pri određivanju biljnih vrsta pomogao je dr. Nenad Jasprica, vrsni poznavalac pelješke flore. Izložbu u Nakovani, koja je svojevrsna pretpremijera izložbi u Orebiću, organizirao je poznati zaljubljenik u prirodu Ivica Trojanović, a Općina Orebić donirala je potrebita sredstva.


MISU u crkvi Male Gospe predvodio je i ove godine pelješki dekan don Ante Marković. Mala Gospa najstarija je crkva na ovom području u kojoj se održavaju mise, a spominje se prvi put u 14. stoljeću. Crkva se inače nalazi na pola puta između Gornje i Donje Nakovane, koje su posebno za ovaj dan bile svećano ukrašene zastavama, a posebnu draž dala je ogromna brodska gala, koja je lepršala u Donjoj Nakovani. Nakon mise, koju je pohodilo rekordan broj hodočasnika, od kojih su mnogi došli i nanoge, posjetitelji su se uputili prema Donjoj Nakovani, centralnom mjestu zabave.


Tamo su ih na oba ulaza dočekali stolovi dobrodošlice s mindelima, smokvama, rakijicom, te vodići s programom fešte. Naravno, kao i prethodnih godina i ove godine je ulaz bio slobodan. Dok se desetak janjaca okretalo na ražnju, te riba pekla na gradije, nakovanski gosti mogli su se upoznati sa projektima koje je Udruga UZORNA NAKOVANA naručila kod poznatog arhitekte dr. Željka Pekovića, koji je ovom prigodom stigao sa dvije svoje pomoćnice iz Dubrovnika. Njegova tvrtka Omega engeenering izradila je projekte PREZENTACIJA SPILE i MUZEJ NAKOVANA. Ostvarivanjem ova dva projekta Nakovana bi mogla postati ciljem organiziranog turizma.


S početkom u 19 sati u Nakovani je počeo pravi spektakl. Tada je niz skaline u središnji prostor sišao predsjednik Udruge Ivan Pamić odjeven u rekonstrukciju iliskog ratnika. Vjernu repliku ilirskog oklopa po instrukcijama Ivana Pamića izradio je autolimar iz Rijeke Branko Vlah. Pri rekonstrukciji oklopa koristili su se svi raspoloživi izvori, dok je nakit izrađen prema ostacima istih pronađenih u Nakovani. Ivan Pamić potom je održao informativno predavanje “ILIRI, GOSPODARI NAKOVANE” kojim je uz pomoć izloženih fotografija i karata, pokušao nazočnima predočiti život Nakovane u Antici.


Nakon toga okupljeni su mogli posjetiti izložbu starih dokumenata “KRHOTINE VREMENA ILI U TRAGANJU ZA IZGUBLJENIM NAKOVANSKIM VREMENOM” u kući Pavla Lupisa, prvog Hrvata u Novoj Zelandi. Voditelj izložbe bio je dr. Sci. Vinicije Lupis, koji također svoje korijene vuče iz Nakovane. On je svojim impresivnim znanjem povijesti Nakovane dojmio sve prisutne, te među ostalima dodao – «Danas su naši preci s nama, da podjele radost ovog događaja, potvrđujući da smo dostojni baštinici njihovih truda…!» Među dokumentima koji su bili izloženi, posebnu su pažnju privukli oni iz 1335, gdje smo doznali imena ondašnjih Nakovjana, te pisama majke koja je pisala svojim sinovima u dalekoj Novoj Zelandi.


Spontano okupljeni ljudi su zapivali klapske pisme u starom Slabića gumnu, ukrašenim vatrom baklje. Gumno je bila pozornica i recitaciji pjesama pod nazivom “POEZIJA U KAMENU”, te “NAKOVANA, SJEĆANJA I LUTANJA”, gdje su svoje pjesme i radove čitale Amalija Tudor, Marija Srhoj, Vesna Ružička i Ljubica Srhoj.


U 21:00 91-godišnji gospodin Jakov Vicelić, najstariji Nakovjanin pozvan je da otvori BALE NA OTVORENOM. Nakon tog prvog ples, cijeli prostor ispred bine na kojoj je svirala korčulanska grupa SNOVI, ispunila se praveći Nakovanu tijesnom. Uz bogatu lutriju sa oko 50 dobitaka , zabava je potrajala do kasnih jutarnjih sati, a prema procjeni organizatora na feštu je ove godine prošlo više od tisuću ljudi.


Udruga UZORNA Nakovana zahvaljuje se svim sponzorima i volonterima koji su pripomogli ostvarenju ove fešte.


Tekst i snimke: Ivan Pamić



Ivan Pamić – Iliri gospodari Nakovane


Krhotine vremena – voditelj dr.sci. Vincije Lupis





Larino cviće, Nakovana u proljeće s organizatorom Ivom Trojanovićem



Kruh iz stare peći



Najstariji i najmlađi nakovjanin Jakov Vicelić i Ivan Julio Pamić


Veličanstvena proslava Male Gospe u Nakovani



NAKOVANA– Već treću godinu zaredom održala se proslava rođenje djevice Marije u Nakovani, malom i napuštenom mjestu na zapadu Pelješca. Nekoć, najveće pelješko mjesto uz Ston, Nakovanu su poslije Drugog svjetskog rata stanovnici počeli napuštati, tako da danas tamo živi samo obitelj Pamić. Ne htijući gledati kako im selo propada i zarasta u draću, Nakovjani i njihovi potomci, te prijatelji organizirali su udrugu UZORNA NAKOVANA, te se zavjetovali da će povratiti stari sjaj ovog poviješću i prirodom bogatog kraja.


Među ostalim, obnovili su i feštu proslave Male Gospe, koja se evo održava već treču godinu. Ove godine fešta je podignuta na znatno veču razinu, tako da se o njoj može već govoriti kao o festivalu. Naime, ove godine program je bio znatno sadržajniji i bogatiji. Posjetitelji su već od 16:00 mogli početi razgledavati izložbu fotografija “LARINO CVIĆE – NAKOVANA U PROLJEĆE”, autorice Lare Černicki, članice arheološke ekipe dr. Staša Forenbahera.


Naime Stašo i Lara, osim što se bavu arheološkim iskopavanjima na području Nakovane, istinski su zaljubljenici u prirodu i okoliš. Lara Černicki je cvijeće fotografirala u svibnju, a pri određivanju biljnih vrsta pomogao je dr. Nenad Jasprica, vrsni poznavalac pelješke flore. Izložbu u Nakovani, koja je svojevrsna pretpremijera izložbi u Orebiću, organizirao je poznati zaljubljenik u prirodu Ivica Trojanović, a Općina Orebić donirala je potrebita sredstva.


MISU u crkvi Male Gospe predvodio je i ove godine pelješki dekan don Ante Marković. Mala Gospa najstarija je crkva na ovom području u kojoj se održavaju mise, a spominje se prvi put u 14. stoljeću. Crkva se inače nalazi na pola puta između Gornje i Donje Nakovane, koje su posebno za ovaj dan bile svećano ukrašene zastavama, a posebnu draž dala je ogromna brodska gala, koja je lepršala u Donjoj Nakovani. Nakon mise, koju je pohodilo rekordan broj hodočasnika, od kojih su mnogi došli i nanoge, posjetitelji su se uputili prema Donjoj Nakovani, centralnom mjestu zabave.


Tamo su ih na oba ulaza dočekali stolovi dobrodošlice s mindelima, smokvama, rakijicom, te vodići s programom fešte. Naravno, kao i prethodnih godina i ove godine je ulaz bio slobodan. Dok se desetak janjaca okretalo na ražnju, te riba pekla na gradije, nakovanski gosti mogli su se upoznati sa projektima koje je Udruga UZORNA NAKOVANA naručila kod poznatog arhitekte dr. Željka Pekovića, koji je ovom prigodom stigao sa dvije svoje pomoćnice iz Dubrovnika. Njegova tvrtka Omega engeenering izradila je projekte PREZENTACIJA SPILE i MUZEJ NAKOVANA. Ostvarivanjem ova dva projekta Nakovana bi mogla postati ciljem organiziranog turizma.


S početkom u 19 sati u Nakovani je počeo pravi spektakl. Tada je niz skaline u središnji prostor sišao predsjednik Udruge Ivan Pamić odjeven u rekonstrukciju iliskog ratnika. Vjernu repliku ilirskog oklopa po instrukcijama Ivana Pamića izradio je autolimar iz Rijeke Branko Vlah. Pri rekonstrukciji oklopa koristili su se svi raspoloživi izvori, dok je nakit izrađen prema ostacima istih pronađenih u Nakovani. Ivan Pamić potom je održao informativno predavanje “ILIRI, GOSPODARI NAKOVANE” kojim je uz pomoć izloženih fotografija i karata, pokušao nazočnima predočiti život Nakovane u Antici.


Nakon toga okupljeni su mogli posjetiti izložbu starih dokumenata “KRHOTINE VREMENA ILI U TRAGANJU ZA IZGUBLJENIM NAKOVANSKIM VREMENOM” u kući Pavla Lupisa, prvog Hrvata u Novoj Zelandi. Voditelj izložbe bio je dr. Sci. Vinicije Lupis, koji također svoje korijene vuče iz Nakovane. On je svojim impresivnim znanjem povijesti Nakovane dojmio sve prisutne, te među ostalima dodao – «Danas su naši preci s nama, da podjele radost ovog događaja, potvrđujući da smo dostojni baštinici njihovih truda…!» Među dokumentima koji su bili izloženi, posebnu su pažnju privukli oni iz 1335, gdje smo doznali imena ondašnjih Nakovjana, te pisama majke koja je pisala svojim sinovima u dalekoj Novoj Zelandi.


Spontano okupljeni ljudi su zapivali klapske pisme u starom Slabića gumnu, ukrašenim vatrom baklje. Gumno je bila pozornica i recitaciji pjesama pod nazivom “POEZIJA U KAMENU”, te “NAKOVANA, SJEĆANJA I LUTANJA”, gdje su svoje pjesme i radove čitale Amalija Tudor, Marija Srhoj, Vesna Ružička i Ljubica Srhoj.


U 21:00 91-godišnji gospodin Jakov Vicelić, najstariji Nakovjanin pozvan je da otvori BALE NA OTVORENOM. Nakon tog prvog ples, cijeli prostor ispred bine na kojoj je svirala korčulanska grupa SNOVI, ispunila se praveći Nakovanu tijesnom. Uz bogatu lutriju sa oko 50 dobitaka , zabava je potrajala do kasnih jutarnjih sati, a prema procjeni organizatora na feštu je ove godine prošlo više od tisuću ljudi.


Udruga UZORNA Nakovana zahvaljuje se svim sponzorima i volonterima koji su pripomogli ostvarenju ove fešte.


Tekst i snimke: Ivan Pamić



Ivan Pamić – Iliri gospodari Nakovane


Krhotine vremena – voditelj dr.sci. Vincije Lupis





Larino cviće, Nakovana u proljeće s organizatorom Ivom Trojanovićem



Kruh iz stare peći



Najstariji i najmlađi nakovjanin Jakov Vicelić i Ivan Julio Pamić

Pošalji dalje: