Ispravak greške







Podsjetnik koji provocira na vlastiti komentar


Eto, to je uglavnom sve što sam o žrnovskoj zaobilaznici kao autor objavio u svojoj novini. Sada na adresi www.korcula.net i na adresi www.ikorcula.net pročitajte kako su to prokomentirali dva “asa” korčulanskoga pera – vlasnik i urednik korcula.net-a i samozvani slobodan suncobran, dodao bih, labuda lumbrelaša.


Srdačno Ž. P.


 


Ispravak greške


Od novinara Slobodne Dalmacije Željana Petkovića dobio sam e-mail sljedećeg sadržaja:
 
Obzirom da je na vašim stranicama objavljen samo posljednji tekst o zaobilaznici pod naslovom “Živjela zaobilaznica”, molim Vas da objavite prethodni: “Zaobilaznica koja nije uspjela zaobići tradiciju mjesta”.


Mislim da će tako Vaši čitatelji imati punu informaciju i uvid o tome što je Slobodna Dalmacija objavila o tom, sada je već svima jasno, “slučaju”, kojemu se ne nazire brzi kraj i u kojem njegovi glavni akteri ne biraju sredstva da što više zamute, misleći da će u mulju najbolje “uloviti”. Također Vas molim da oba teksta prelomite u jedan zbog preglednosti. Srdačno, novinar S. D. Željan Petković.



Ispričavam se gosp. Petkoviću i dragim posjetiteljima iKorcula.NET-a zbog neobjavljivanja i prvog članaka o zaobilaznici. Jednostavno mi je promakao. Naravno da ću grešku odmah ispraviti na način da sam pripremio oba članka sa pratećim fotografijama.



Članci Željana Petkovića objavljeni 9 i 14. rujna
u Slobodnoj Dalmaciji:


















14. rujna 2005.

Živjela zaobilaznica


ŽRNOVO – I dok radovi na probijanju žrnovske obilazne ceste napreduju prema planu i programu izvođača radova, splitskog Konstruktora, još se u javnosti nisu slegle dvojbe i polemike tipa pro e contra obilaznice koja bi trebala izbaciti glavni otočni promet koji se sada odvija dva kilometra dugom, uskom i za sigurnost neprimjerenom cestom kroz selo Žrnovo.


Pored 300-tinjak potpisnika peticije, protivnika obilaznice, od kojih je samo njih 20-ak nedavno izišlo s transparentima pred bagere splitskog Konstruktora, ima i onih koji misle drukčije.


Pokazali su to na licu mjesta svojim transparentom potpuno različita sadržaja od “konkurencije”. Na njemu je pisalo “Živjela zaobilaznica”. lako neistomišljenici nisu bili raspoloženi za davanje izjave, kazali su da i oni imaju pravo na iskazivanje vlastita stava. A takvih je, vele, u Žrnovu većina, što potvrđuje i pola milijuna eura koje su stavili u đep za prodaju svojih parcela kroz koje će ići “sporna” cesta.


Naime, kada se zna da u živopisnom mjestu, par kilometara udaljenom od grada Korčule, živi 1300 stanovnika, onda je jasno da su peticijaši tek jedna četvrtina njegovih žitelja. I peticija, vele, nije vjerodostojna jer su njezini organizatori išli po kućama i na neki način iznuđivali potpise. Mišljenje je mnogih, pa i službene korčulanske politike, da peticijaši ne predstavijaju volju većine mještana, već nekolicine.


Gradsko poglavarstvo Korčule smatra da sadašnja državna cesta kroz mjesto, zbog gustoće prometa i tehničkih karakteristika, predstavlja latentnu opasnost za mještane Žrnova i sve sudionike u prometu. Stoga nema govora o bilo kakvom “gerilskom” stopiranju radova sa svom potrebnom ishođenom dokumentacijom koja će riješiti prometni problem sela – kau gradski čelnici.

Tekst i snimka: Ž. Petković (SD)





9. rujna 2005.

Zaobilaznica koja nije uspjela zaobići tradiciju mjesta

Prema mišljenju konzervatora zaobilaznica bi onemogućila odvijanje crkvenih procesija starim putevima, ali i promijenila seoski način života, te dokinula mogućnost nesmetane komunikacije selo-polje i dovela u pitanje daljnji razvoj seoskog turizma


ŽRNOVO – -Tražimo zaobilaznicu a ne cestu koja presijeca mjesto i uništava 15-ak antičkih puteva, stare meje, čemprese, masline. Sačuvajmo prirodni krajobraz, ne uništavajte nam stare trude, postoje bolja jeftinija rješenja- bili su samo neki od transparenata s kojima je 20-ak prosvjednika zaseoka Žrnovo, udaljenog 5 km od Korčule, u petak izišlo pred bagere splitskog građevinskog poduzeća Konstruktor čiji su radnici započeli sa radovima gradnje zaobilaznice kroz živopisno mjesto.


Ovo je politička cesta a ne cesta naroda Žrnova – kazao je Marko Bakarić Petrov, vođa prosvjednika pred okupljenim novinarima i kamerama hrvatske televizije, naglašavajući da se ne poštuje volja 300-njak Žrnovaca koji su ranije, potpisavši peticiju protiv zaobilaznice, rekli što misle o njoj. Pojašnjavajući okupljenima novinarima argumente kontra zaobilaznice, Bakarić je još jednom ponovio da zaobilaznica devastira prirodni krajobraz mjesta, uništava antičke puteve, stare meje, i da zbog nužnog izmještanja gradske operativne rive i trajektnog pristaništa nema ekonomsko opravdanje.


Okupljeni revoltirani mještani prolazeći duž dijela probijene obilaznice uzvikivali su da će svojim prosvjedima zaustaviti njenu gradnju i prisiliti Hrvatske ceste da promjene rutu koja je već učinila ranu i zagrebla zaštićeni prirodni okoliš.
Prosvjednici su isticali da su konzervatori iz Dubrovnika u nekoliko navrata ranije pregledavali cijelo područje i trasu te izdali službenu zabilješku po kojoj se predlaže da se «bez obzira na visok stupanj razrade projekta razmotri mogućnost izmještanja trase».


Naime, prema mišljenju konzervatora zaobilaznica bi onemogućila odvijanje crkvenih procesija starim putovima, ali i promijenila seoski način života, te dokinula mogućnost nesmetane komunikacije selo-polje i dovela u pitanje daljnji razvoj seoskog turizma.


Upravo je iz toga razloga, kazali su prosvjednici okupljeni oko Udruge Stari trudi, dubrovačka Uprava za zaštitu kulturne baštine, pred Uskrs ove godine, krenula u izradu rješenja preventivne zaštite prirodnoga krajobraza oko naselja Žrnovo. No, prema navođenju članova udruge ,voditeljica dubrovačkog konzervatorskog odjela, pred samo izdavanje građevinske dozvole, pozvana je u Zagreb na «političko pranje mozga», pa se od svega odustalo.


Nije pomogla ni ranija potpisana peticija a nisu uvaženi ni stavovi mjesnog župnika Žrnova don Boža Baničevića, inače povjesničara mjesta i cijeloga otoka koji je upozoravao da će planirana cesta uništiti stare lokalne povijesne putove, i crkvene procesije koje stoljećima tu prolaze za vrijeme blagdana. Ignoriran je i stav turističkih djelatnika Žrnova koji su upozoravali da će asfaltni tepih preko starih cesta, puteva i ograda devastirati mjesto u kojem se razmahao seoski turizam.


Jučerašnji prosvjedi posljednje su upozorenje da se dio zaobilaznice koja prolazi kroz najosjetljivije područje izmjesti. Jer, kako su prosvjednici isticali -čempresi rastu godinama, meje su građene stoljećima, i mi ne smijemo dozvoliti da bageri sve sruše u tren!


Tekst i snimka: Ž. Petković (SD)



Upitan da komentira izlazak prosvjednika na gradilište, dipl. ing. Darko Čaleta, ispred izvođača radova splitskog Konstruktora, kazao je da bi na sve dvojbe odgovore trebao dati investitor- Hrvatske ceste. Mi, dodao je poslovođa Čaleta, radimo propisno prema građevinskoj dozvoli i ostalim propisima građevinske regulative.- Radovi su zbog prosvjednika malo otežani, a ako sve bude išlo po planu zaobilaznica bi trebala biti gotova početkom sljedeće godine. Do tada bi se trebala probiti i asfaltnim tepihom prekriti 3,5 km duga i 8,6 metara široka cesta-kazao je na kraju službenik Konstruktora.

 
 

T. Andrijić







Podsjetnik koji provocira na vlastiti komentar


Eto, to je uglavnom sve što sam o žrnovskoj zaobilaznici kao autor objavio u svojoj novini. Sada na adresi www.korcula.net i na adresi www.ikorcula.net pročitajte kako su to prokomentirali dva “asa” korčulanskoga pera – vlasnik i urednik korcula.net-a i samozvani slobodan suncobran, dodao bih, labuda lumbrelaša.


Srdačno Ž. P.


 


Ispravak greške


Od novinara Slobodne Dalmacije Željana Petkovića dobio sam e-mail sljedećeg sadržaja:
 
Obzirom da je na vašim stranicama objavljen samo posljednji tekst o zaobilaznici pod naslovom “Živjela zaobilaznica”, molim Vas da objavite prethodni: “Zaobilaznica koja nije uspjela zaobići tradiciju mjesta”.


Mislim da će tako Vaši čitatelji imati punu informaciju i uvid o tome što je Slobodna Dalmacija objavila o tom, sada je već svima jasno, “slučaju”, kojemu se ne nazire brzi kraj i u kojem njegovi glavni akteri ne biraju sredstva da što više zamute, misleći da će u mulju najbolje “uloviti”. Također Vas molim da oba teksta prelomite u jedan zbog preglednosti. Srdačno, novinar S. D. Željan Petković.



Ispričavam se gosp. Petkoviću i dragim posjetiteljima iKorcula.NET-a zbog neobjavljivanja i prvog članaka o zaobilaznici. Jednostavno mi je promakao. Naravno da ću grešku odmah ispraviti na način da sam pripremio oba članka sa pratećim fotografijama.



Članci Željana Petkovića objavljeni 9 i 14. rujna
u Slobodnoj Dalmaciji:


















14. rujna 2005.

Živjela zaobilaznica


ŽRNOVO – I dok radovi na probijanju žrnovske obilazne ceste napreduju prema planu i programu izvođača radova, splitskog Konstruktora, još se u javnosti nisu slegle dvojbe i polemike tipa pro e contra obilaznice koja bi trebala izbaciti glavni otočni promet koji se sada odvija dva kilometra dugom, uskom i za sigurnost neprimjerenom cestom kroz selo Žrnovo.


Pored 300-tinjak potpisnika peticije, protivnika obilaznice, od kojih je samo njih 20-ak nedavno izišlo s transparentima pred bagere splitskog Konstruktora, ima i onih koji misle drukčije.


Pokazali su to na licu mjesta svojim transparentom potpuno različita sadržaja od “konkurencije”. Na njemu je pisalo “Živjela zaobilaznica”. lako neistomišljenici nisu bili raspoloženi za davanje izjave, kazali su da i oni imaju pravo na iskazivanje vlastita stava. A takvih je, vele, u Žrnovu većina, što potvrđuje i pola milijuna eura koje su stavili u đep za prodaju svojih parcela kroz koje će ići “sporna” cesta.


Naime, kada se zna da u živopisnom mjestu, par kilometara udaljenom od grada Korčule, živi 1300 stanovnika, onda je jasno da su peticijaši tek jedna četvrtina njegovih žitelja. I peticija, vele, nije vjerodostojna jer su njezini organizatori išli po kućama i na neki način iznuđivali potpise. Mišljenje je mnogih, pa i službene korčulanske politike, da peticijaši ne predstavijaju volju većine mještana, već nekolicine.


Gradsko poglavarstvo Korčule smatra da sadašnja državna cesta kroz mjesto, zbog gustoće prometa i tehničkih karakteristika, predstavlja latentnu opasnost za mještane Žrnova i sve sudionike u prometu. Stoga nema govora o bilo kakvom “gerilskom” stopiranju radova sa svom potrebnom ishođenom dokumentacijom koja će riješiti prometni problem sela – kau gradski čelnici.

Tekst i snimka: Ž. Petković (SD)





9. rujna 2005.

Zaobilaznica koja nije uspjela zaobići tradiciju mjesta

Prema mišljenju konzervatora zaobilaznica bi onemogućila odvijanje crkvenih procesija starim putevima, ali i promijenila seoski način života, te dokinula mogućnost nesmetane komunikacije selo-polje i dovela u pitanje daljnji razvoj seoskog turizma


ŽRNOVO – -Tražimo zaobilaznicu a ne cestu koja presijeca mjesto i uništava 15-ak antičkih puteva, stare meje, čemprese, masline. Sačuvajmo prirodni krajobraz, ne uništavajte nam stare trude, postoje bolja jeftinija rješenja- bili su samo neki od transparenata s kojima je 20-ak prosvjednika zaseoka Žrnovo, udaljenog 5 km od Korčule, u petak izišlo pred bagere splitskog građevinskog poduzeća Konstruktor čiji su radnici započeli sa radovima gradnje zaobilaznice kroz živopisno mjesto.


Ovo je politička cesta a ne cesta naroda Žrnova – kazao je Marko Bakarić Petrov, vođa prosvjednika pred okupljenim novinarima i kamerama hrvatske televizije, naglašavajući da se ne poštuje volja 300-njak Žrnovaca koji su ranije, potpisavši peticiju protiv zaobilaznice, rekli što misle o njoj. Pojašnjavajući okupljenima novinarima argumente kontra zaobilaznice, Bakarić je još jednom ponovio da zaobilaznica devastira prirodni krajobraz mjesta, uništava antičke puteve, stare meje, i da zbog nužnog izmještanja gradske operativne rive i trajektnog pristaništa nema ekonomsko opravdanje.


Okupljeni revoltirani mještani prolazeći duž dijela probijene obilaznice uzvikivali su da će svojim prosvjedima zaustaviti njenu gradnju i prisiliti Hrvatske ceste da promjene rutu koja je već učinila ranu i zagrebla zaštićeni prirodni okoliš.
Prosvjednici su isticali da su konzervatori iz Dubrovnika u nekoliko navrata ranije pregledavali cijelo područje i trasu te izdali službenu zabilješku po kojoj se predlaže da se «bez obzira na visok stupanj razrade projekta razmotri mogućnost izmještanja trase».


Naime, prema mišljenju konzervatora zaobilaznica bi onemogućila odvijanje crkvenih procesija starim putovima, ali i promijenila seoski način života, te dokinula mogućnost nesmetane komunikacije selo-polje i dovela u pitanje daljnji razvoj seoskog turizma.


Upravo je iz toga razloga, kazali su prosvjednici okupljeni oko Udruge Stari trudi, dubrovačka Uprava za zaštitu kulturne baštine, pred Uskrs ove godine, krenula u izradu rješenja preventivne zaštite prirodnoga krajobraza oko naselja Žrnovo. No, prema navođenju članova udruge ,voditeljica dubrovačkog konzervatorskog odjela, pred samo izdavanje građevinske dozvole, pozvana je u Zagreb na «političko pranje mozga», pa se od svega odustalo.


Nije pomogla ni ranija potpisana peticija a nisu uvaženi ni stavovi mjesnog župnika Žrnova don Boža Baničevića, inače povjesničara mjesta i cijeloga otoka koji je upozoravao da će planirana cesta uništiti stare lokalne povijesne putove, i crkvene procesije koje stoljećima tu prolaze za vrijeme blagdana. Ignoriran je i stav turističkih djelatnika Žrnova koji su upozoravali da će asfaltni tepih preko starih cesta, puteva i ograda devastirati mjesto u kojem se razmahao seoski turizam.


Jučerašnji prosvjedi posljednje su upozorenje da se dio zaobilaznice koja prolazi kroz najosjetljivije područje izmjesti. Jer, kako su prosvjednici isticali -čempresi rastu godinama, meje su građene stoljećima, i mi ne smijemo dozvoliti da bageri sve sruše u tren!


Tekst i snimka: Ž. Petković (SD)



Upitan da komentira izlazak prosvjednika na gradilište, dipl. ing. Darko Čaleta, ispred izvođača radova splitskog Konstruktora, kazao je da bi na sve dvojbe odgovore trebao dati investitor- Hrvatske ceste. Mi, dodao je poslovođa Čaleta, radimo propisno prema građevinskoj dozvoli i ostalim propisima građevinske regulative.- Radovi su zbog prosvjednika malo otežani, a ako sve bude išlo po planu zaobilaznica bi trebala biti gotova početkom sljedeće godine. Do tada bi se trebala probiti i asfaltnim tepihom prekriti 3,5 km duga i 8,6 metara široka cesta-kazao je na kraju službenik Konstruktora.

 
 

T. Andrijić

Pošalji dalje: