Smiljan Strihić – komentar

Komentar povodom nedavnog kandidiranja kapitalnih projekata u gradu Korčula za državni proračun.













Čitajući nedavno tekst o projektima koje Poglavarstvo Korčule želi realizirati uz pomoć Državnog proračuna, moramo se svi građani rođeni u Korčuli i oni koji žive i pripadaju ovome gradu upitati što nam se to događa. Nismo li možda kao nikada do sada zanemarili ono najvažnije, a to je kultura kao glavno obilježje i značaj ovoga grada. Moramo li se možda nakon niza propusta, devastacija i nespretnosti vladajućih u Poglavarstvu zapitati tko nam određuje kulturnu politiku i postoji li za to ikakav program, ili se sve radi stihijski u skladu sa partikularnim interesima.


Suočeni smo ponovno nakon dvije godine sa drskom politikom gradonačelnika i njegovih suradnika koji uporno sramote cijeli Grad Korčulu i mjesto Žrnovo, tražeći da se centralni sabirni centar Korčulanskog arhiva smjesti u Žrnovu.


Zašto se prije nekoliko godina kada se taj projekt pojavio, nitko od korčulanskih intelektualaca nije otvoreno pobunio, digao glas protiv tog nepotrebnog i smiješnog projekta, ostati će nejasno, međutim vidljivo je tijekom godina kako to nije jedini prijepor u kulturnoj zbilji Korčule. Činjenica je da se radi loše i zbog toga se gotovo nitko od pozvanih Korčulana ne suprotstavlja vladajućoj «klapi».


Možda bi važnije bilo povesti raspravu što Korčulanima doista kultura znači, budući već niz godina u Gradu vladaju političari bez ikakve razvidne kulturne strategije i odgovarajućeg programa. Rezultat takvoga nekritičkog popuštanja i ustupaka jednoj političkoj opciji bez većih problematiziranja o kulturi uopće, svrstalo je Korčulu na marginalnu poziciju u usporedbi sa sličnim sredinama u Hrvatskoj. Odgovornost za navedeno stanje moraju preuzeti i pojedinci u zastupničkim tijelima, zatim intelektualci, a dio odgovornosti pripada i lokalnim dopisnicima koji izvještavaju iz grada Korčule. Usput valja ponoviti da je već postalo sramotno i skandalozno na koji se način već godinama (ne)piše o kulturi u gradu Korčuli.


No ako je nešto za crnu kroniku, svjedoci smo ovih dana, novinari nađu načina pisati naširoko o tome događaju.


Vrijeme je da se upitamo zašto već godinama nitko ne želi istražiti, makar djelomično problem dovršenja palače Arneri, potom višegodišnjeg nemara vladajućih oko završetka rekonstrukcije Gradskog muzeja, ali nasuprot tome svi će fotografirati gradonačelnika prilikom promocije novog broja Godišnjaka Korčule, s kojim istini za volju on nema nikakve veze osim logične financijske potpore, koju Grad pruža ovoj vrijednoj ediciji od samoga početka izlaženja..


Mi smo u Korčuli jednostavno prihvatili, bolje rečeno zadržali neke stare običaje stvarajući iluziju kako se eto nešto u kulturi događa, dok ono elementarno i bitno, ostaje u sjeni nekih jubileja, raznih simpozija, godišnjica, naravno, što kultura zapravo i nije. Gdje je stvoren problem ? Naravno u glavama političara koji vodeći ovaj Grad nisu nikada razumjeli što kultura znači ovoj sredini. Kada bi i razumjeli, ne bi se dogodilo nešto posebno, budući svojom politikom i ponašanjem tijekom petogodišnjeg obnašanja vlasti nisu pokazali ni najmanje želje promijeniti ono elementarno na planu kulture u ovoj sredini.


Dakle stranka kojoj građani godinama gledaju kroz prste nije napravila ono osnovno što se očekuje od nekoga tko preuzima vlast u gradu poput Korčule i nikada nije imala ni napisala program razvoja i osmišljavanja kulture u gradu, već se ponašala kao da tu vlast obnaša u nekoj pustopoljini, gdje se briga za kulturu svodi na cement, šljunak i betoniranja.


Da je tako vidi se iz zadnjeg drskog zahtjeva da iz proračuna dodijeli Korčuli (čitaj Žrnovu) novac za sabirni centar korčulanskog Arhiva, dok bi se dio smjestio u palači Arneri ne uvažavajući da i ta palača ima neki svoj projekt koji na legalan način treba prenamijeniti. Poznato je u tome prostoru za arhiv nikada nije ni bio predviđen prostor. Ovome valja dodati kako Zakon o arhivskoj građi ne dopušta smještanje arhivskog gradiva u potkrovlja, tako da je upitno gdje to navedena gospoda kani smjestiti.


Povodom te sramotne i nepotrebne rabote oko smještanja Arhiva u Žrnovo, pisac ovog teksta je prije nepune dvije godine pokrenuo peticiju, te potpise nekoliko stotina građana skupljenih u samo nekoliko sati poslao ministru kulture, kako se ta otimačina Korčuli ne bi dogodila. Projekt je tada bio odbačen i za vjerovati je kako će biti i ovaj.


Na kraju ostaje gorak osjećaj kako se korčulanskim intelektualcima nije ni sada dogodio glas razuma, možda hrabrosti usprotiviti se za dobrobit korčulanske kulturne baštine, već uporno šute i nikako da podignu glas protiv višegodišnjeg devastiranja i zanemarivanja kulturne baštine u Korčuli od strane gradonačelnika, dogradonačelnika, zatim predsjednika Gradskog Vijeća i čitavog Gradskog poglavarstva koje godinama ne čini potrebne napore oko skrbi i završetka Korčuli najvažnijih projekata u kulturi.



Ovim putem otvoreno pozivam sve Korčulane i građane koji žele pomoći da se gradu Korčuli ne dogodi još jedna drska otimačina kulturnih dobara koja su nastala na području ovoga grada i zaslužuju biti smještena u samom središte Korčule, gdje postoji mjesto i nekoliko zgrada u koje se kompletan Korčulanski arhiv uvažavajući najvažnije, a to je korisnički segment, može uz višestruko manje troškove pohraniti.



Također ovim putem pozivam gradonačelnika Duhovića, predsjednika Gradskog vijeća i Korčulansko poglavarstvo, da prestanu obmanjivati građane, te povuku zahtjev za dodjelu sredstava ovom projektu koji ni u kom slučaju ne može dobiti prednost pred slijedećim projektima ;





  • Potpuno dovršenje rekonstrukcije i obnove palače Arneri.



  • Izrada projekta i potpuna rekonstrukcija palače Gabrielis – Korčulanskog gradskog muzeja.



  • Izrada projekta i dovršenje obnove preostalih kula oko Grada te premještanje bespravno napravljenog skladišta MUPa u kuli Kanavelić



  • Izrada projekta za svih osam kula u Korčuli, kako bi se stavile u korisničku funkciju za ugostiteljstvo i turizam.



  • Hitno poduzimanje svih radnji za pokretanje revizije sudskog spora nad zgradom Arsenala, koja bi u obnovljenom postupku došla u vlasništvo Grada te mogla poslužiti za smještaj Arhiva i gradske likovne galerije.



  • Napraviti projekt sa nadležnima oko kopanja arheološke sonde na predjelu Rampade, te ukloniti bespravnu drvenu terasu ispred istočne fasade zgrade Arsenala, gdje se po predviđanjima arheologa mogu naći vrlo važni nalasci vezani za povijest i postanak grada Korčule.



  • Zatražiti očitovanje Ministarstva kulture, te izraditi strategiju prioriteta u svezi financijske potpore oko tri kapitalna projekta u Korčuli. Muzej, palača Arneri, te Muzeja Marka Pola.


Smiljan Strihić

Komentar povodom nedavnog kandidiranja kapitalnih projekata u gradu Korčula za državni proračun.













Čitajući nedavno tekst o projektima koje Poglavarstvo Korčule želi realizirati uz pomoć Državnog proračuna, moramo se svi građani rođeni u Korčuli i oni koji žive i pripadaju ovome gradu upitati što nam se to događa. Nismo li možda kao nikada do sada zanemarili ono najvažnije, a to je kultura kao glavno obilježje i značaj ovoga grada. Moramo li se možda nakon niza propusta, devastacija i nespretnosti vladajućih u Poglavarstvu zapitati tko nam određuje kulturnu politiku i postoji li za to ikakav program, ili se sve radi stihijski u skladu sa partikularnim interesima.


Suočeni smo ponovno nakon dvije godine sa drskom politikom gradonačelnika i njegovih suradnika koji uporno sramote cijeli Grad Korčulu i mjesto Žrnovo, tražeći da se centralni sabirni centar Korčulanskog arhiva smjesti u Žrnovu.


Zašto se prije nekoliko godina kada se taj projekt pojavio, nitko od korčulanskih intelektualaca nije otvoreno pobunio, digao glas protiv tog nepotrebnog i smiješnog projekta, ostati će nejasno, međutim vidljivo je tijekom godina kako to nije jedini prijepor u kulturnoj zbilji Korčule. Činjenica je da se radi loše i zbog toga se gotovo nitko od pozvanih Korčulana ne suprotstavlja vladajućoj «klapi».


Možda bi važnije bilo povesti raspravu što Korčulanima doista kultura znači, budući već niz godina u Gradu vladaju političari bez ikakve razvidne kulturne strategije i odgovarajućeg programa. Rezultat takvoga nekritičkog popuštanja i ustupaka jednoj političkoj opciji bez većih problematiziranja o kulturi uopće, svrstalo je Korčulu na marginalnu poziciju u usporedbi sa sličnim sredinama u Hrvatskoj. Odgovornost za navedeno stanje moraju preuzeti i pojedinci u zastupničkim tijelima, zatim intelektualci, a dio odgovornosti pripada i lokalnim dopisnicima koji izvještavaju iz grada Korčule. Usput valja ponoviti da je već postalo sramotno i skandalozno na koji se način već godinama (ne)piše o kulturi u gradu Korčuli.


No ako je nešto za crnu kroniku, svjedoci smo ovih dana, novinari nađu načina pisati naširoko o tome događaju.


Vrijeme je da se upitamo zašto već godinama nitko ne želi istražiti, makar djelomično problem dovršenja palače Arneri, potom višegodišnjeg nemara vladajućih oko završetka rekonstrukcije Gradskog muzeja, ali nasuprot tome svi će fotografirati gradonačelnika prilikom promocije novog broja Godišnjaka Korčule, s kojim istini za volju on nema nikakve veze osim logične financijske potpore, koju Grad pruža ovoj vrijednoj ediciji od samoga početka izlaženja..


Mi smo u Korčuli jednostavno prihvatili, bolje rečeno zadržali neke stare običaje stvarajući iluziju kako se eto nešto u kulturi događa, dok ono elementarno i bitno, ostaje u sjeni nekih jubileja, raznih simpozija, godišnjica, naravno, što kultura zapravo i nije. Gdje je stvoren problem ? Naravno u glavama političara koji vodeći ovaj Grad nisu nikada razumjeli što kultura znači ovoj sredini. Kada bi i razumjeli, ne bi se dogodilo nešto posebno, budući svojom politikom i ponašanjem tijekom petogodišnjeg obnašanja vlasti nisu pokazali ni najmanje želje promijeniti ono elementarno na planu kulture u ovoj sredini.


Dakle stranka kojoj građani godinama gledaju kroz prste nije napravila ono osnovno što se očekuje od nekoga tko preuzima vlast u gradu poput Korčule i nikada nije imala ni napisala program razvoja i osmišljavanja kulture u gradu, već se ponašala kao da tu vlast obnaša u nekoj pustopoljini, gdje se briga za kulturu svodi na cement, šljunak i betoniranja.


Da je tako vidi se iz zadnjeg drskog zahtjeva da iz proračuna dodijeli Korčuli (čitaj Žrnovu) novac za sabirni centar korčulanskog Arhiva, dok bi se dio smjestio u palači Arneri ne uvažavajući da i ta palača ima neki svoj projekt koji na legalan način treba prenamijeniti. Poznato je u tome prostoru za arhiv nikada nije ni bio predviđen prostor. Ovome valja dodati kako Zakon o arhivskoj građi ne dopušta smještanje arhivskog gradiva u potkrovlja, tako da je upitno gdje to navedena gospoda kani smjestiti.


Povodom te sramotne i nepotrebne rabote oko smještanja Arhiva u Žrnovo, pisac ovog teksta je prije nepune dvije godine pokrenuo peticiju, te potpise nekoliko stotina građana skupljenih u samo nekoliko sati poslao ministru kulture, kako se ta otimačina Korčuli ne bi dogodila. Projekt je tada bio odbačen i za vjerovati je kako će biti i ovaj.


Na kraju ostaje gorak osjećaj kako se korčulanskim intelektualcima nije ni sada dogodio glas razuma, možda hrabrosti usprotiviti se za dobrobit korčulanske kulturne baštine, već uporno šute i nikako da podignu glas protiv višegodišnjeg devastiranja i zanemarivanja kulturne baštine u Korčuli od strane gradonačelnika, dogradonačelnika, zatim predsjednika Gradskog Vijeća i čitavog Gradskog poglavarstva koje godinama ne čini potrebne napore oko skrbi i završetka Korčuli najvažnijih projekata u kulturi.



Ovim putem otvoreno pozivam sve Korčulane i građane koji žele pomoći da se gradu Korčuli ne dogodi još jedna drska otimačina kulturnih dobara koja su nastala na području ovoga grada i zaslužuju biti smještena u samom središte Korčule, gdje postoji mjesto i nekoliko zgrada u koje se kompletan Korčulanski arhiv uvažavajući najvažnije, a to je korisnički segment, može uz višestruko manje troškove pohraniti.



Također ovim putem pozivam gradonačelnika Duhovića, predsjednika Gradskog vijeća i Korčulansko poglavarstvo, da prestanu obmanjivati građane, te povuku zahtjev za dodjelu sredstava ovom projektu koji ni u kom slučaju ne može dobiti prednost pred slijedećim projektima ;





  • Potpuno dovršenje rekonstrukcije i obnove palače Arneri.



  • Izrada projekta i potpuna rekonstrukcija palače Gabrielis – Korčulanskog gradskog muzeja.



  • Izrada projekta i dovršenje obnove preostalih kula oko Grada te premještanje bespravno napravljenog skladišta MUPa u kuli Kanavelić



  • Izrada projekta za svih osam kula u Korčuli, kako bi se stavile u korisničku funkciju za ugostiteljstvo i turizam.



  • Hitno poduzimanje svih radnji za pokretanje revizije sudskog spora nad zgradom Arsenala, koja bi u obnovljenom postupku došla u vlasništvo Grada te mogla poslužiti za smještaj Arhiva i gradske likovne galerije.



  • Napraviti projekt sa nadležnima oko kopanja arheološke sonde na predjelu Rampade, te ukloniti bespravnu drvenu terasu ispred istočne fasade zgrade Arsenala, gdje se po predviđanjima arheologa mogu naći vrlo važni nalasci vezani za povijest i postanak grada Korčule.



  • Zatražiti očitovanje Ministarstva kulture, te izraditi strategiju prioriteta u svezi financijske potpore oko tri kapitalna projekta u Korčuli. Muzej, palača Arneri, te Muzeja Marka Pola.


Smiljan Strihić

Pošalji dalje: