Dušan Kalogjera








U Slobodnoj Dalmaciji od 26.04.2006. tekst Dušana Kalogjere nije objavljen u cijelosti, stoga ga iKorcula.NET objavljuje u izvornom obliku. (Webmaster)

Dušan Kalogjera: Proizvodnja koju vrši Leda d.o.o. na prostoru Inkobroda d.d. u stečaju nije budućnost Grada Korčule

Na pisanje ovog teksta iniciralo me je kontinuirano afirmativno pisanje o proizvodnji koja se obavlja na prostoru INKOBRODA d.d. u stečaju, a posebno članak uglednog i meni bliskog novinara za brodove i more gospodina Marijana Žuvića u Slobodnoj Dalmaciji od 18.04.2006. godine pod naslovom “Brodovi najbrže stižu iz – propalog škvera”, a pravo da dosadašnje pisanje o tom pitanju kritički prokomentiram, mi daje, moj dugogodišnji rad u tom poduzeću na dužnosti gen. direktora i dobro poznavanje djelatnosti s kojom se bavi Leda d.o.o.

Shvaćali mi pojam broda kao gotovog proizvoda ili samo kao trup broda, činjenica je da Leda d.o.o. na prostoru Inkobroda d.d. u stečaju izrađuje trupove broda koji se sastavljaju od već gotovih komada (sekcija) s manje ili više dodatne opreme (osovinski vod, dio cjevovoda i poklopci grotala), te da ti poslovi u brodu ne čine više od 25 posto njegove vrijednosti, a u broju od ukupno 160 zaposlenih manje od 50 posto čine domaći radnici, kao i nepobitne činjenice da su ti poslovi najjeftiniji, tehnološki najjednostavniji i najprljaviji dio posla u izgranji broda sa vrlo niskom kvalifikacijskom strukturom zaposlenih (varioci, brusači, pjeskari, bojadisari, monteri, transportni radnici i slične kvalifikacije), gdje visoko obrazovani kadrovi (osim nekolicine u upravi poduzeća) nemaju tu što tražiti.

Imajući sve to u vidu postavlja se pitanje da li je to Gradu Korčuli perspektiva i da li za tako nisku i prljavu tehnološku proizvodnju treba žrtvovati gotovo sto tisuća četvornih metara prostora I. kategorije, na samome moru, ili ga treba privesti atraktivnijoj djelatnosti i primjerenoj ekonomskoj valorizaciji i gradu donijeti jedan novi razvojni ciklus koji će omogućiti novo zapošljavanje, i gradskom proračunu deseterostruko veće prihode od onih koji se danas ostvaruju djelatnošću koju obavlja Leda d.o.o.

Prostor na kojemu se nalazi Inkobrod d.d. u stečaju u uvali Ježevica i pripadajući otočki arhipelag s otocima: Badija, Vrnik, Planjak, Majsan, Sutvara, Sestrice, Lučnjak, Rogačić, Kamenjak i drugi predstavljaju jedini prostorni i prirodni resurs s kojim raspolaže grad Korčula, te ta činjenica nameće vrlo ozbiljno pitanje na koje grad Korčula mora odgovoriti u sadašnjem trenutku.

Pogrešna odluka o budućoj namjeni toga prostora može biti katastrofalna za budućnost Korčule i njezinih građana.

Ne bježeći od istine, građani moraju biti informirani što Grad Korčula danas ima od djelatnosti Lede d.o.o. u prihodu svog proračuna:



  • od komunalne naknade za cca 70.000 m kvadratnih površine 12.528,00 kn godišnje



  • od poreza na dohodak zaposlenih radnika 432.000.- kn godišnje


što ukupno čini 444.528,00 kuna.


Stečajna uprava od Lede d.o.o. naplaćuje najam za kompletni pogon, u iznosu od 157.680,00 kn godišnje, što je ekonomski vrlo čudno i neprihvatljivo. Hrvatska država plaća 10 posto stimulacije na vrijednost svakog isporučenog trupa broda, što iznosi 180.000 USD po trupu.


Postavlja se pitanje kome mi ovdje pogodujemo i dajemo tolike beneficije kada znamo da je Leda d.o.o. u 100-postotnom vlasništvu Nizozemaca i da korist od tako jeftino izgrađenog trupa broda ima samo stranac, jer teorija da se to čini isključivo radi zaposlenih ne pije vodu. Stranac zadovoljno trlja ruke i pita se koji su ovo naivci na Korčuli koji se zadovoljavaju mrvicama s njegove bogate trpeze.


To je naša stvarnost s Ledom d.o.o., a ono za što se ja zalažem i velik dio građana grada Korčule je da se taj izuzetni prostor s uvalom Ježevica i arhipelagom stavi u funkciju nautičkog turizma, koji ne isključuje brodogradnju, za što vapi grad i što je njegova prava perspektiva. To se može potkrijepiti samo sa nekoliko najava zainteresiranih za taj prostor u ovoj namjeni:




  • okvir investiranja se kreće od 150 – 200 milijuna Eura



  • svi sada stalno zaposleni radnici u Ledi d.o.o. bili bi zbrinuti na odgovarajući način a najveći dio njih bio bi zaposlen u novoj tvrtci



  • broj zaposlenih bi bio trostruko veći od sadašnjeg u Ledi d.o.o. i to u vrlo širokoj paleti zanimanja i stupnu obrazovanja



  • gradski proračun bi ostvario desetorostruko veće prihode od sadašnjih



    • od komunalne naknade 372.840,00 Kn



    • od boravišne takse 580.000,00 Kn



    • od poreza na dohodak 1.560.000,00 Kn


    ili ukupno 2.512.840,00 Kuna.


Dakle ne radi se ovdje o hiru pojedinca ili protivnicima brodogradnje, već realnim računicama i brizi o budućnosti Grada Korčule.


Nisu zagovornici ove ideje protiv toga da se na tom prostoru do početka realizacije novih programa zaustavi ova djelatnost, ali smo protiv svake dugoročne obaveze koja bi mogla proizaći davanjem koncesije na duži rok i time onemogućiti svaki drugi razvoj na tom prostoru.


Kada jednom ovakvom programu dodamo podizanje razine kvalitete hotelskih objekata na 3, 4 i 5 zvjezdica, što je u tijeku, te kvalitetno podupiranje razvoja malog i srednjeg poduzetništva, onda bi Grad Korčula na najbolji i najkvalitetniji način riješio pitanje svoje budućnosti za naredno razdoblje i omogućio zapošljavanje svih pridošlih kadrova, posebno mladih i visoko obrazovanih, što je i osnovni zadatak lokalne vlasti u ostvarivanju ciljeva na kojima im je građanstvo dalo povjerenje.


Dušan Kalogjera








U Slobodnoj Dalmaciji od 26.04.2006. tekst Dušana Kalogjere nije objavljen u cijelosti, stoga ga iKorcula.NET objavljuje u izvornom obliku. (Webmaster)

Dušan Kalogjera: Proizvodnja koju vrši Leda d.o.o. na prostoru Inkobroda d.d. u stečaju nije budućnost Grada Korčule

Na pisanje ovog teksta iniciralo me je kontinuirano afirmativno pisanje o proizvodnji koja se obavlja na prostoru INKOBRODA d.d. u stečaju, a posebno članak uglednog i meni bliskog novinara za brodove i more gospodina Marijana Žuvića u Slobodnoj Dalmaciji od 18.04.2006. godine pod naslovom “Brodovi najbrže stižu iz – propalog škvera”, a pravo da dosadašnje pisanje o tom pitanju kritički prokomentiram, mi daje, moj dugogodišnji rad u tom poduzeću na dužnosti gen. direktora i dobro poznavanje djelatnosti s kojom se bavi Leda d.o.o.

Shvaćali mi pojam broda kao gotovog proizvoda ili samo kao trup broda, činjenica je da Leda d.o.o. na prostoru Inkobroda d.d. u stečaju izrađuje trupove broda koji se sastavljaju od već gotovih komada (sekcija) s manje ili više dodatne opreme (osovinski vod, dio cjevovoda i poklopci grotala), te da ti poslovi u brodu ne čine više od 25 posto njegove vrijednosti, a u broju od ukupno 160 zaposlenih manje od 50 posto čine domaći radnici, kao i nepobitne činjenice da su ti poslovi najjeftiniji, tehnološki najjednostavniji i najprljaviji dio posla u izgranji broda sa vrlo niskom kvalifikacijskom strukturom zaposlenih (varioci, brusači, pjeskari, bojadisari, monteri, transportni radnici i slične kvalifikacije), gdje visoko obrazovani kadrovi (osim nekolicine u upravi poduzeća) nemaju tu što tražiti.

Imajući sve to u vidu postavlja se pitanje da li je to Gradu Korčuli perspektiva i da li za tako nisku i prljavu tehnološku proizvodnju treba žrtvovati gotovo sto tisuća četvornih metara prostora I. kategorije, na samome moru, ili ga treba privesti atraktivnijoj djelatnosti i primjerenoj ekonomskoj valorizaciji i gradu donijeti jedan novi razvojni ciklus koji će omogućiti novo zapošljavanje, i gradskom proračunu deseterostruko veće prihode od onih koji se danas ostvaruju djelatnošću koju obavlja Leda d.o.o.

Prostor na kojemu se nalazi Inkobrod d.d. u stečaju u uvali Ježevica i pripadajući otočki arhipelag s otocima: Badija, Vrnik, Planjak, Majsan, Sutvara, Sestrice, Lučnjak, Rogačić, Kamenjak i drugi predstavljaju jedini prostorni i prirodni resurs s kojim raspolaže grad Korčula, te ta činjenica nameće vrlo ozbiljno pitanje na koje grad Korčula mora odgovoriti u sadašnjem trenutku.

Pogrešna odluka o budućoj namjeni toga prostora može biti katastrofalna za budućnost Korčule i njezinih građana.

Ne bježeći od istine, građani moraju biti informirani što Grad Korčula danas ima od djelatnosti Lede d.o.o. u prihodu svog proračuna:



  • od komunalne naknade za cca 70.000 m kvadratnih površine 12.528,00 kn godišnje



  • od poreza na dohodak zaposlenih radnika 432.000.- kn godišnje


što ukupno čini 444.528,00 kuna.


Stečajna uprava od Lede d.o.o. naplaćuje najam za kompletni pogon, u iznosu od 157.680,00 kn godišnje, što je ekonomski vrlo čudno i neprihvatljivo. Hrvatska država plaća 10 posto stimulacije na vrijednost svakog isporučenog trupa broda, što iznosi 180.000 USD po trupu.


Postavlja se pitanje kome mi ovdje pogodujemo i dajemo tolike beneficije kada znamo da je Leda d.o.o. u 100-postotnom vlasništvu Nizozemaca i da korist od tako jeftino izgrađenog trupa broda ima samo stranac, jer teorija da se to čini isključivo radi zaposlenih ne pije vodu. Stranac zadovoljno trlja ruke i pita se koji su ovo naivci na Korčuli koji se zadovoljavaju mrvicama s njegove bogate trpeze.


To je naša stvarnost s Ledom d.o.o., a ono za što se ja zalažem i velik dio građana grada Korčule je da se taj izuzetni prostor s uvalom Ježevica i arhipelagom stavi u funkciju nautičkog turizma, koji ne isključuje brodogradnju, za što vapi grad i što je njegova prava perspektiva. To se može potkrijepiti samo sa nekoliko najava zainteresiranih za taj prostor u ovoj namjeni:




  • okvir investiranja se kreće od 150 – 200 milijuna Eura



  • svi sada stalno zaposleni radnici u Ledi d.o.o. bili bi zbrinuti na odgovarajući način a najveći dio njih bio bi zaposlen u novoj tvrtci



  • broj zaposlenih bi bio trostruko veći od sadašnjeg u Ledi d.o.o. i to u vrlo širokoj paleti zanimanja i stupnu obrazovanja



  • gradski proračun bi ostvario desetorostruko veće prihode od sadašnjih



    • od komunalne naknade 372.840,00 Kn



    • od boravišne takse 580.000,00 Kn



    • od poreza na dohodak 1.560.000,00 Kn


    ili ukupno 2.512.840,00 Kuna.


Dakle ne radi se ovdje o hiru pojedinca ili protivnicima brodogradnje, već realnim računicama i brizi o budućnosti Grada Korčule.


Nisu zagovornici ove ideje protiv toga da se na tom prostoru do početka realizacije novih programa zaustavi ova djelatnost, ali smo protiv svake dugoročne obaveze koja bi mogla proizaći davanjem koncesije na duži rok i time onemogućiti svaki drugi razvoj na tom prostoru.


Kada jednom ovakvom programu dodamo podizanje razine kvalitete hotelskih objekata na 3, 4 i 5 zvjezdica, što je u tijeku, te kvalitetno podupiranje razvoja malog i srednjeg poduzetništva, onda bi Grad Korčula na najbolji i najkvalitetniji način riješio pitanje svoje budućnosti za naredno razdoblje i omogućio zapošljavanje svih pridošlih kadrova, posebno mladih i visoko obrazovanih, što je i osnovni zadatak lokalne vlasti u ostvarivanju ciljeva na kojima im je građanstvo dalo povjerenje.


Dušan Kalogjera

Pošalji dalje: