Regiranje menadžmenta Lede d.o.o.

Regiranje menadžmenta Lede d.o.o. na tekst Dušana Kalogjere

Vezano za članak gosp. Dušana Kalogjere na Vašim stranicama od 27.04.2006 dozvolite nam da damo svoj komentar na tekst te upozorimo na niz iznesenih netočnosti.

U svom tekstu gosp. Kalogjera obmanjuje čitatelje neistinama i nanosi štetu poslovanju Lede. U tu svrhu navodimo ispravke važnih podataka kako slijedi:



  • Leda sama proizvodi sekcije od naručenog materijala, te od njih sastavlja čitav brod uz izradu i montažu kompletne čelične opreme, brodskih poklopaca, cjevovoda, temelja glavnog i pomoćnih strojeva, dio poslova na izolaciji te završno bojanje



  • cijena poslova koje radi Leda iznosi cca 50% ukupne vrijednosti broda, a ne 25% kako navodi autor teksta. Ugovorena cijena po brodu iznosi cca 2,6 mil. € što je 3,25 mil. USD, a ne 1,8 mil. USD. Leda ostvaruje godišnji prihod preko 7,5 mil € i posluje bez gubitaka



  • ukupan broj zaposlenih u Ledi sa kooperantima je 171 djelatnik, a od toga ih je 68% sa ovog područja, a ne manje od 50% prema autoru članka



  • kvalifikacijska struktura 87 djelatnika Lede je slijedeća: 12 visokoobrazovanih, 60 VKV/SSS te samo 15 polu i niskokvalificiranih



  • Inkobrod d.d. u stečaju ima ukupno godišnju korist od preko 500.000,00 kn, a ne samo 157.680,00



  • iznos stimulacija u brodogradnji je 8,42% a ne 10% kako je navedeno u tekstu.


Nakon stečaja Inkobroda te odlaska Montmontaže i Inmonta iz brodogradilišta, rekli bi na sreću zaposlenika Lede, pojavio se strani partner koji funkcionira već pet godina i u tom periodu uredno podmiruje sve obveze prema zaposlenicima, dobavljačima i državi, a brodogradilište posluje bez gubitaka. Veliki dio primanja zaposlenih u Ledi ostaje kao priliv novca u Gradu Korčuli neposrednom potrošnjom.


Leda uredno podmiruje i iznose komunalne naknade određene od Grada Korčule. Uz naprijed navedeno Leda donacijama podržava lokalne sportske i kulturne udruge i za to ima razumijevanje i kvalitetnu suradnju u okviru svojih mogućnosti.


Tehnološka proizvodnja u Ledi, gledano s ekološke strane, je čistija nego nautički turizam. Svjedoci smo koliko otpada tijekom ljeta završi u našem moru kao posljedica tog vida turizma. Istina je da su vlasnici Lede stranci, ali upitajmo se tko su vlasnici hrvatskih banaka, telefonije, hotela, Plivinog instituta, Ine i sl. Valjda isti oni koji trljaju ruke i govore o naivcima u cijeloj Hrvatskoj, a ne samo u Korčuli, ili isti oni koji će sutra uložiti 200 mil. € na prostoru Ježevice i ponovno nam se smijati.


Gosp. Kalogjera kao dugogodišnji direktor Inkobroda trebao bi znati što je izrada sekcija i što sastavljanje trupa broda. Pozivajući se na dužnost generalnog direktora Inkobroda, autor je mogao nešto reći i o svom doprinosu propasti bivšeg brodogradilišta, koji je posve razumljiv poveže li se sa njegovim sadašnjim stavom o zatiranju brodogradnje u Korčuli.


Kao zamjenik gradonačelnika Grada Korčule iznosi suprotne stavove, ako se zna da Grad Korčula podržava brodogradilište te je prema odlukama Gradskog vijeća i Poglavarstva Grada te važećem Prostornom planu, prostor brodogradilišta isključivo namjenjen toj djelatnosti. Prema prijedlogu, Grad Korčula bi preuzeo gospodarenje nad dijelom brodogradilišta prema trajektnom pristaništu, a koje sada Leda ne koristi, te taj kvalitetan prostor priveo funkcijama koje Gradu nedostaju.


Posebno je zanimljivo iznošenje ovakvih stavova ako se autor prisjeti svog pisma iz siječnja 2003. god. sadašnjim vlasnicima Lede (strancima) kada im je nudio svoju svesrdnu pomoć u radu brodogradilišta i zaželio im uspješan rad sa mnogo toplih pozdrava iz Korčule.


Ozbiljnost Lede i njihovih vlasnika te interes nastavka rada na ovom prostoru je i činjenica da je napravljen ‘Business plan’ za poslovanje u narednom periodu sa planom investicija i planom razvoja (stanje i obrada tržišta, postupno povećanje obima opremanja do konačnog završetka kompletnog broda, usvajanje novih tehnologija, izrada jahti do veličine 20m, suhi vezovi, unapređenje kvalitete i obima remonta sa ovlaštenim servisima, škola za izobrazbu nedostajućeg kadra i sl.). Svjesni smo sadašnjeg izgleda brodogradilišta ali naš sadašnji status (dok smo u najmu) ne daje nam mogućnost većih ulaganja. Eventualnim dobivanjem koncesije krenuli bi u realizaciju naših planova.


Zasigurno je interes Grada da ima razvijenu širu lepezu gospodarskih grana. Sjetimo se vremena Domovinskog rata kada su hoteli širom Dalmacije bili puni izbjeglica dok je brodogradilište radilo. Možemo zamisliti kakvog bi utjecaja na turizam imalo širenje ptičje gripe, kravljeg ludila ili nekakva krizna situacija u susjednim državama. Prekvalifikacija naših zaposlenika u konobare, kuhare, turističke vodiče, čistače i mornare u marini ne držimo dobrom idejom.


Prenamjenom prostora Korčula bi se nakon 2000 godina od kada datiraju prvi nalazi o postojanju brodogradnje na otoku, definitivno oprostila od te djelatnosti, jer drugog prostora na području Grada za brodogradilište ne postoji. Inače, u Prostornom planu Grada Korčule postoji još nekoliko neizgrađenih turističkih zona na kojima se mogu graditi kapaciteti koje zagovara gosp. Kalogjera i bez eliminacije brodogradnje. Malo je zemalja na svijetu koje su se odrekle brodogradnje kao bazne industrije sa svim pratećim djelatnostima, što potvrđuju i stavovi svih naših dosadašnjih Vlada koje nastoje brodogradnju držati u funkciji.


Oduzeti Korčuli jedinu ozbiljniju proizvodnu djelatnost i to uglavnom izvoznu, sa brutto godišnjim prihodom od preko 7,5 mil. €, pretvarajući Korčulu samo u turističku destiinaciju je posve neozbiljno. Nitko ne spriječava gosp. Kalogjeru i one koje predstavlja, da kvalitetnim programom učestvuju na natječaju za dobivanje koncesije. Do tada smo protiv zaustavljanja aktivnosti u brodogradilištu zbog nekih ‘većih’ interesa ili sanjarenja.


Hrvatska godišnje ulaže u investicije na svim otocima cca jednu miljardu kuna (cca 137 mil. €) pa su navodi gosp. Kalogjere da će netko samo u Ježevicu investirati 200 mil.€ teško zamislivi.


Naš jedini cilj je nastaviti uspješno poslovanje kao do sada sa jasno zacrtanim ciljevima za budućnost.


Menadžment Lede d.o.o.

Regiranje menadžmenta Lede d.o.o. na tekst Dušana Kalogjere

Vezano za članak gosp. Dušana Kalogjere na Vašim stranicama od 27.04.2006 dozvolite nam da damo svoj komentar na tekst te upozorimo na niz iznesenih netočnosti.

U svom tekstu gosp. Kalogjera obmanjuje čitatelje neistinama i nanosi štetu poslovanju Lede. U tu svrhu navodimo ispravke važnih podataka kako slijedi:



  • Leda sama proizvodi sekcije od naručenog materijala, te od njih sastavlja čitav brod uz izradu i montažu kompletne čelične opreme, brodskih poklopaca, cjevovoda, temelja glavnog i pomoćnih strojeva, dio poslova na izolaciji te završno bojanje



  • cijena poslova koje radi Leda iznosi cca 50% ukupne vrijednosti broda, a ne 25% kako navodi autor teksta. Ugovorena cijena po brodu iznosi cca 2,6 mil. € što je 3,25 mil. USD, a ne 1,8 mil. USD. Leda ostvaruje godišnji prihod preko 7,5 mil € i posluje bez gubitaka



  • ukupan broj zaposlenih u Ledi sa kooperantima je 171 djelatnik, a od toga ih je 68% sa ovog područja, a ne manje od 50% prema autoru članka



  • kvalifikacijska struktura 87 djelatnika Lede je slijedeća: 12 visokoobrazovanih, 60 VKV/SSS te samo 15 polu i niskokvalificiranih



  • Inkobrod d.d. u stečaju ima ukupno godišnju korist od preko 500.000,00 kn, a ne samo 157.680,00



  • iznos stimulacija u brodogradnji je 8,42% a ne 10% kako je navedeno u tekstu.


Nakon stečaja Inkobroda te odlaska Montmontaže i Inmonta iz brodogradilišta, rekli bi na sreću zaposlenika Lede, pojavio se strani partner koji funkcionira već pet godina i u tom periodu uredno podmiruje sve obveze prema zaposlenicima, dobavljačima i državi, a brodogradilište posluje bez gubitaka. Veliki dio primanja zaposlenih u Ledi ostaje kao priliv novca u Gradu Korčuli neposrednom potrošnjom.


Leda uredno podmiruje i iznose komunalne naknade određene od Grada Korčule. Uz naprijed navedeno Leda donacijama podržava lokalne sportske i kulturne udruge i za to ima razumijevanje i kvalitetnu suradnju u okviru svojih mogućnosti.


Tehnološka proizvodnja u Ledi, gledano s ekološke strane, je čistija nego nautički turizam. Svjedoci smo koliko otpada tijekom ljeta završi u našem moru kao posljedica tog vida turizma. Istina je da su vlasnici Lede stranci, ali upitajmo se tko su vlasnici hrvatskih banaka, telefonije, hotela, Plivinog instituta, Ine i sl. Valjda isti oni koji trljaju ruke i govore o naivcima u cijeloj Hrvatskoj, a ne samo u Korčuli, ili isti oni koji će sutra uložiti 200 mil. € na prostoru Ježevice i ponovno nam se smijati.


Gosp. Kalogjera kao dugogodišnji direktor Inkobroda trebao bi znati što je izrada sekcija i što sastavljanje trupa broda. Pozivajući se na dužnost generalnog direktora Inkobroda, autor je mogao nešto reći i o svom doprinosu propasti bivšeg brodogradilišta, koji je posve razumljiv poveže li se sa njegovim sadašnjim stavom o zatiranju brodogradnje u Korčuli.


Kao zamjenik gradonačelnika Grada Korčule iznosi suprotne stavove, ako se zna da Grad Korčula podržava brodogradilište te je prema odlukama Gradskog vijeća i Poglavarstva Grada te važećem Prostornom planu, prostor brodogradilišta isključivo namjenjen toj djelatnosti. Prema prijedlogu, Grad Korčula bi preuzeo gospodarenje nad dijelom brodogradilišta prema trajektnom pristaništu, a koje sada Leda ne koristi, te taj kvalitetan prostor priveo funkcijama koje Gradu nedostaju.


Posebno je zanimljivo iznošenje ovakvih stavova ako se autor prisjeti svog pisma iz siječnja 2003. god. sadašnjim vlasnicima Lede (strancima) kada im je nudio svoju svesrdnu pomoć u radu brodogradilišta i zaželio im uspješan rad sa mnogo toplih pozdrava iz Korčule.


Ozbiljnost Lede i njihovih vlasnika te interes nastavka rada na ovom prostoru je i činjenica da je napravljen ‘Business plan’ za poslovanje u narednom periodu sa planom investicija i planom razvoja (stanje i obrada tržišta, postupno povećanje obima opremanja do konačnog završetka kompletnog broda, usvajanje novih tehnologija, izrada jahti do veličine 20m, suhi vezovi, unapređenje kvalitete i obima remonta sa ovlaštenim servisima, škola za izobrazbu nedostajućeg kadra i sl.). Svjesni smo sadašnjeg izgleda brodogradilišta ali naš sadašnji status (dok smo u najmu) ne daje nam mogućnost većih ulaganja. Eventualnim dobivanjem koncesije krenuli bi u realizaciju naših planova.


Zasigurno je interes Grada da ima razvijenu širu lepezu gospodarskih grana. Sjetimo se vremena Domovinskog rata kada su hoteli širom Dalmacije bili puni izbjeglica dok je brodogradilište radilo. Možemo zamisliti kakvog bi utjecaja na turizam imalo širenje ptičje gripe, kravljeg ludila ili nekakva krizna situacija u susjednim državama. Prekvalifikacija naših zaposlenika u konobare, kuhare, turističke vodiče, čistače i mornare u marini ne držimo dobrom idejom.


Prenamjenom prostora Korčula bi se nakon 2000 godina od kada datiraju prvi nalazi o postojanju brodogradnje na otoku, definitivno oprostila od te djelatnosti, jer drugog prostora na području Grada za brodogradilište ne postoji. Inače, u Prostornom planu Grada Korčule postoji još nekoliko neizgrađenih turističkih zona na kojima se mogu graditi kapaciteti koje zagovara gosp. Kalogjera i bez eliminacije brodogradnje. Malo je zemalja na svijetu koje su se odrekle brodogradnje kao bazne industrije sa svim pratećim djelatnostima, što potvrđuju i stavovi svih naših dosadašnjih Vlada koje nastoje brodogradnju držati u funkciji.


Oduzeti Korčuli jedinu ozbiljniju proizvodnu djelatnost i to uglavnom izvoznu, sa brutto godišnjim prihodom od preko 7,5 mil. €, pretvarajući Korčulu samo u turističku destiinaciju je posve neozbiljno. Nitko ne spriječava gosp. Kalogjeru i one koje predstavlja, da kvalitetnim programom učestvuju na natječaju za dobivanje koncesije. Do tada smo protiv zaustavljanja aktivnosti u brodogradilištu zbog nekih ‘većih’ interesa ili sanjarenja.


Hrvatska godišnje ulaže u investicije na svim otocima cca jednu miljardu kuna (cca 137 mil. €) pa su navodi gosp. Kalogjere da će netko samo u Ježevicu investirati 200 mil.€ teško zamislivi.


Naš jedini cilj je nastaviti uspješno poslovanje kao do sada sa jasno zacrtanim ciljevima za budućnost.


Menadžment Lede d.o.o.

Pošalji dalje: