Odgovor menadžmentu LEDE d.o.o.

Dušan Kalogjera: Odgovor menadžmentu LEDE d.o.o.

– Članak koji sam objavio na Vašim internet stranicama 27.04.2006. godine, bio je povod gosp. Srećku Mariniju direktoru “LEDE” d.o.o. da objavi odgovor, koji u nedostatku pravih argumenata poseže za metodom osobnog diskreditiranja autora teksta na što sam primoran odgovoriti.

Ima jedna stara kineska poslovica koja kaže: “Što sam ti dobro napravio da me mrziš?”, koja bi se mogla primjeniti na dio teksta gosp. Marinija, a sada idemo redom.

Za suštinu i globalnu raspravu na temu: Dali Nautički centar ili sadašnja proizvodnja “LEDE” d.o.o. na prostoru “INKOBRODA” u stečaju, stopostotna točnost pojedinih podataka nije uopće važna pa ću se osvrnuti samo na njih nekoliko:



  • cijenu trupa broda od 1.800.000 USD pročitao sam u članku uvaženog novinara Marijana Žuvića objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji.



  • dali je subvencija države Hrvatske 10% ili 8,42% potpuno je nevažno, jer je moja poanta bila na tome da država subvencionira proizvodnju na kojoj kajmak diže stranac.



  • o kvalifikacijskoj strukturi i 12 visokoobrazovanih ljudi ne bi trošio riječi jer svaki imalo upućeni čovjek zna kakova kvalifikaijska struktura opslužuje tu vrstu proizvodnje.



  • o broju zaposlenih, njihovom statusu i kvaliteti Ugovora o radu, visini plaća, te statusu menadžmenta i njihovim plaćama moglo bi se govoriti, ali mislim da ni to nije važno za temu o kojoj je riječ.


Sada nešto o samoj temi koja je uzburkala duhove i to je dobro, jer se jedan tako značajan i za grad Korčulu sudbonosni problem ne može riješiti bez sveopće rasprave i mišljenja svih relevantnih čimbenika a na kraju i samih građana grada Korčule. Slažem se s gosp. Marinijem da smo sve prodali, ali ako nam je sudbina prodavati, onda prodajmo što je moguće bolje i sa većom koristi za Grad, što je bez posebnih argumenata Nautički centar, uključujući i brodogradnju ali ne ovakovu.


Gosp. Kalogjera zna dobro što su sekcije i kako se rade, ali bi zamolio gosp. Marinija da mi kaže kada je zadnji put šleper s limovima ušao u prostor brodogradilišta, i po kojim kriterijima sadašnja proizvodnja “LEDE” d.o.o. može biti ekološki čistija od Nautičkog centra. To bi jedino bilo moguće kad bi nautičari vršili veliku i malu nuždu u more.


Što se tiče mog doprinosa propasti bivšeg brodogradilišta t.j. INKOBRODA, on vrlo dobro zna sve okolnosti i još uvijek mislim da taj pasus iz objavljenog teksta ima drugog autora, a njemu zamjeram samo to što je i takova podmetanja upotrijebio u nedostatku dokaza. O tome samo mogu reći da je INKOBROD od “moje” ostavštine, bez rada, živio još četiri godine i nakon toga otišao u stečaj. Najveće mirovine danas imaju radnici koji su za moga direktovanja radili u INKOBRODU, što sasvim dosta govori o mojoj ulozi u tom poduzeću gotovo trideset godina.


Moji stavovi nisu suprotni sa stavovima grada, ako su grad njegovi građani, ali ako je Grad i donio takovu odluku, onda je donio na pogrešan način i u uskom krugu zainteresiranih ili pod pritiskom interesnih grupa ili koalicijskih partnera, jer vrlo dobro znam tko je radio u LEDI i tko je lobirao za ovakovo rješenje. Podsjećam da je Gradski kotar Stari grad 2004. godine organizirao skup građana po ovom pitanju i da je velika većina prisutnih bila za koncepciju Nautičkog centra.


O pismu koje sam uputio vodstvu brodogradilišta PETERS u kojem sam upozorio na neke okolnosti u LEDI i na neke ljude, nema nikakve veze sa mojim osobnim angažmanom, niti sa zastupanjem moje današnje ideje.


Nitko ne sumnja u ozbiljnost Vaših vlasnika niti u njihove poslovne planove, ali ti se planovi ne uklapaju u planove grada Korčule i njegove interese. Gradu na ovako vrijednom prostoru ne treba ovakova proizvodnja i tu je točka. Sanjarenje da će te u skoroj budućnosti graditi kompletne brodove ne drži vodu, jer za izgraditi brod treba stotinu zanata i specijalista, a vi danas morate uvoziti i varioce.


Što se tiče 2000 godina tradicije korčulanske brodogradnje, valjda ne mislite da se u to mogu uključiti i Vaši trupovi brodova. Ja sam već pred puno godina vidio da od one tradicionalne korčulanske drvene brodogradnje neće ostati mnogo pa sam se potrudio da joj kroz knjigu podignem spomenik i omogućio svima koji žele u njoj uživati da mogu pročitati knjigu. Možda bi se baš kroz Nautički centar mogla i praktično sačuvati uspomena na taj stari korčulanski zanat.


Ako Vi smatrate da je Vaša proizvodnja ozbiljan posao, u što ja ne sumnjam, morate dozvoliti da postoji i ozbiljnijih i boljih.


Što se tiče koncesijskog natječaja, s njim ne treba žuriti dok se u samom gradu na ozbiljan i odgovoran način ne raspravi ova tema i donesu potrebni zaključci, o kojima će se ako bude potrebno građani grada Korčule izjasniti na referendumu, na što nas je uputio i premijer Sanader, iako i on sam preferira Nautički centar.


Morate znati i to da gosp. Kalogjera nema u ovoj ideji svoje igrače za koje lobira, ni svoje osobne interese, moji interesi su kao i uvijek do sada bili grad Korčula i njegovi građani.


S ovim tekstom je moja polemika s Vama završena dok se ne organizira meritoran skup koji će ovu problematiku ozbiljno i odgovorno raspraviti.


Na kraju bi gospodi iz “LEDE” d.o.o. citirao još jednu poslovicu: “Ne ubijajte vola radi vlastite šnicle.”


Dušan Kalogjera

Dušan Kalogjera: Odgovor menadžmentu LEDE d.o.o.

– Članak koji sam objavio na Vašim internet stranicama 27.04.2006. godine, bio je povod gosp. Srećku Mariniju direktoru “LEDE” d.o.o. da objavi odgovor, koji u nedostatku pravih argumenata poseže za metodom osobnog diskreditiranja autora teksta na što sam primoran odgovoriti.

Ima jedna stara kineska poslovica koja kaže: “Što sam ti dobro napravio da me mrziš?”, koja bi se mogla primjeniti na dio teksta gosp. Marinija, a sada idemo redom.

Za suštinu i globalnu raspravu na temu: Dali Nautički centar ili sadašnja proizvodnja “LEDE” d.o.o. na prostoru “INKOBRODA” u stečaju, stopostotna točnost pojedinih podataka nije uopće važna pa ću se osvrnuti samo na njih nekoliko:



  • cijenu trupa broda od 1.800.000 USD pročitao sam u članku uvaženog novinara Marijana Žuvića objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji.



  • dali je subvencija države Hrvatske 10% ili 8,42% potpuno je nevažno, jer je moja poanta bila na tome da država subvencionira proizvodnju na kojoj kajmak diže stranac.



  • o kvalifikacijskoj strukturi i 12 visokoobrazovanih ljudi ne bi trošio riječi jer svaki imalo upućeni čovjek zna kakova kvalifikaijska struktura opslužuje tu vrstu proizvodnje.



  • o broju zaposlenih, njihovom statusu i kvaliteti Ugovora o radu, visini plaća, te statusu menadžmenta i njihovim plaćama moglo bi se govoriti, ali mislim da ni to nije važno za temu o kojoj je riječ.


Sada nešto o samoj temi koja je uzburkala duhove i to je dobro, jer se jedan tako značajan i za grad Korčulu sudbonosni problem ne može riješiti bez sveopće rasprave i mišljenja svih relevantnih čimbenika a na kraju i samih građana grada Korčule. Slažem se s gosp. Marinijem da smo sve prodali, ali ako nam je sudbina prodavati, onda prodajmo što je moguće bolje i sa većom koristi za Grad, što je bez posebnih argumenata Nautički centar, uključujući i brodogradnju ali ne ovakovu.


Gosp. Kalogjera zna dobro što su sekcije i kako se rade, ali bi zamolio gosp. Marinija da mi kaže kada je zadnji put šleper s limovima ušao u prostor brodogradilišta, i po kojim kriterijima sadašnja proizvodnja “LEDE” d.o.o. može biti ekološki čistija od Nautičkog centra. To bi jedino bilo moguće kad bi nautičari vršili veliku i malu nuždu u more.


Što se tiče mog doprinosa propasti bivšeg brodogradilišta t.j. INKOBRODA, on vrlo dobro zna sve okolnosti i još uvijek mislim da taj pasus iz objavljenog teksta ima drugog autora, a njemu zamjeram samo to što je i takova podmetanja upotrijebio u nedostatku dokaza. O tome samo mogu reći da je INKOBROD od “moje” ostavštine, bez rada, živio još četiri godine i nakon toga otišao u stečaj. Najveće mirovine danas imaju radnici koji su za moga direktovanja radili u INKOBRODU, što sasvim dosta govori o mojoj ulozi u tom poduzeću gotovo trideset godina.


Moji stavovi nisu suprotni sa stavovima grada, ako su grad njegovi građani, ali ako je Grad i donio takovu odluku, onda je donio na pogrešan način i u uskom krugu zainteresiranih ili pod pritiskom interesnih grupa ili koalicijskih partnera, jer vrlo dobro znam tko je radio u LEDI i tko je lobirao za ovakovo rješenje. Podsjećam da je Gradski kotar Stari grad 2004. godine organizirao skup građana po ovom pitanju i da je velika većina prisutnih bila za koncepciju Nautičkog centra.


O pismu koje sam uputio vodstvu brodogradilišta PETERS u kojem sam upozorio na neke okolnosti u LEDI i na neke ljude, nema nikakve veze sa mojim osobnim angažmanom, niti sa zastupanjem moje današnje ideje.


Nitko ne sumnja u ozbiljnost Vaših vlasnika niti u njihove poslovne planove, ali ti se planovi ne uklapaju u planove grada Korčule i njegove interese. Gradu na ovako vrijednom prostoru ne treba ovakova proizvodnja i tu je točka. Sanjarenje da će te u skoroj budućnosti graditi kompletne brodove ne drži vodu, jer za izgraditi brod treba stotinu zanata i specijalista, a vi danas morate uvoziti i varioce.


Što se tiče 2000 godina tradicije korčulanske brodogradnje, valjda ne mislite da se u to mogu uključiti i Vaši trupovi brodova. Ja sam već pred puno godina vidio da od one tradicionalne korčulanske drvene brodogradnje neće ostati mnogo pa sam se potrudio da joj kroz knjigu podignem spomenik i omogućio svima koji žele u njoj uživati da mogu pročitati knjigu. Možda bi se baš kroz Nautički centar mogla i praktično sačuvati uspomena na taj stari korčulanski zanat.


Ako Vi smatrate da je Vaša proizvodnja ozbiljan posao, u što ja ne sumnjam, morate dozvoliti da postoji i ozbiljnijih i boljih.


Što se tiče koncesijskog natječaja, s njim ne treba žuriti dok se u samom gradu na ozbiljan i odgovoran način ne raspravi ova tema i donesu potrebni zaključci, o kojima će se ako bude potrebno građani grada Korčule izjasniti na referendumu, na što nas je uputio i premijer Sanader, iako i on sam preferira Nautički centar.


Morate znati i to da gosp. Kalogjera nema u ovoj ideji svoje igrače za koje lobira, ni svoje osobne interese, moji interesi su kao i uvijek do sada bili grad Korčula i njegovi građani.


S ovim tekstom je moja polemika s Vama završena dok se ne organizira meritoran skup koji će ovu problematiku ozbiljno i odgovorno raspraviti.


Na kraju bi gospodi iz “LEDE” d.o.o. citirao još jednu poslovicu: “Ne ubijajte vola radi vlastite šnicle.”


Dušan Kalogjera

Pošalji dalje: