Predavanje o Marku Andrijiću

U subotu (12. veljače 2011.) u korčulanskom je Domu kulture u organizaciji Udruge turističkih vodiča Korčule, Gradskog muzeja i Centra za kulturu Korčula održano stručno predavanje uz projekciju fotografija pod nazivom “Nove spoznaje o djelu korčulanskog proto-majstora Marka Andrijića“, o čijem je životu i djelu govorio. mr.sci. Goran Nikšić, voditelj Odsjeka za staru gradsku jezgru grada Splita (svojevremeno radio i kao konzervator u Korčuli) koji je zainteresirao Korčulane s podacima o njihovom pretku Marku Andrijiću koji je u doba renesanse i baroka postao najvrsniji klesar i njegovom originalnom arhitektonskom koncepcijom je zadivio korčulanske stanovnike koji su ga 1485. godine imenovali proto-majstorom svih javnih gradnji u Korčuli.

Predavač Nikšić je iznio i mnoge podatke koje je istraživačkim radovima prikupio,spomenuvši kako se Marku Andrijiću pripisuje izrada završnog dijela zvonika katedrale sv.Marka (1481.) s kupolom i lanternom, te ciborija iznad glavnoga oltara.

Korčulanski su majstori kamenari, klesari i graditelji razvili veliku djelatnost sa specijalnim domaćim karakteristikama, u to doba zidali i klesali kamen za mnoge građevine na Mediteranu,kazao je Nikšić, spomenuvši kako se je u 15. i 16, stoljeću naročito istakla korčulanska  klesarsko-graditeljska porodica Andrijića, čiji su nasljednici iz obiteljskih radionica stekli svu svoju umjetničku virtuoznost i znanje i ostavili do današnjih dana Markov model gradnje mnogih značajnijih građevina,posebno u Korčuli i Dubrovniku,i sve građeno kočulanskim kamenom s otoka Vrnika.

Katedrala svetog Marka u Korčuli svakako je najvrjednija građevina, napomenuo je predavač s podacima da je građena od 13. do 16. stoljeća. Isprva trobrodna crkva sa zvonikom, četvrti brod dobila je u 16. stoljeću. Na tom izvanrednom građevinskom ostvarenju izredale su se generacije klesara sa svojim stilovima među kojima i znameniti Marko Andrijić. Srednjovjekovna stolna crkva iz onodobnih fotografskih snimaka koji je prikupio Goran Nikšić i prema arhivskim dokumentima pokazuje da sa zvonikom nije imala samo crkvenu funkciju, nego je zvonik služio i kao izvidnica odakle su se pratili brodovi koji su plovili Pelješkim kanalom, mnogi od njih s neprijateljskim namjerama, gdje je u gradnji kula i zidina prepoznata Andrijićeva sposobnost s vidljivim otvorima za strelice i topove.

Zahvaljujući arheološkim ispitivanjima Gorana Nikšića ime Marka Andrijića se pronalazi oko 1470. godine u Dubrovniku gdje osniva radionicu. Od 1474. godine u dubrovačkom dominikanskom samostanu gradi kapelu sv. Vicka. U isto vrijeme sudjeluje na gradnji mosta na Pilama, gradskih vrata u luci, a za Knežev dvor radi stubište s ogradom, saznaje se iz predavanja.

Nakon dolaska u Korčulu Andrijić gradi kulu Ravelin i gradske zidine.

Korčulanskim zvonikom Marko Andrijić je stvorio prototip koji je postao uzor nizu dalmatinskih zvonika- od renesansnog franjevačkog zvonika u Hvaru do baroknih zvonika dubrovačkog i korčulanskog kraja.Isto tako, pretpostavlja se da je konstrukcija Andrijićeve kupole kojom se zaključuje zvonik utjecala na Nikolu Firentinca za gradnju kupole Šibenske katedrale, otkrio je novi podatak predavač Nikšić.

1485. godine Marko Andrijić radi i svoje remek – djelo, ciborij glavnog oltara korčulanske katedrale s prizorima Navještenja. Nakon toga u Dubrovniku radi opremu za samostan Apostola i projektira zvonik franjevačkog samostana u Hvaru. Hvarski će zvonik dovršiti njegov brat Vlahuša – Blaž. I Sinovi Marka Andrijića: Josip, Petar i Andrija ostavili su tragove u graditeljskoj baštini.

Uz klesanje kamena Korčula je u to doba bila prepoznata i po brodogradnji, kazao je Goran Nikšić,i upravo u obradi drva Marko Andrijić je imao inspiraciju za radove u kamenu.

Nažalost,ime Marka Andrijića je podcijenjeno u Hrvatskoj povijesti graditeljstva,rekao je Nikšić,s usporedbom da Andrijićevo djelo može biti na razini svjetskih dometa.

Ugledni povjesničar je odgovarao na mnoga pitanja Korčulana, i dao svoj komentar da Korčula sa svojom srednjovjekovnom umjetnosti i arhitekturom zaslužuje mjesto upisa u UNESCO-ov popis svjetske spomeničke baštine.

Tekst: Niko Perić


Pošalji dalje:

Jedan komentar za “Predavanje o Marku Andrijiću

  1. runja (Uredi)

    Hvala ti Niko što si ovako napisa i Tino što si objavi na multimediji nisam bila, žao mi je!Ovo spada u upću kulturu svakog korčulanina, mladih posebno i ponosni smo na Andrijića!

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0

Komentari su zatvoreni.