Pobuna na brodu Bounty

Ovih dana slučajan susret sa našim iseljenikom Ilijom Marinkovićem iskreno me iznenadio. Uz pozdrav: Di si Niko, mogo sam odgovorit (što i jesam) – Evo me.

A ja tebe otkad sam došo doma slušam na radiju. (Ispravio sam ga, jer me glasnogovornici radija nisu pozvali da se ili razdužim ili zadužim za rad), on to i ne znade ali mi je dodao: Čitam tvoje priloge na korčulanskim web stranicama, evo ti teme za radio, ili druge medije: Postavi pitanje Di su brodovi koji su stvarali povijest ? Oli Korčula ne mirita digod u gradu (pored fontane, na spomeniku, pored one dizalice Put Sv. Nikole) da se postavi maketa nekoga broda koji je svjedok korčulanskih tradicija.

I naš Ilija, pošo tamo di se piva Doma je Amerika, a ja foto aparatom ipak spasio Ilijinu primjedbu.

Ima i razbijenih barki i barčica, ima i brodova ( istina nasukanih) ali ih nema tko odsukati.

Sjetih se godinama vrijedne inicijative sugrađanina Tonća Gatti , koji je izradio mnoge vrijedne makete brodova, izlagao ih u crkvici Sv.Petra. Ante Matijaca i pristalice njegove ideje pokušali izgradnju jednog od povijesnih brodova Marka Pola, a sada pokojni Bepo – je komentiro Mola ća.

I molali su se, bez podrške, možda je sazrilo novo vrime za slične inicijative, uz stalnu vanjsku postavu maketa, vjernih replika brodova, koji su plovili svjetskim morima i stvarali povijest, davali i daju neizmjeran doprinos našem razvoju, jer ima puno važnih i izvjesnih povijesnih situacija, događanja, djela vezanih za naš Grad (ne samo u knjigama) kojima bi se trebalo posvetiti, ne samo zbog istinite povijesti i života ljudi na otoku, nego i kapitalnim vrijednostima uz toliko materijala koji bi mogao biti kulturno i turistički zanimljiv vanjski izložak  ne samo na hrvatskom nego i na europskom nivou.

A sada Vas poštovani čitatelji nukam na razmišljanje uz ove fotografije. Drvena barka i u njoj pas.

Iza grada Zlatko Zelić uređuje staru barku.

Brod Marka Pola nisam tražio, jesam maslinu =simbol prijateljstva Kine i Hrvatske koju je prije par godina u vrtu Markove kuće bio posadio kineski veleposlanik, i maslina je usahnula, nema ni spomena o sadnji.

Ima zato u Gradskom parku gdje je brod Bounty, koji svakoga podsjeti i na pobunu mornara na tom brodu koji je 1787. isplovio iz Engleske put Tihog oceana, da ukrca mladice krušnog drveta kojim se trebala obogatiti prehrana robova na radilištima u zapadnoj Indiji. Doplovivši do Tahitija u pogrešno doba godine trebao je tamo ostati dugih pet mjeseci. Čini se da se za to vrijeme dio ljudi previše prepustio ovozemaljskim užicima, pa se 28. travnja 1789. posada pod vodstvom mladoga poručnika Fletchera Christiana, pobunila protiv okrutnog brodskog zapovjednika – kapetana Bligha.

U vodama oko Tonge, kapetana Bligha i 18 ljudi koji su odlučili poći s njim, pobunjenici su ukrcali u mali brodski čamac i prepustili moru. Nitko nije očekivao da će se dogoditi čudo: nakon 41 dan plovidbe, Bligh je sa svojim istomišljenicima stigao do otoka Timora u nizozemskom posjedu. Njegov je čamac preplovio 3 618 pomorskih milja, odnosno 6 700 kilometara, a svijet je saznao što se dogodilo.

E ovaj brod kao zabavni objekt za dječju igru možda može ispričati i trenutnu političku priču u našemu Gradu, jer bila je pobuna, mornari napustili brod, kapetan i mali od kužine čekaju novu( možda istu) posadu.

A ja posadih ovaj tekst, pa do novoga, uz ovoga u Dobru ostanite.

Niko Perić

Pošalji dalje:

5 komentara “Pobuna na brodu Bounty

  1. manolito (Uredi)

    Kapetanu i malome od kužine je to prava slika za proslih par sezona i ovu nadolazecu.Dobro si to napisa Niko svaka ti dala.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  2. Lampuga (Uredi)

    Preplaćenom brodu bilo bi boje da je stvarno digo na dnu dna jer ovako nas samo svakodnevno čini budalama!

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  3. Miriam (Uredi)

    Korcula nije Disneyland,u njoj ljudi stvarno zive, djeca se radjaju, odrastaju, starci umiru, ne mora se bas od svega ciniti turisticka atrakcija. Bounty je namijenjen korculanskoj djeci za igru, i zasto ne? Zato sto mi imamo vlastitu povijest ne znaci da moramo ignorirati sve drugo sto se dogadjalo i dogadja na svijetu. Pobuna na brodu Bounty je barem u svojim filmskim verzijama, dio svjetske kulturne tradicije, isto kao, recimo, Robinson Crusoe ili Gulliver, ili Posljednji Mohikanac, to bi se moglo nastaviti u nedogled, ciji smo i mi dio.

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0
  4. runja (Uredi)

    Kako iza grada!? Pa da to može samo Zelić najboje, a di su komunalni redari kako to oli su na godišnj!?
    Što se tiče prostora barke di je pas i tamo kogo može a kogo nesmi držat barku isto jedan lipi kazin!
    Niko svaka ti čast samo ti piši kad te već ne ČUJEMO!!!!!

    Sviđa mi se / ne sviđa: Thumb up 0 Thumb down 0

Komentari su zatvoreni.